понедељак, 26. септембар 2016.

Nacionalni okviri kvalifikacija regiona

U jednom trenutku svi se zapitamo da li je realno to što tražimo?

Kažu cena goriva u okruženju je ta, cena struje u okruženju je ta.. a da vidimo kako se kotiraju nacionalni okviri koji su potekli iz istog sistema obrazovanja?

Hrvatski kvalifikacijski okvir



* Razina 5 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 120 ECVET ili ECTS bodova, od kojih je najmanje 60 ECVET ili ECTS bodova na 6. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 4.1 ili više.
• Razina 6 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 180 ECTS bodova, od kojih je najmanje 120 ECTS bodova na  6. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 4.2 ili više, uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.
Razina 7 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 60 ECTS bodova na 7. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Ukupno radno opterećenje kvalifi kacije na razini 7., zajedno s prethodnom kvalifi kacijom na razini 6., koja je uvjet pristupanja, je minimalno 300 ECTS bodova, od kojih je najmanje 180 ECTS bodova na 6. ili višoj razini skupova ishoda učenja i najmanje 60 ECTS bodova na 7. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 4.2 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature ili posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 6 ili više.

• Razina 8.1 – stjecanje kvalifi kacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenog ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punog radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan rad s relevantnom međunarodnom recenzijom. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 7.

Povezivanje HKO-a s QF-EHEA
Članak 17. 
(1) Razine HKO-a u ovom članku označavaju razine cjelovitih kvalifi kacija 
stečenih u sustavu visokog obrazovanja.
(2) Razine HKO-a iz stavka 1. ovoga članka povezuju se s razinama u QF-EHEA na 
sljedeći način:
• razina 5 u HKO-u povezuje se s podrazinom razine 1 u QF-EHEA;
• razina 6 u HKO-u povezuje se s razinom 1 u QF-EHEA;
• razina 7 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u QF-EHEA;
• razina 8.1 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u QF-EHEA;
• razina 8.2 u HKO-u povezuje se s razinom 3 u QF-EHEA.

Crnogorski okvir kvalifikacija

U nivo pet (V):
     - kvalifikacija višeg stručnog obrazovanja (120 kredita CSPK-a);
     - stručna kvalifikacija ili dio stručne kvalifikacije sa minimumom jednim kreditom CSPK-a.
Šesti nivo (VI)
     U nivo šest (VI):
     - kvalifikacija visokog obrazovanja (180 kredita CSPK-a);
     - stručna kvalifikacija ili dio stručne kvalifikacije sa minimumom jednim kreditom CSPK-a.
  Sedmi nivo (VII)
     U podnivo jedan (VII1):
     - kvalifikacija visokog obrazovanja (240, 180+60, 300, odnosno 360 kredita CSPK-a); i
     - stručna kvalifikacija ili dio stručne kvalifikacije sa minimumom jednim kreditom CSPK-a.
     U podnivo dva (VII2):
     - kvalifikacija visokog obrazovanja (180+120 ili 240+60 kredita CSPK-a);
     - stručna kvalifikacija ili dio stručne kvalifikacije sa minimumom jednim kreditom CSPK-a.
     Osmi nivo (VIII)
     U nivo osam (VIII):
     - kvalifikacija visokog obrazovanja (300+180 kredita CSPK-a);
     - stručna kvalifikacija ili dio stručne kvalifikacije sa minimumom jednim kreditom CSPK-a.
     Opisi nivoa i podnivoa kvalifikacija određuju se propisom organa državne uprave nadležnog za poslove prosvjete (u daljem tekstu: Ministarstvo) po prethodno pribavljenom mišljenju savjeta nadležnog za određeni nivo kvalifikacija.

недеља, 25. септембар 2016.

PUT ZAKONA

Poštovane kolege,ovde možemo videti kako predlog nekog zakona može doći na dnevni red republičkog parlamenta.Ovo je vezano za najnoviji predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju,koji je predat republičkom parlamentu od strane narodne poslanice Aleksandre Jerkov kao predlagača,a koji se može naći na dnevnom redu već na prvoj sednici redovnog zasedanja početkom oktobra meseca.
  
 Ko može da predloži zakon?
Zakon može da predloži: svaki narodni poslanik, Vlada, skupština autonomne pokrajine, najmanje 30.000 birača, kao i Zaštitnik građana i Narodna banka Srbije u oblastima iz svoje nadležnosti.

Kome se podnosi predlog zakona?

Predlog zakona ovlašćeni predlagač podnosi Narodnoj skupštini u pisanom ili elektronskom obliku. Predlog zakona koji je podnet Narodnoj skupštini predsednik Narodne skupštine, odmah po prijemu, dostavlja narodnim poslanicima, nadležnim odborima i Vladi, ako ona nije predlagač.

Kada predlog zakona može da se uvrsti na dnevni red sednice Narodne skupštine?

Predlog zakona koji se donosi po redovnom postupku može da se uvrsti u dnevni red sednice Narodne skupštine u roku ne kraćem od 15 dana od dana njegovog podnošenja.Predlog zakona koji se donosi po hitnom postupku može da se uvrsti u dnevni red sednice Narodne skupštine ako je podnet najkasnije 24 časa pre početka te sednice.

Koji odbori Narodne skupštine razmatraju predloge zakona?
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo razmatra svaki predlog zakona sa stanovišta njegove usklađenosti sa Ustavom Republike Srbije i pravnim sistemom.
Odbor za evropske integracije razmatra predlog zakona sa stanovišta njegove usklađenosti sa propisima Evropske unije i Saveta Evrope.
Drugi odbori razmatraju predlog zakona u skladu sa svojim delokrugom koji je utvrđen Poslovnikom.



Što se tiče ovog predloga zakona,moje lično mišljenje je da je ovaj predlog jako loš i poguban po strukovne studije u celini,kao i za Visoke škole strukovnih studija.Obrazloženje predlagača je jako čudno i neozbiljno.Ovo se posebno odnosi na onaj deo koji se odnosi na uvođenje strukovnih master studija u naš obrazovni sistem,citiram:

" Master strukovne studije postoje u zemljama sa jakom industrijom i dobro razvijenom i planiranom „socijalnom infrastrukturom“. U takvim zemljama veći nivo stručnog tj. strukovnog znanja ima smisla, a ti se stručnjaci, kroz blisku saradnju sa kompanijom za koju se školuju, pripremaju se za unapred poznata radna mesta. U Srbiji uvođenje master strukovnih studija rezultiraće obrazovanjem profila koji neće imati gde da se zaposle zbog uske specijalnosti za koju ne postoji poslodavac i uvodi se isključivo zbog finansijskih interesa visokih strukovnih škola, te smatram da ga treba brisati iz zakona."

Ovim predlagač priznaje da master strukovne studije postoje u razvijenim zemljama (tu spadaju i zemlje članice EU),ali ne dozvoljava da postoje u Republici Srbiji,koja po svemu teži da postane članica iste te EU i da u što većoj meri dostigne njene standarde.Koliko je meni poznato cilj naše Vlade je borba za ekonomski napredak države.Ako želimo da nam zemlja napreduje u ovom smeru smatram da su strukovne master studije korisne za društvo i državu.Obrazovanje ovog kadra je isto tako i direktna podrška dualnom obrazovanju,za koji se takođe zdušno zalažemo.Učenici koji se školuju po ovom sistemu mogli bi uz rad u privredi nastaviti svoje stručno usavršavanje na odgovarajućim Visokim školama strukovnih studija,te tako sticanjem novih znanja i veština kroz visoko obrazovanje dodatno pospešiti ekonomski napredak naže zemlje.Izgleda da nekome nije stalo do toga.
Teza da strukovni masteri neće imati gde da se zaposle takođe ne stoji.Kadrovi koji se školuju za potrebe privrede i koji će imati ogromnu stručnu praksu u preduzećima mogu mnogo više da doprinesu svojim znanjem i iskustvom u svojoj oblasti,od svojih akademskih kolega.Danas se na zapadu ceni više ono što praktično znaš da uradiš,a diploma je samo preduvjet da konkurišeš za odgovarajuće radno mesto shodno stručnoj spremi.Preduzetnicima treba dati mogućnost da izaberu na osnovu pokazanoga znanja i sposobnosti nakon probnog rada,dali će da prime u radni odnos strukovni ili akademski kadar.Možda je bojazan od konkurencije akademskog lobija i razlog podnošenja ovog predloga zakona.
Teza da će  Visoke šlole strukovnih studija imati financijsku korist je licemerna.Danas imamo situaciju da su strukovne studije u odnosu na akademske totalno zapostavljene.Fakulteti naplaćuju veliki novac studentima koji žele da pređu sa strukovnih na akademske studije.Ucenjuju ih da moraju položiti razliku ispita za prve 3 godine (specijalističke strukovne studije kao 4. godinu ne priznaju),te potom da upišu i završe 4. godinu,da bi na kraju mogli upisati akademski master.Ako se neko opredelio za strukovno obrazovanje,zašto mu ne omogućiti da se stručno nastavi usavršavati u tom smeru? Mnogo će manje koštati studente ovakav logičan nastavak obrazovanja.Tačno je da će fakulteti izgubiti time velike prihode koje su do sada sticali na račun studenata strukovnih studija putem monopola.Visoke škole sigurno neće zaraditi tolika sredstva.Na kraju netreba li i Visokim školama omogućiti da se razvijaju,kao i akademske ustanove.Za to su naravno potrebna i novčana sredstva.
Postavlja se pitanje šta su to studenti strukovnih studija bolji ili gori od studenata akademskih studija,ili pak šta su to profesori strukovnih studija bolji ili gori od profesora akademskih studija?Zbog ukljanjanja diskriminacije iz obrazovnog sistema trebalo bi omogućiti ravnopravnost i konkurentnost akademskog i strukovnog sistema obrazovanja,pa neka kod zapošljavanja poslodavac odluči koga će da primi u radni odnos na osnovu već iznetih parametara.
Na kraju predlažem da povodom svega ovoga Udruženje dostavi svoj stav svim članovima odbora za obrazovanje i nauku iz redova vladajuće koalicije (SNS i SPS),predsednici Narodne skupštine Republike Srbije,resornom ministru,pomoćnici resornog ministra za visoko obrazovanje,NSVO,KAPK-u i KASSS-u sa molbom da se dobro preispita ovaj tendeciozni i jako loš i štetan predlog Zakona.
Ukoliko se ovaj predlog usvoji to će biti jako loša poruka za kompletno visoko strukovno obrazovanje u Republici Srbiji.

среда, 21. септембар 2016.

СТАВ УДРУЖЕЊА СТРУКОВНИХ СПЕЦИЈАЛИСТА СРБИЈЕ ПОВОДОМ НАЦРТ-а НОКС-а И ПРЕДЛОЖЕНИХ ИЗМЕНА ЗАКОНА О ВИСОКОМ ОБРАЗОВАЊУ

Поштоване колеге,
НОКС који је постављен на сајт ресорног министарства је покушај да се усвоји "рачун без крчмара".
Између осталога о свему овоме је било говора и на последњој седници НСВО која је одржана 14.09.2016. године. Представници нашег удружења су остварили контакт са члановима НСВО (представницима струковних студија) и предочили им све проблеме и последице које могу проистећи везано за овакав "предлог" НОКС-а. Састанку су присуствовали сада већ бивши помоћник министра за развој и високо образовање проф др. Милован Шуваков и нова челница истог сектора, др Весна Мандић. По речима господина Шувакова,  ово је била "готова ствар", мислећи на предлог НОКС-а.
МЕЂУТИМ, закључак са ове седнице је јасан, а то је и њему изричито речно! Овај предлог НОКС-а је у супротности са Законом о високом образовању и осталим пратећим актима. Министарство не може на своју руку самостално доносити НОКС без јавне расправе, консултација са НСВО итд. Овакав документ мора проћи одговарајућу законску процедуру, како би на крају био усвојен и као такав  постао званичан.
Чланови УО Удружења сматрају да је ово покушај академског лобија и ужег круга људи у самом министарству да се "прогура" на мала врата овако нешто, како би се наставило са унижавањем струковних студија. На самој седници је било отпора од стране једног проф. академских студија.
Позивамо овом приликом све колеге које се још нису учланиле у Удружење струковних специјалиста Србије, да то учине како би што више бројчано омасовили наше Удружење и постали репрезентативнији. Представници Удружења би имали већу легитимност за борбу пред надлежним институцијама у остваривању наших законом стечених права која су нам тренутно у некој мери ускраћена.
У припреми је и нови Закон о високом образовању. Шта ће он донети по питању струковних студија, остаје да се види. У сваком случају, Удружење ће инсистирати да буде укључено у израду овог новог закона кроз радна тела, како би се струковне студије (примењене академске студије) третирале равноправно са академским студијама.
До ступања на снагу поменутог закона, на снази је постојећи који јасно дефинише специјалистичке струковне студије. Закон се НЕ МОЖЕ примењивати ретроактивно.
Стога, предлажемо свим члановима Удружења и осталима који могу и желе да конкретно и конструктивно помогну Удружењу, да се путем Управног одбора оствари још већи пробој ка надлежним институцијама (Министарству, медијима, невладином сектору...), да се јаве путем маил-а udruzenjesss@gmail.com.

Надамо се да ће од марта месеца КАПК почети са акредитацијом мастер струковних студија јер озбиљне индиције у вези овога постоје. Бар је такав став yауyет на поменутом састанку.

Искрено се надамо да ће нови министар и нова помоћница министра за високо образовање имати више слуха за решавање проблема који нас муче и да  ће уважити ставове, мишљења чланова и представника Удружења на састанку који треба да уследи.


Став Удружења по питању предлога за измену Закона о високом образовању од стране опшозиционе посланице мр Александре Јерков, је потпуно јасан! Поменута посланица је на заседању претходног сазива Скупштине, приликом усвајања последњих измена и допуна поменутог закона, када су уврштене и мастер струковне студије, била толико велики противник увођења новина у наш образовни систем! Иначе, тада је министарство просвете предложило такву измену. Према сазнањима којима располаже УО Удружења, у министарству су раније припремане измене и допуне којима су између осталог, специјалистичке струк. студије требале да се спусте у први ниво високог образовања. Када упоредите објављен предлог посланице, можете закључити да он није изашао из просторија министарства просвете. Иначе, срећом, творац таквог предлога измена, више није узапослена у министарству. Апелујемо на све студенте струковних студија, да остану мирни и да не подлежу погрешно интерпретираним предлозима и слично. Овај предлог измена вероватно неће бити усвојен, јер је упућен протест према министарству од стране НСВО, УО Удружења, КАССС-а. Остаје апсурна ситуација, да се сада предлажу овакве измене, а нормативи само што нису објављени. Мастер струковне студије морају бити реализоване из разлога што је то предвиђено Стратегијом развоја образовања до 2020. године. Ту стратегију су својевремено формирали и челници странке којој припада и посланица Јерков.



PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU - sep 2016

http://www.parlament.rs/upload/archive/files/lat/pdf/predlozi_zakona/2105-16%20-%20LAT.pdf

...
P R E D L O G
Z A K O N
O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU
Član 1.
U Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju („Službeni glasnik RS,“ br. 76/05, 100/07 - dr. propis, 97/08, 44/10, 93/12, 89/13, 99/14, 45/15 - dr. propis i 68/15), u članu 13. stav 12. tačka 4) briše se.
Stav 16. menja se i glasi:
„Rad Komisije finansira se iz ostvarenih prihoda od naknada za akreditaciju sa posebnog podračuna za ove namene. Visinu naknade za akreditaciju utvrđuje Nacionalni savet uz saglasnost Vlade.“
Član 2.
U članu 14. stav 4. briše se.
Dosadašnji stav 6. koji postaje stav 5. menja se i glasi:
„Komisija dostavlja Nacionalnom savetu konačan izveštaj koji je dostupan
javnosti.“
Član 3.
U članu 16. stav 10. reči: „12 meseci“ zamenjuju se rečima: „devet meseci“.
Član 4.
U članu 25. stav 5. menja se i glasi:
„Studije drugog stepena su:
1)      master akademske studije;
2)      specijalističke akademske studije;
3) specijalističke strukovne studije.”
Član 5. U članu 29. stav 12. briše se.
Član 6.
U članu 30. stav 2. reči: „i master strukovnih studija“ brišu se.
Član 7.
U članu 35. stav 2. posle reči:,, osnovne strukovne studije“ zapeta i reči: „master strukovne studije“ brišu se.
Član 8.
U članu 37. posle reči:,, osnovne strukovne studije“ zapeta i reči: „master strukovne studije“ brišu se.
Član 9.
U članu 51. stav 3. reči: „statutom ili“ brišu se.
Član 10. U članu 69. stav 1. menja se i glasi:
„Lice izabrano u naučno zvanje na način i po postupku propisanim zakonom kojim je regulisana naučnoistraživačka delatnost, može da izvodi nastavu na doktorskim studijama, u skladu sa zakonom i opštim aktom samostalne visokoškolske ustanove.“
Član 11. U članu 95. stav 6. menja se i glasi:
„Lice koje završi diplomske akademske studije stiče akademski naziv master sa naznakom zvanja drugog stepena diplomskih akademskih studija iz odgovarajuće oblasti.“
Stav 7. briše se.
U dosadašnjem stavu 11. koji postaje stav 10. reči: „naziv koje je steklo lice iz stava 7. ovog člana je master (appl.),“ brišu se, a reči:,,stava 8.“ Zamenjuju se rečima:,,stava 7.“
Član 12.
U članu 97b stav 3. reči: „/uz pismenu saglasnost“ i reči: „bračni status,“ brišu se.
U stavu 9. reči: „/uz pismenu saglasnost“ brišu se. 
Član 13. 
U članu 123. stav 4. posle reči: „godine“ tačka se zamenjuje zapetom i dodaju se reči: „odnosno najkasnije do kraja školske 2018/2019. godine ukoliko je priroda disertacije takva da zahteva višegodišnji naučnoistraživački rad.“
Član 14.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ,,Službenom glasniku Republike Srbije.“


O b r a z l o ž e nj e

I.   Ustavni osnov        

 Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 97. tačka 10. Ustava Republike Srbije, kojim je propisano da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje, između ostalog, sistem u oblasti obrazovanja.

II.  Razlozi za donošenje zakona

 Zakon o visokom obrazovanju donet je 2005. godine, posle pristupanja naše zemlje Bolonjskom procesu. Prioriteti Bolonjskog procesa su usvajanje zajedničkog okvira za uporedivost kvalifikacija i diploma, uvođenje Evropskog sistema prenosa bodova, uvođenje evropskih standarda za obezbeđenje kvaliteta visokog obrazovanja uz očuvanje nacionalnih, kulturnih i jezičkih specifičnosti, kretanje studenata i nastavnika unutar jedinstvenog evropskog prostora, pojednostavljenje postupka priznavanja diploma.
 U toku dosadašnje primene Zakona, 2007, 2008, 2010, 2012, 2013, 2014. i 2015. godine vršene su njegove izmene i dopune, kako bi se obezbedila efektivnost sistema u oblasti visokog obrazovanja i njegova usklađenost sa principima uspostavljenim u okviru evropskih integracija. Neke izmene i dopune su dale očekivane rezultate a neke izmene se nisu pokazale kao efikasne i primenljive u našem sistemu obrazovanja.  
 Predložene izmene imaju za cilj da poprave i dopune Zakon o visokom obrazovanju. Smatram da je neophodno da Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta ima veću samostalnost u odnosu na državu kako bi nesmetano i nepristrasno donosila odluke koje su od nemerljivog značaja za budućnost i obrazovanje naših studenata. Trenutno rešenje iz Zakona može biti prihvaćeno samo u slučaju ako u Srbiji nema odgovarajućih stručnjaka, ali ne sme biti pravilo i obaveza. Ako je ovo indikacija da se domaćim stručnjacima ne veruje, postavlja se pitanje kako verovati stranom recezentu kog ili određuje KAPK ili neko iz inostranstva. Ovim se nepotrebno povećavaju troškovi akreditacije.
 Master strukovne studije postoje u zemljama sa jakom industrijom i dobro razvijenom i planiranom „socijalnom infrastrukturom“. U takvim zemljama veći nivo stručnog tj. strukovnog znanja ima smisla, a ti se stručnjaci, kroz blisku saradnju sa kompanijom za koju se školuju, pripremaju se za unapred poznata radna mesta. U Srbiji uvođenje master strukovnih studija rezultiraće obrazovanjem profila koji neće imati gde da se zaposle zbog uske specijalnosti za koju ne postoji poslodavac i uvodi se isključivo zbog finansijskih interesa visokih strukovnih škola, te smatram da ga treba brisati iz zakona. Takođe smatram da osnivač mora imati dominantan uticaj na strateške finansijske odluke koje donosi savet visokoškolske ustanove.
 Obzirom da je Zakonom o naučnoistraživačkoj delatnosti definisan insitut istraživača, mišljenja sam da istraživač ne treba da učestvuje u izvođenju svih oblika nastave na doktorskim akademskim studijama, da bude mentor i član komisija u postupku izrade i odbrane doktorske disertacije, da bude član komisije za pripremanje predloga za izbor nastavnika i saradnika univerziteta i da učestvuje u naučnoistraživačkom radu. Takođe smatram da bračni status studenta nije bitan za određivanje identiteta, a posebno uz obavezno izjašnjavanje kako je to predviđeno ovim zakonom.
 Priroda nekih doktorskih disertacija, osobito u nekim prirodnim naukama (npr. rudarsko-geološka istraživanja, disertacije iz oblasti poljoprivrede ili medicine) je takva da zahtevaju naučnoistraživački rad koji iz objektivnih razloga traje više godina, te je u takvim slučajevima, neophodno produžiti rok za završetak studija po započetom planu i programu, kao i uslovima i pravilima studija.

             III. Objašnjenje osnovnih pravnih instituta i pojedinačnih rešenja
 U članu 1. Predloga zakona predloženom izmenom člana 13. Zakona o visokom obrazovanju u stavu 12. tačka 4) briše se, dok se stav 16. menja i glasi i u kome se kaže da se rad Komisije finansira iz ostvarenih prihoda od naknada za akreditaciju sa posebnog podračuna za ove namene i da visinu naknade za akreditaciju utvrđuje Nacionalni savet uz saglasnost Vlade.
 U članu 2. Predloga zakona kojim se menja član 14. Zakona, stav 4. briše se a stav 6. koji postaje stav 5. menja se i kaže da komisija dostavlja Nacionalnom savetu konačan izveštaj koji je dostupan javnosti.
 U članu 3. Predloga zakona kojim se menja član 16. stav 10. gde se reči: „12 meseci“ zamenjuju rečima: „devet meseci“.
 U članu 4. Predloga zakona kojim se menja član 25. stav 5. tako da se sada navode studije drugog stepena: 1) master akademske studije; 2) specijalističke akademske studije; 3) specijalističke strukovne studije.”
             U članu 5. Predloga zakona kojim se menja član 29. tako da se stav 12. briše. 
 U članu 6. Predloga zakona kojim se menja član 30. u čijem stavu 2. se brišu reči: „i master strukovnih studija“.
 U članu 7. Predloga zakona kojim se menja član 35. u čijem se stavu 2. brišu reči: „master strukovne studije“. 
 U članu 8. Predloga zakona kojim se menja član 37. tako da se brišu reči: „master strukovne studije“.
                 U članu 9. Predloga zakona kojim se menja član 51. tako da se u stavu 3. reči:
„statutom ili“ brišu.
 U članu 10. Predloga zakona kojim se menja član 69. stav 1. tako da sada se kaže da lice izabrano u naučno zvanje na način i po postupku propisanim zakonom kojim je regulisana naučnoistraživačka delatnost, može da izvodi nastavu na doktorskim studijama, u skladu sa zakonom i opštim aktom samostalne visokoškolske ustanove.
 U članu 11. Predloga zakona kojim se menja član 95. tako da se u stav 6. sada govori da lice koje završi diplomske akademske studije stiče akademski naziv master sa naznakom zvanja drugog stepena diplomskih akademskih studija iz odgovarajuće oblasti, a stav 7. se briše se, dok se u dosadašnjem stavu 11. koji postaje stav 10. reči:
„naziv koje je steklo lice iz stava 7. ovog člana je master (appl.),“ brišu, a broj: „8.“ zamenjuje se brojem: „7.“
 U članu 12. Predloga zakona kojim se menja član 97b u stavu 3. gde se reči: „/uz pismenu saglasnost“ i reči: „bračni status,“ brišu, a u stavu 9. reči: „/uz pismenu saglasnost“ takođe se brišu.
 U članu 13. Predloga zakona kojim se menja član 123. u stavu 4. gde se posle reči: „godine“ tačka zamenjuje zapetom i dodaju se reči: „odnosno najkasnije do kraja školske 2018/2019. godine ukoliko je priroda disertacije takva da zahteva višegodišnji naučnoistraživački rad.“
            U članu 14. Predloga zakona predviđeno je da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.


IV.  Analiza efekata za donošenje zakona
Donošenje ovog zakona sprečava dalje štetne posledice po visokoškolske ustanove i celokupan sistem obrazovanja u Srbiji.
V.   Procena finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje zakona
Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna finansijska sredstva u budžetu Republike Srbije.
VI.  Razlozi za donošenje zakona po hitnom postupku
Donošenje ovog zakona po hitnom postupku se predlaže iz razloga da bi se izbegle dalje štetne posledice, a u cilju obezbeđivanja što efikasnijeg funkcionisanja visokoškolskih ustanova.



PREGLED ODREDBE ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANjU KOJE SE MENjAJU I DOPUNjUJU
             

Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta 

Član 13. 
(1) Radi obavljanja poslova akreditacije, provere kvaliteta visokoškolskih ustanova i jedinica u njihovom sastavu i vrednovanja studijskih programa, Nacionalni savet obrazuje posebno radno telo - Komisiju za akreditaciju i proveru kvaliteta (u daljem tekstu: Komisija).
(2) Komisija ima 17 članova.
(3) Članove Komisije bira Nacionalni savet i to:
1)            po tri iz svakog obrazovno-naučnog, odnosno obrazovno-umetničkog polja, iz člana 27. ovog zakona, iz reda istaknutih redovnih profesora, naučnika, umetnika i stručnjaka, na predlog Konferencije univerziteta, 
2)            dva, iz reda profesora strukovnih studija, na predlog Konferencije akademija strukovnih studija.
(4)          U postupku utvrđivanja predloga iz stava 3. ovog člana, ovlašćeni predlagač objavljuje javni poziv za prijavljivanje kandidata za članove Komisije.
(5)          Rok za prijavljivanje kandidata za članove Komisije jeste 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva.
(6)          Lista prijavljenih kandidata stavlja se na uvid javnosti u roku od osam dana od isteka roka za prijavljivanje kandidata.
(7)          Primedbe i predlozi u vezi sa prijavljenim kandidatima mogu se dostaviti u roku od 30 dana od dana stavljanja liste prijavljenih kandidata na uvid javnosti.
(8)          Nakon razmatranja primedaba i predloga iz stava 7. ovog člana ovlašćeni predlagač utvrđuje predlog od najviše:
1)            po pet kandidata iz svakog obrazovno-naučnog, odnosno obrazovno-umetničkog polja, kada je predlagač Konferencija univerziteta,
2)            tri kandidata, kada je predlagač Konferencija akademija strukovnih studija, i upućuje ga Nacionalnom savetu u roku od 15 dana od isteka roka iz stava 7. ovog člana, uzimajući u obzir te primedbe i predloge.
(9)    Nacionalni savet bira članove Komisije u roku od 30 dana od dana prijema predloga iz stava 8. ovog člana.
(10) Član Komisije ne može biti lice izabrano, postavljeno ili imenovano na funkciju u državnom organu, organu teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave, u organ političke stranke ili nevladine organizacije koja se bavi obrazovanjem ili na dužnost organa poslovođenja visokoškolske ustanove.
(11) Mandat člana Komisije traje četiri godine. Isto lice može biti izabrano za člana Komisije najviše dva puta.
(12) Nacionalni savet razrešava člana Komisije pre isteka mandata:
1) na lični zahtev;
2) ako nesavesno obavlja poslove u Komisiji ili svojim postupcima povredi ugled dužnosti koju obavlja, a na obrazloženi predlog Konferencije univerziteta;
3) ukoliko nastupi uslov iz stava 10. ovog člana;
4) ukoliko se bez opravdanog razloga ne okonča postupak akreditacije u propisanom roku u oblasti za koju je član Komisije zadužen.
(13) Komisija radi i odlučuje na sednicama, u skladu sa poslovnikom koji donosi.
(14) Komisija bira predsednika iz reda svojih članova.
(15) Komisija najmanje jedanput godišnje podnosi Nacionalnom savetu izveštaj o svom radu, o čemu Nacionalni savet obaveštava javnost i dostavlja ga Narodnoj skupštini.
(16) Sredstva za rad Komisije obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije. Visinu naknade za akreditaciju utvrđuje Komisija, uz saglasnost Nacionalnog saveta i Vlade. Naknada za akreditaciju visokoškolske ustanove uplaćuje se na račun propisan za uplatu javnih prihoda budžeta Republike Srbije. Visinu naknade za akreditaciju utvrđuje Nacionalni savet, uz saglasnost Vlade.
RAD KOMISIJE FINANSIRA SE IZ OSTVARENIH PRIHODA OD NAKNADA ZA
AKREDITACIJU SA POSEBNOG PODRAČUNA ZA OVE NAMENE. VISINU NAKNADE ZA AKREDITACIJU UTVRĐUJE NACIONALNI SAVET UZ SAGLASNOST VLADE.
(17) Članovi Komisije imaju pravo na naknadu za rad u visini koju utvrdi Narodna skupština, na predlog nadležnog odbora Narodne skupštine.

Nadležnost i rad Komisije 

Član 14. 
(1) Komisija:
1) predlaže Nacionalnom savetu standarde za početnu akreditaciju;
2) predlaže Nacionalnom savetu standarde i postupak za akreditaciju visokoškolskih ustanova;
3) predlaže Nacionalnom savetu standarde i postupak za akreditaciju studijskih programa;
4) predlaže Nacionalnom savetu standarde za samovrednovanje i ocenjivanje kvaliteta visokoškolskih ustanova;
5) predlaže Nacionalnom savetu standarde i postupak za spoljašnju proveru kvaliteta visokoškolskih ustanova;
6) pomaže i sarađuje sa visokoškolskim ustanovama i jedinicama u njihovom sastavu u obezbeđivanju i unapređenju njihovog kvaliteta;
7) sprovodi postupak akreditacije ustanova i studijskih programa u oblasti visokog obrazovanja, odlučuje o zahtevu za akreditaciju i izdaje uverenje o akreditaciji na obrascu čiju sadržinu utvrđuje;
8) stara se o harmonizaciji standarda i procedura u oblasti akreditacije, u okviru evropskog prostora visokog obrazovanja;
9) sačinjava izveštaj o početnoj akreditaciji u postupku izdavanja dozvole za rad; 10) obavlja i druge poslove u skladu sa aktom o obrazovanju Komisije.
(2)          Za potrebe sprovođenja postupaka iz stava 1. tač. 7) i 9) ovog člana, Komisija obrazuje stručne timove i imenuje njihove članove (u daljem tekstu: recenzenti), koji razmatraju pojedinačne zahteve za sprovođenje postupaka, a čiji rad se finansira iz istih izvora kao i rad Komisije.
(3)          Komisija imenuje recenzente na osnovu javnog poziva, iz reda međunarodno priznatih domaćih i inostranih univerzitetskih nastavnika, naučnika, umetnika ili stručnjaka, a u slučaju da je reč o studijskom programu specifično nacionalnog karaktera - iz reda priznatih domaćih univerzitetskih nastavnika, naučnika, umetnika ili stručnjaka.
(4)          Kod akreditacije studijskog programa doktorskih studija najmanje jedan recenzent mora biti nastavnik, naučnik ili umetnik zaposlen na visokoškolskoj, odnosno naučnoj ustanovi iz inostranstva, koji ispunjava uslove da bude mentor na tom studijskom programu, u skladu sa standardima iz člana 11. stav 1. tačka 11) ovog zakona. 
(5)          Recenzent Komisiji dostavlja svoj izveštaj u roku od 60 dana od dana prijema zahteva Komisije.
(6)          Komisija dostavlja Nacionalnom savetu konačan izveštaj koji je trajno dostupan javnosti na zvaničnoj internet stranici Komisije, a koji sadrži sve podatke o ispunjenosti, odnosno neispunjenosti propisanih standarda.
KOMISIJA DOSTAVLjA NACIONALNOM SAVETU KONAČAN IZVEŠTAJ KOJI JE DOSTUPAN JAVNOSTI.
(7)          Komisija obezbeđuje zaštitu podataka o tome kojem od recenzenata je podnet zahtev iz stava 4. ovog člana.
(8)          Recenzenti imaju pravo na naknadu za rad u skladu sa aktom koji donosi Nacionalni savet.
(9)          U sprovođenju postupaka iz stava 1. tač. 7) i 9) ovog člana Komisija može koristiti usluge međunarodnih organizacija i asocijacija iz oblasti obezbeđivanja kvaliteta visokog obrazovanja, u skladu sa aktom koji donosi Nacionalni savet. Akreditacija 
Član 16. 
(1) Akreditacijom se utvrđuje da visokoškolska ustanova i studijski programi ispunjavaju standarde iz člana 11. tač. 10) i 11) ovog zakona i da visokoškolska ustanova ima pravo na izdavanje javnih isprava u skladu sa ovim zakonom. 
(2) U postupku akreditacije visokoškolske ustanove utvrđuje se da li ustanova ispunjava i odgovarajuće uslove iz čl. 33 - 37. ovog zakona, kao i da li ispunjava uslov u pogledu potrebnog broja nastavnika. 
(3) Uslov u pogledu potrebnog broja nastavnika visokoškolska ustanova ispunjava ako ima nastavnike u radnom odnosu sa punim radnim vremenom za izvođenje najmanje 70% časova aktivne nastave na studijskom programu za koji se traži dozvola za rad, a najmanje 20 nastavnika u radnom odnosu sa punim radnim vremenom na visokoškolskoj ustanovi.
(4) Izuzetak su studijski programi u polju umetnosti gde taj broj ne može biti manji od 50%.
(5) Od ukupnog broja nastavnika potrebnih za obavljanje nastave po godinama studija za studijski program za koji se traži dozvola za rad, akademije strukovnih studija i visoke škole strukovnih studija, izuzev u polju umetnosti, moraju da imaju najmanje 50% nastavnika sa stečenim naučnim nazivom doktora nauka.
(6) U postupku akreditacije master akademskog, odnosno doktorskog studijskog programa utvrđuje se i da li su ispunjeni uslovi za obavljanje naučnoistraživačkog, odnosno umetničkog rada, u skladu sa zakonom.
(7) Postupak akreditacije sprovodi se redovno, u roku od pet godina, a vanredno na zahtev Ministarstva, osnivača, odnosno same visokoškolske ustanove.
(8) U postupku akreditacije Komisija:
1) izdaje uverenje o akreditaciji visokoškolske ustanove, odnosno studijskog programa;
2) upućuje visokoškolskoj ustanovi akt upozorenja, kojim se ukazuje na nedostatke u pogledu ispunjenosti uslova, kvaliteta rada visokoškolske ustanove, odnosno studijskog programa, i ostavlja rok za otklanjanje navedenih nedostataka, s tim što po isteku tog roka odlučuje o zahtevu;
3) donosi rešenje kojim se odbija zahtev za akreditaciju.
(9)          U postupku odlučivanja o akreditaciji Komisija uzima u obzir rezultate vrednovanja kvaliteta iz člana 15. i rezultate samovrednovanja iz člana 17. ovog zakona. 
(10)       Komisija izdaje uverenje o akreditaciji, odnosno donosi rešenje kojim se odbija zahtev za akreditaciju u roku od 12 meseci DEVET MESECI od dana prijema urednog zahteva, u skladu sa aktom iz člana 11. stav 1. tač. 10) i 11) ovog zakona. 
(11)       Ako Komisija donese rešenje kojim se odbija zahtev za akreditaciju, osnivač, odnosno visokoškolska ustanova, može u roku od 30 dana od dana prijema rešenja uložiti žalbu Nacionalnom savetu.
(12)       Po žalbi na rešenje iz stava 10. ovog člana odlučuje Nacionalni savet u roku od 90 dana od dana podnošenja žalbe.
(13)       Rešenje Nacionalnog saveta po žalbi iz stava 10. ovog člana konačno je. Protiv rešenja Nacionalnog saveta može se voditi upravni spor.
(14)       Osnivač, odnosno visokoškolska ustanova iz stava 7. ovog člana, ima pravo da ponovi zahtev za akreditaciju po isteku roka od godinu dana od dana donošenja rešenja kojim se odbija zahtev za akreditaciju.

Vrste i nivoi studija 

Član 25. 
(1) Delatnost visokog obrazovanja ostvaruje se kroz akademske i strukovne studije na osnovu odobrenih, odnosno akreditovanih studijskih programa za sticanje visokog obrazovanja.
(2) Na akademskim studijama izvodi se akademski studijski program, koji osposobljava studente za razvoj i primenu naučnih, stručnih i umetničkih dostignuća.
(3) Na strukovnim studijama izvodi se strukovni studijski program, koji osposobljava studente za primenu znanja i veština potrebnih za uključivanje u radni proces.
(4) Studije prvog stepena su:
1) osnovne akademske studije;
2) osnovne strukovne studije.
(5) Studije drugog stepena su:
1) master akademske studije;
2) master strukovne studije;
3) specijalističke akademske studije; 4) specijalističke strukovne studije. 
STUDIJE DRUGOG STEPENA SU:
            1) MASTER AKADEMSKE STUDIJE;        2) SPECIJALISTIČKE AKADEMSKE STUDIJE;
            3) SPECIJALISTIČKE STRUKOVNE STUDIJE.
(6) Studije trećeg stepena su doktorske akademske studije. Obim studija 
Član 29. 
(1)    Svaki predmet iz studijskog programa iskazuje se brojem ESPB bodova, a obim studija izražava se zbirom ESPB bodova.
(2)    Zbir od 60 ESPB bodova odgovara prosečnom ukupnom angažovanju studenta u obimu 40-časovne radne nedelje tokom jedne školske godine.
(3)    Ukupno angažovanje studenta sastoji se od aktivne nastave (predavanja, vežbe, praktikumi, seminari i dr.), samostalnog rada, kolokvijuma, ispita, izrade završnih radova, dobrovoljnog rada u lokalnoj zajednici i drugih vidova angažovanja.
(4)    Dobrovoljni rad je rad studenta bez naknade, koji organizuje visokoškolska ustanova na projektima od značaja za lokalnu zajednicu koji se vrednuje u sistemu visokog obrazovanja.
(5)    Uslove, način organizovanja i vrednovanje dobrovoljnog rada uređuje visokoškolska ustanova svojim opštim aktom.
(6)    Ukupan broj časova aktivne nastave ne može biti manji od 600 časova u toku školske godine.
(7)    Osnovne akademske studije imaju od 180 do 240 ESPB bodova.
(8)    Osnovne strukovne studije imaju 180 ESPB bodova.
(9)    Specijalističke strukovne studije imaju najmanje 60 ESPB bodova.
(10) Specijalističke akademske studije imaju najmanje 60 ESPB bodova kada su prethodno završene master akademske studije.
(11) Diplomske akademske studije imaju:
1)            najmanje 60 ESPB bodova, kada je prethodno ostvaren obim osnovnih akademskih studija od 240 ESPB bodova;
2)            najmanje 120 ESPB bodova kada je prethodno ostvaren obim osnovnih akademskih studija od 180 ESPB bodova.
(12) Master strukovne studije imaju najmanje 120 ESPB bodova kada je prethodno ostvaren obim prvog stepena studija od najmanje 180 ESPB bodova.
(13) Doktorske studije imaju:
1) najmanje 180 ESPB bodova, uz prethodno ostvareni obim studija od najmanje 300 ESPB bodova na osnovnim akademskim i master akademskim studijama.
(14)       Određeni akademski studijski programi mogu se organizovati integrisano u okviru osnovnih i master akademskih studija.
(15)       Akademski studijski programi iz medicinskih nauka mogu se organizovati integrisano u okviru osnovnih i master akademskih studija, sa ukupnim obimom od najviše 360 ESPB bodova.

Završni rad i disertacija 

Član 30. 
(1) Studijskim programom osnovnih i specijalističkih studija može biti predviđen završni rad.
(2) Studijski program master akademskih studija i master strukovnih studija sadrži obavezu izrade završnog rada.
(3) Doktorska disertacija je završni deo studijskog programa doktorskih studija, osim doktorata umetnosti koji je umetnički projekat.
(4) Izuzetno, doktorat nauka može da stekne lice sa završenim studijama medicine i završenom zdravstvenom specijalizacijom, na osnovu odbranjene disertacije zasnovane na radovima objavljenim u vrhunskim svetskim časopisima.
(5) Broj bodova kojima se iskazuje završni rad, odnosno završni deo studijskog programa, ulaze u ukupan broj bodova potrebnih za završetak studija.
(6) Način i postupak pripreme i odbrane završnog rada, uređuje se opštim aktom visokoškolske ustanove.
(7) Postupak pripreme i uslovi za odbranu disertacije uređuju se opštim aktom univerziteta, po pribavljenom mišljenju Ministarstva i ministarstva nadležnog za naučnoistraživačku delatnost.
(8) Visokoškolska ustanova na kojoj se brani doktorska disertacija dužna je da doktorsku disertaciju i izveštaj komisije o oceni doktorske disertacije učini dostupnom javnosti, i to u elektronskoj verziji na zvaničnoj internet stranici ustanove i u štampanom obliku u biblioteci ustanove, najmanje 30 dana pre usvajanja izveštaja komisije na nadležnom organu, kao i do odbrane disertacije.
(9) Univerzitet je dužan da ustanovi digitalni repozitorijum u kojem se trajno čuvaju elektronske verzije odbranjenih doktorskih disertacija, zajedno sa izveštajem komisije za ocenu disertacije, podacima o mentoru i sastavu komisije i podacima o zaštiti autorskih prava, kao i da sve navedene podatke učine javno dostupnim.
(10)       Kopiju sadržaja koji se čuva u repozitorijumu univerzitet je dužan da u roku od tri meseca od odbrane teze dostavi u centralni repozitorijum koji vodi Ministarstvo. Akademija strukovnih studija 
Član 35. 
(1)          Akademija strukovnih studija je samostalna visokoškolska ustanova koja u obavljanju delatnosti objedinjuje obrazovni, istraživački, stručni i umetnički rad, kao komponente jedinstvenog procesa visokog obrazovanja.
(2)          Akademija strukovnih studija može ostvarivati osnovne strukovne studije, master strukovne studije i specijalističke strukovne studije.
(3)          Visokoškolska ustanova ima status akademije strukovnih studija ako ostvaruje najmanje pet akreditovanih studijskih programa strukovnih studija iz najmanje dva polja iz člana 27. ovog zakona. 

Visoka škola strukovnih studija 

Član 37. 
Visoka škola strukovnih studija je samostalna visokoškolska ustanova koja ostvaruje osnovne strukovne studije, master strukovne studije i specijalističke strukovne studije iz jedne ili više oblasti iz člana 27. ovog zakona. 

Organ upravljanja 

Član 51. 
(1) Organ upravljanja visokoškolske ustanove je savet.
(2) Broj članova saveta je neparan.
(3) Broj članova, postupak izbora i razrešenja članova saveta, način rada saveta i odlučivanja uređuje se statutom ili osnivačkim aktom visokoškolske ustanove.
(4) Mandat članova saveta traje tri godine.
(5) Član saveta može biti član organa upravljanja samo jedne visokoškolske ustanove.

Istraživač 

Član 69. 
(1)          Lice izabrano u naučno zvanje na način i po postupku propisanim zakonom kojim je regulisana naučnoistraživačka delatnost, može učestvovati u izvođenju svih oblika nastave na doktorskim akademskim studijama, biti mentor i član komisija u postupku izrade i odbrane doktorske disertacije, biti član komisije za pripremanje predloga za izbor nastavnika i saradnika univerziteta i učestvovati u naučnoistraživačkom radu.
LICE IZABRANO U NAUČNO ZVANjE NA NAČIN I PO POSTUPKU PROPISANIM
ZAKONOM KOJIM JE REGULISANA NAUČNOISTRAŽIVAČKA DELATNOST, MOŽE DA IZVODI NASTAVU NA DOKTORSKIM STUDIJAMA, U SKLADU SA ZAKONOM I OPŠTIM AKTOM SAMOSTALNE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE.
(2)          Ukoliko lice iz stava 1. ovog člana nema zasnovan radni odnos u visokoškolskoj ustanovi na kojoj se program izvodi, ustanova sa njim zaključuje ugovor o angažovanju za izvođenje nastave.

Stručni, akademski i naučni nazivi 

Član 95. 
(1)          Lice koje završi osnovne akademske studije u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, odnosno u trajanju od najmanje tri godine stiče stručni naziv sa naznakom zvanja prvoga stepena akademskih studija iz odgovarajuće oblasti.
(2)          Lice koje završi osnovne akademske studije u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, odnosno u trajanju od najmanje četiri godine i lice koje ostvari najmanje 240 ESPB bodova na akademskim studijama prvog i drugog stepena, stiče stručni naziv "diplomirani" sa naznakom zvanja prvog stepena akademskih studija iz odgovarajuće oblasti.
(3)          Lice koje završi osnovne strukovne studije stiče stručni naziv sa naznakom zvanja prvoga stepena strukovnih studija iz odgovarajuće oblasti.
(4)          Lice koje završi specijalističke akademske studije stiče stručni naziv specijalista sa naznakom zvanja drugog stepena akademskih studija iz odgovarajuće oblasti.
(5)          Lice koje završi specijalističke strukovne studije stiče stručni naziv specijalista sa naznakom zvanja drugog stepena strukovnih studija iz odgovarajuće oblasti.
(6)          Lice koje završi master akademske studije stiče akademski naziv master sa naznakom zvanja drugog stepena master akademskih studija iz odgovarajuće oblasti.
LICE KOJE ZAVRŠI DIPLOMSKE AKADEMSKE STUDIJE STIČE AKADEMSKI NAZIV MASTER SA NAZNAKOM ZVANjA DRUGOG STEPENA DIPLOMSKIH AKADEMSKIH STUDIJA IZ ODGOVARAJUĆE OBLASTI.
(7)          Lice koje završi master strukovne studije stiče stručni naziv strukovni master sa naznakom zvanja drugog stepena master strukovnih studija iz odgovarajuće oblasti.
(8)          Lice koje završi doktorske, odnosno akademske studije trećeg stepena, stiče naučni naziv doktor nauka, odnosno doktor umetnosti, sa naznakom oblasti.
(9)          Listu zvanja iz odgovarajućih oblasti i skraćenice stručnih, akademskih i naučnih naziva utvrđuje Nacionalni savet, na predlog Konferencije univerziteta, odnosno Konferencije akademija strukovnih studija.
(10)       Skraćenica stručnog naziva i akademskog naziva master navodi se iza imena i prezimena, a skraćenica akademskog naziva magistar nauka, odnosno magistar umetnosti i naučnog naziva doktor nauka, odnosno doktor umetnosti ispred imena i prezimena.
(11)       U međunarodnom prometu i u diplomi na engleskom jeziku naziv koji je steklo lice iz stava 1. ovog člana je bachelor, naziv koji je steklo lice iz stava 2. ovog člana je bachelor with honours, naziv koji je steklo lice iz stava 3. ovog člana je bachelor (appl.), naziv koje je steklo lice iz stava 6. ovog člana je master, naziv koje je steklo lice iz stava 7. ovog člana je master (appl.), a naziv koje je steklo lice iz stava 8. 7. ovog člana je Ph.D., odnosno odgovarajući naziv na jeziku na koji se diploma prevodi. 

Podaci u evidencijama 

Član 97b 
(1)          Podaci o visokoškolskoj ustanovi predstavljaju skup opštih podataka kojima se određuje pravni status visokoškolske ustanove, status visokoškolske ustanove u sistemu visokog obrazovanja, podaci o studijskim programima koje visokoškolska ustanova realizuje, podaci o objektu visokoškolske ustanove, aktima i organima visokoškolske ustanove, podaci o akreditaciji visokoškolske ustanove i rezultatima spoljašnjeg vrednovanja visokoškolske ustanove.
(2)          Podaci o studentima, roditeljima (izdržavaocima) i zaposlenima predstavljaju skup podataka o ličnosti kojima se određuje njihov identitet, obrazovni, socijalni i zdravstveni status i potrebna obrazovna, socijalna i zdravstvena podrška.
(3)          Za određivanje identiteta prikupljaju se sledeći podaci: ime, prezime, ime jednog roditelja, pol, jedinstveni matični broj građana, broj pasoša za strane državljane, datum rođenja,
mesto rođenja, država i adresa stalnog stanovanja, tip naselja stalnog stanovanja, nacionalna pripadnost (bez obaveze izjašnjavanja/uz pismenu saglasnost), bračni status, državljanstvo, adresa, kontakt telefon, fotografija i drugi podaci u skladu sa ovim zakonom.
(4)          Za određivanje obrazovnog statusa studenata prikupljaju se podaci o prethodno završenoj srednjoj školi, upisanom studijskom programu, vrsti studija i godini prvog upisa na studijski program.
(5)          Za određivanje socijalnog statusa studenata prikupljaju se podaci o načinu finansiranja studija, načinu izdržavanja tokom studija, mestu stanovanja (adresi) tokom studiranja, tipu smeštaja tokom studiranja, radnom statusu studenta tokom studiranja, izdržavanim licima, školskoj spremi oba roditelja, radnom statusu roditelja (izdržavaoca) i zanimanju roditelja ili izdržavaoca.
(6)          Za određivanje zdravstvenog statusa studenata prikupljaju se podaci o potrebama za pružanjem dodatne podrške prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti na visokoškolskoj ustanovi.
(7)          Podaci o studentima prikupljaju se putem obrasca čiji sadržaj propisuje republički organ nadležan za poslove statistike, a koji se može popunjavati u elektronskoj ili papirnoj formi.
(8)          U informacionom sistemu se takođe vodi evidencija o jeziku na kome se izvodi studijski program, obaveznim i izbornim predmetima, stranim jezicima, podaci o predispitnim obavezama, podaci o polaganim ispitima, ocenama na predispitnim obavezama i ispitima, podaci o ostvarenim ESPB bodovima, podaci o nagradama i pohvalama osvojenim tokom studiranja i izdatim javnim ispravama.
(9)          Podaci o nastavnicima, saradnicima i ostalim zaposlenima obavezno sadrže: ime, prezime, ime jednog roditelja, pol, jedinstveni matični broj građana, broj pasoša za strane državljane, datum rođenja, mesto rođenja, državu i adresu stalnog stanovanja, nacionalnu pripadnost (bez obaveze izjašnjavanja/uz pismenu saglasnost), državljanstvo, adresu, kontakt telefon, stepen stručne spreme, zvanje, vrstu ugovora o angažovanju, fotografiju i druge podatke u skladu sa posebnim zakonom.
(10)       Bliže uslove i način uspostavljanja informacionog sistema, vođenja, prikupljanja, unosa, ažuriranja i dostupnosti podataka koji se unose u informacioni sistem, evidencije, javne isprave kao i druga pitanja od značaja za vođenje evidencija i izdavanje javnih isprava, propisuje ministar.
(11)       Podaci o ličnosti upisani u evidenciju prikupljaju se, obrađuju, čuvaju i koriste za potrebe obrazovne politike, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti. Studenti 
Član 123. 
(1)          Studenti upisani na osnovne studije i na studije na višim školama do stupanja na snagu ovog zakona mogu završiti ove studije po započetom nastavnom planu i programu, uslovima i pravilima studija, najkasnije do kraja školske 2015/2016. godine, odnosno do kraja školske 2016/2017. godine za studente upisane na integrisane studije iz polja medicinskih nauka.
(2)          Studenti upisani do stupanja na snagu ovog zakona na studije na višim školama koje ne dobiju dozvolu za rad mogu završiti studije po započetom nastavnom planu i programu, uslovima i pravilima studija u roku od dve godine od dana donošenja rešenja o odbijanju zahteva za izdavanje dozvole za rad.
(3)          Studenti upisani na magistarske studije do stupanja na snagu ovog zakona imaju pravo da završe studije po započetom planu i programu, uslovima i pravilima studija, najkasnije do kraja školske 2015/2016. godine.
(4)          Studenti upisani na doktorske studije, odnosno kandidati koji su prijavili doktorsku disertaciju do stupanja na snagu ovog zakona, imaju pravo da završe studije po započetom planu i programu, uslovima i pravilima studija, odnosno da steknu naučni stepen doktora
nauka, najkasnije do kraja školske 2015/2016. godine., ODNOSNO NAJKASNIJE DO KRAJA ŠKOLSKE 2018/2019. GODINE UKOLIKO JE PRIRODA DISERTACIJE TAKVA DA ZAHTEVA VIŠEGODIŠNjI NAUČNOISTRAŽIVAČKI RAD.
(5)          Studenti iz stava 1. ovog člana imaju pravo da nastave započete studije po studijskom programu koji je donet u skladu sa odredbama ovog zakona, na način i po postupku utvrđenim opštim aktom visokoškolske ustanove.

IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROPISA SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

1.  Organ državne uprave, odnosno drugi ovlašćeni predlagač propisa 

Narodna poslanica mr Aleksandra Jerkov 


2.  Naziv propisa 

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju 
Proposal of the Law amending and completing the Law on Higher Education

3.  Usklađenost propisa s odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum), odnosno s odredbama Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Prelazni sporazum):
a)   Odredba Sporazuma i Prelaznog sporazuma koja se odnose na normativnu saržinu propisa
b)   Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma i
Prelaznog sporazuma
v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i
Prelaznog sporazuma
g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma
d) Veza sa Nacionalnim programom za integraciju Republike Srbije u Evropsku uniju

Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije nije planirano uređenje materije na koju se odnosi Predlog zakona.

4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije
a)            Navođenje odredbi primarnih izvora prava Eevropske unije i ocene usklađenosti sa njima
b)           Navođenje sekundarnih izvora prava Evropske unije i ocene usklađenosti sa njima
v) Navođenje ostalih izvora prava Evropske unije i usklađenst sa njima
g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost
d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije


5.  Ukoliko ne postoje odgovarajuće nadležnosti Evropske unije u materiji koju reguliše propis, i/ili ne postoje odgovarajući sekundarni izvori prava Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost, potrebno je obrazložiti tu činjenicu. U ovom slučaju, nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa. Tabelu usklađenosti nije potrebno popunjavati i ukoliko se domaćim propisom ne vrši prenos odredbi sekundarnog izvora prava Evropske unije već se isključivo vrši primena ili sprovođenje nekog zahteva koji proizilazi iz odredbe sekundarnog izvora prava.

Ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, s obzirom da su predmetne izmene nisu relevantne sa stanovišta prava Evropske unije. 


6.  Da li su prethodno navedeni izvori prava EU prevedeni na srpski jezik?

Ne.

7.  Da li je propis preveden na neki službeni jezik EU?

Ne.

8.  Učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti

Ne.

Potpis rukovodioca organa organa državne uprave, odnosno drugog ovlašćenog predlagača propisa, datum i pečat



Beograd, 12. septembar 2016. godine                                   NARODNA POSLANICA
  
   mr Aleksandra Jerkov