среда, 11. март 2015.

ЛИСТА СТРУЧНИХ, АКАДЕМСКИХ И НАУЧНИХ НАЗИВА ШИФРИРАНИХ У СКЛАДУ СА ЈНЗ

ЛИСТА СТРУЧНИХ, АКАДЕМСКИХ И НАУЧНИХ НАЗИВА* ШИФРИРАНИХ У СКЛАДУ СА ЈНЗ *"Сл.гласник РС", број 30/2007, 112/2008, 72/2009, 81/2010 и 39/2011

АКАДЕМСКЕ НАЗИВ ШИФРА
основне (180 ЕСПБ) инжењер електротехнике и рачунарства 62.28.00
основне (240 ЕСПБ) дипломирани инжењер електротехнике и рачунарства  71.28.20
мастер мастер инжењер електротехнике и рачунарства  71.28.00
(180+120=300 ЕСПБ)
(240+60=300 ЕСПБ)
специјалистичке специјалиста инжењер електротехнике и рачунарства   72.28.10
(300+60=360 ЕСПБ)
докторске доктор наука - електротехника и рачунарство 80.28.00
(300+180=480 ЕСПБ)
СТРУКОВНЕ
основне (180 ЕСПБ) струковни инжењер електротехнике и рачунарства 62.28.11
специјалистичке специјалиста струковни инжењер електротехнике и рачунарства  71.28.11
(180+60=240 ЕСПБ)

UREDBU O KOEFICIJENTIMA ZA OBRAČUN I ISPLATU PLATA ZAPOSLENIH U JAVNIM SLUŽBAMA

18 коментара:

  1. Анониман11. март 2015. 15:08

    Наравно да је то тако већ годинама уназад! Ништас није спорно! Међутим има Сајкова на руководећим местима са урађеном лоботомијоом тако да не знају шифрарник и не знају да га примене. Али то мора да се заврши и такви руководиоци (било они министри, секретари, градоначелници, директори,..) да буду кажњени (материјално, морално, прекршајно) па чак и кривично ако се докаже да намерно праве опструкцију у систему државне управе и урушавају државу у целости!

    ОдговориИзбриши
  2. Анониман11. март 2015. 23:59

    Mene interesuje,da li strukovni specijalista moze da predaje na visokoj strucnoj skoli?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Анониман13. март 2015. 23:14

      Администратор блога је уклонио коментар.

      Избриши
    2. Анониман14. март 2015. 09:57

      Администратор блога је уклонио коментар.

      Избриши
  3. Trebalo bi da moze da bude saradnik iz te neke specijalizirane oblasti ali mislim da je to od skole do skole. Svaka skola na svom sajtu ima te neke akte koji odredjuju ko moze biti profesor, ko predavac a ko saradnik tj. kakav stepen obrazovanja moras imati. Npr. kod mene na skoli specijalista moze biti saradnik u nastavi (mislim da mozes raditi godinu-dve najvise). U jos uvek vazecem Zakonu o visokom obrazovanju je izmedju ostalog definisano ko sve moze biti predavac, profesor i saradnik. Na osnovu toga, sve visokoskolske ustanove uskladjuju te akte o zaposlenima. U tom istom zakonu postoji jedna zackoljica koja se moze iskoristiti... Pise da predavac moze biti lice sa strucnim zvanjem specijaliste sto je inace i strukovni specijalista! Kada sam konkurisao na jedno mesto predavaca, posto imam objavljene radove i iskustvo, rekli su mi da se misli na akademskog specijalistu! U Zakonu ne pise na kog specijalistu se misli, vec da treba strucno zvanje specijaliste koje ja IMAM! Pise i da saradnik moze biti student master ili spec. studija, u praksi mi je receno da se misli na onog ko trenutno pohadja te studije a ne na onog ko ih je zavrsio! Sto je asurd i opet nedoreceno! Treba to iskoristiti!
    Uslovi za izbor u zvanje nastavnika

    Član 64
    U zvanje nastavnika može biti izabrano lice koje ima odgovarajući stručni, akademski, odnosno naučni naziv i sposobnost za nastavni rad.
    U zvanje predavača može biti izabrano lice koje ima akademski naziv magistra ili stručni naziv specijaliste.

    Saradnik u nastavi

    Član 71
    Visokoškolska ustanova bira u zvanje saradnika u nastavi na studijama prvog stepena studenta master akademskih ili specijalističkih studija, koji je studije prvog stepena završio sa ukupnom prosečnom ocenom najmanje osam (8).

    Posebni uslovi za izbor u zvanje saradnika u nastavi utvrđuju se opštim aktom visokoškolske ustanove.

    Stručni, akademski i naučni nazivi

    Član 95
    Lice koje završi specijalističke strukovne studije stiče stručni naziv specijalista sa naznakom zvanja drugog stepena strukovnih studija iz odgovarajuće oblasti.

    Lice koje završi specijalističke akademske studije stiče stručni naziv specijalista sa naznakom zvanja drugog stepena akademskih studija iz odgovarajuće oblasti.

    Primer jednog pravilnika:

    P R A V I L N I K
    O IZBORU U
    ZVANJA NASTAVNIKA I SARADNIKA U VISOKOJ ŠKOLI
    STRUKOVNIH STUDIJA

    2. USLOVI ZA IZBOR NASTAVNIKA I SARADNIKA
    Član 7.
    U zvanje predavača može biti izabrano lice koje ima akademski naziv magistra ili stručni naziv specijaliste naučne, stručne ili umetničke oblasti, koje ima objavljene stručne, odnosno umetničke radove i najmanje tri godine radnog iskustva i koje pokazuje sposobnost za nastavni rad.
    U zvanje predavača iz polja umetnosti, potrebnih za pokrivanje studijskog programa u školi, može biti izabrano lice koje ima završen fakultet i priznata umetnička dela.

    ОдговориИзбриши
  4. Анониман12. март 2015. 08:21

    Hvala Vam sto ste mi odgovorili...

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Анониман12. март 2015. 11:22

      Мита греши!
      Речено му је да не може а и не може!
      Мисли се на академског специјалсту и то је појашњено у изменама и допунама закона о високом образовању.
      Нама и није циљ да са струковном специјализацијом предајемо на високошколским установама него у средњим школама где још нисмо обухваћени у целости.
      Нема разлога да Мита шири дезинформације јер је и он одбијен на конкурсу и појашњено му је зашто.
      Али нисмо завшавали специјалистичке струковне студије да би предавали на високошколским установама то је бар свима јасно па би требало и нашем другу Мити да је већ јасно до сада и да не понавља исту неистину сваки пут.
      Ми можемо све са 2. степеном високог образовања у свим сферама живота као и мастери сем да предајемо на факултетима и високим школама.
      То нам је закон дозволио и треба само да се поштује закон од стране свих послодаваца а највише државних органа који су незаинересовани за спровођење закона јер само се ограђују да није у њиховој надлежности ово или оно.
      PS
      Погледајте измене и допуне Закона о високом образовању и чл. 64 који је МИта цитирао и видећемо да не можемо да предајемо на високошколским установама али не треба тражити преко хлеба и погаче. Трошите енергију у пограшем+ном правцу и дезавуишете све за чега се боримо и за чега смо се изборили и замајавате нас незконитим предлозима да будемо асистенти и предавачи. Верујем да ћетек струковни мастери моћи да буду помоћни наставници на струковним предметима али отом потом да сачекамо да се акредитује први струковни мастер па да одбрани рад па ћемо онда видети а то ће бити тек за 2-3 године најраније и то ће бити неко од нас који је сада специјалиста па настави струковни мастер.

      Избриши
    2. Osnovna smisao Zakona o visokom obrazovanju jeste ravnopravnost akademskih i strukovnih studija! Ako u Zakonu pise da je za predavaca potrebno strucno zvanje specijaliste, sta je onda sporno? (clanom 95. je definisano da i mi imamo strucni naziv specijaliste ali kod njih nije izmenjeno da su oni akademski specijalisti vec je ostavljeno resenje kada strk. spec. nisu postojali) Gde to meni pise da oni misle ustvari samo na akademske a ne i na struk. spec?Mene ne zanima sto u zakonu nije precizirano i to moze da tumaci ko kako zeli! Ne znam ja da li se misli samo na akademskog specijalistu, tako nesto nije decidno navedeno u tom clanu Zakona o visokom obrazovanju! Stoga, mozemo traziti svoja prava i ravnopravnost sa akademcima sto je Zakon i rekao. Nije sporno da akademski specijalisti mogu biti predavaci, to bi trebalo omoguciti, precizirati i kod strukovnog mastera! Sto se tice rada spec. u svim skolama, pa receno nam je da prednost imaju master zvanja pa tek onda specijalisticka! Kakvu prednost? Zakon se i kod ovoga krsi jer se favorizuju odredjene studije iako su obe vrste svrstane u drugi stepen visokog obrazovanja! Znaci zahtevati ravnopravnost i u ovom delu....
      Kada sam ja konkurisao kao specijalista, na konkursu se javila jedna doktor nauka iz neke druge oblasti, ja jedini specijalista i svi ostali sa osnovnim studijama. Konkursom je trazen predavac sa zvanjem magistra ili strucnim zvanjem specijaliste. Ja sam sa strucnim zvanjem specijaliste i odgovarajucom oblasti bio jedini prijaljeni i primljen je neko sa osnovnim studijama. Po meni to nije bilo dobro resenje i ne zanima me na sta neko misli, vec sta pise u Zakonu.
      Sto se tice kolege koji je postavio pitanje, zelim da mu porucim da sigurno moze da bude saradnik u nastavi jer to znam iz svojih kontakata/razgovora (s tim sto to zavisi od toga kol ustanova ima novca), a ako poznajes nekog oni mogu tebe da proguraju kao saradnika iako im nije preko potreban.
      Neko to za saradnike definise da moras biti na studijama specijalizacije da bi radio sto je apsolutno nelogicno, jer kad zavrsis studije tek si onda strucniji! Znaci ostaje nam opet dvosmisleno tumacenje. Pa ko ulovi, srecno!

      Избриши
    3. Анониман12. март 2015. 16:21

      Нема потребе да полемишеш! ЈЕДИНО неможе да се ради у настави високошколске установе са специјалистичким струковним студијама. Нема никаквог изједначавања него равнопаравности та два вида студија и то је то. У већини ствари смо и изједначени али не можемо да уђемо у високо образовање али тек са струковним мастером моћићемо да будемо сарадници у настави на струковним предметима.

      Избриши
    4. Анониман13. март 2015. 09:51

      Мада када мало боље се удубимо у Закон имамо права да макар предајемо на струковним студијама као сарадници у настави и сл.
      Ипак Мита је у праву и не треба олако да одустанемо и од тог сегмента друштвеног живота. Не можемо да предајемо наакадемским предметима али можемо на струкоовним што је и разумљиво!

      Избриши
  5. Анониман15. март 2015. 15:37

    Sa strukovnim masterom mozemo da budemo samo saradnici? Da li moze da se napreduje do nastavnika? Ipak smo se mi specijalzovali za odredjenu struku?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Sa struk. spec. studijama mozemo da budemo saradnici u nastavi a sa struk. masterom bi trebali da budemo predavaci na visokoskolskim ustanovama kao i akadem. masteri.

      Избриши
  6. Анониман15. март 2015. 21:27

    Evo kako su braca Hrvati uradili

    https://www.azvo.hr/hr/statistike/shema-studija-u-rh

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Анониман16. март 2015. 12:05

      Супер! Немам ништа ни против Хрватског, Јапанског, Албанског, Бугарском, Америчког, Венецуеланског или Аустарлијског школског и високошколског система образовања.
      Ми имамо наш закон и специјалистчке струковне студије су студије 2. степена воисоког образовања и у нашој земљи важи наш закон и наш Устав, према томе да се поштује наш закон и наши држављани. Ако Хрвати, Јапанци, Албанци, Бугари, Америнкаци, Венецуеланци или Аустралијанци, онда ћемо упоредити њихове системе са нашим, нострификовати диплому и уподобити их са нашим звањима и једино ме у том контексту интересује како је у другим државама у Свету.
      Када наши иду код њих онда они нека упоређују наша звања са њиховим и нека им доделе адекватне сертификате. Јел ОК?

      Избриши
  7. http://www.ratel.rs/upload/documents/Novosti/14032015RATEL_oglas.pdf

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Анониман17. март 2015. 14:29

      hajde da probamo da im oborimo oglas!
      Da li Ratel potpada pod Zakon o državnim službenicima ?

      Подаци о лицима која дају обавештења о јавном конкурсу:
      др Дејан Шупут, руководилац Службе за опште послове, е-mail: dejan.suput@ratel.rs;
      Милица Челебић, виши саветник у Служби за опште послове, е-mail: milica.celebic@ratel.rs.

      Избриши
    2. Moze, posaljite mi tekst ili kako bi to vi uradili pa cu i ja ispred udruzenja poslati dopis. posaljite primer na mitrevski21@gmail.com

      Избриши