понедељак, 12. октобар 2020.

Novine u šifarniku nivoa i vrste kvalifikacija i šifarniku zanimanja – primenjuje se od 25.8.2020. godine

 https://www.biljanatrifunovicifa.com/2020/08/novine-u-sifarniku-nivoa-i-vrste-kvalifikacija-i-sifarniku-zanimanja/

 

Novine u šifarniku nivoa i vrste kvalifikacija i šifarniku zanimanja u primeni od 25.8.2020. godine, obuhvaćene Odlukom o izmenama i dopunama Odluke o Jedinstvenom kodeksu šifara za unošenje i šifriranje podataka u evidencijama u oblasti rada(“Sl. glasnik RS”, br. 101/2020

Izmene i dopune Odluke su stupile na snagu 25.7.2020. godine, a primenjuju se po isteku 30 dana od dana stupanja na snagu, odnosno od 25.8.2020. godine.

Prva izmena je u suštini da jedinstveni kodeks šifara ne sadrži više šifre za “vrstu i nivo kvalifikacije” već “nivo i vrstu kvalifikacija” i da osim šifre za državu sada sadrži šifre za državu i teritoriju a umesto šifara za “naselje (mesto)” sadrži šifre za “naseljena mesta”.

Druga izmena se sastoji u tome da jedinstveni kodeks šifara ne sadrži više samo šifarnik nivoa kvalifikacija već šifarnik nivoa i vrsta kvalifikacija, kao ni šifarnik država već šifarnik država i teritorija i umesto šifarnika naselja u Republici Srbiji sada je propisan šifarnik naseljenih mesta u Republici Srbiji.

Najvažnije je da je Prilog Odluke zamenjen novim Prilogom (Šifarnik zanimanja, Šifarnik nivoa i vrsta kvalifikacija, Šifarnik država i teritorija, Šifarnik opština u Republici Srbiji i Šifarnik naseljenih mesta u Republici Srbiji), koji je odštampan uz Izmene i dopune Odluke i čini njen sastavni deo.

 Šifarnik nivoa i vrste kvalifikacija razvrstava i numerički obeležava nivoe kvalifikacija utvrđene odredbama Zakona o nacionalnom okviru kvalifikacija Republike Srbije (“Sl. glasnik RS”, br. 27/2018 i 6/2020 – dalje: ZNOKS). Šifre nivoa kvalifikacija su dvocifreni brojevi, a prva cifra označava nivo kvalifikacije u skladu sa odredbama člana 5. ZNOKS. Sve kvalifikacije čije šifre nivoa počinju istom cifrom, primera radi 60, 61, 62 pripadaju istom nivou nacionalnog okvira kvalifikacija Republike Srbije (dalje: NOКS) – nivo 6.

Novina u odnosu na prethodni šifarnik su šifre vrsta kvalifikacija, koje kroz pet šifara dodatno opisuju nivo kvalifikacija i to:

  • 0 – bez kvalifikacije,
  • 1 – opšte,
  • 2 – stručne,
  • 3 – akademske,
  • 4 – strukovne.

Na opisani način Šifarnik nivoa i vrsta kvalifikacija razvrstan je na ukupno 15 šifara.

Sticanje kvalifikacija na određenim nivoima moguće je alternativnim putevima. Na primer, kvalifikacija na nivou 5. Ona se može steći završavanjem majstorskog obrazovanja u trajanju od dve godine posle sticanja kvalifikacije nivoa 3, specijalističkim obrazovanjem u trajanju od godinu dana posle sticanja kvalifikacije nivoa 4 ili neformalno obrazovanje odraslih – obuke u trajanju od najmanje šest meseci posle sticanja kvalifikacije nivoa 4. ZNOKS daje ravnopravnu mogućnost da se ista kvalifikacija po nazivu i nivou stekne i postupkom priznavanja prethodnog učenja. Uspešno okončanim postupkom stiče se sertifikat o kvalifikaciji, dok se formalnim završavanjem obrazovnog programa kao dokaz o kvalifikovanosti stiče diploma. Suštinska je razlika što kvalifikacija stečena formalnim obrazovanjem, osim za rad, pruža i mogućnost za dalje obrazovanje, dok je kvalifikacija stečena postupkom priznavanja prethodnog učenja orijentisana na rad.

Šifarnik nivoa i vrsta kvalifikacija objedinjuje sledeće elemente:

  • šifru nivoa kvalifikacije (sadrži dve cifre, od kojih prva označava nivo kvalifikacije po NOКS-u);
  • šifru vrste kvalifikacije (sadrži jednu cifru koja opisno prikazuje vrstu obrazovanja);
  • opis svakog pojedinačnog nivoa kvalifikacije (opisan način sticanja, odnosno put sticanja kvalifikacije završetkom odgovarajućeg obrazovanja prema vrsti i trajanju);
  • ekvivalentnost nivoa kvalifikacija stečenih pre stupanja na snagu Zakona o NOКS-u sa nivoima kvalifikacija stečenih na osnovu njega.

U predstojećem tekstu, kroz tabelu prikazali smo uporedni prikaz sledećih informacija:

– u prvoj koloni su prikazani nivoi i podnivoi kvalifikacija u skladu sa odredbama ZNOKS,

– u drugoj koloni prikazane su oznake nivoa i vrste kvalifikacija,

– u drugoj koloni prikazane su šifre nivoa kvalifikacija u skladu sa odredbama novog Šifarnika,

u trećoj koloni prikazane su šifre vrsta kvalifikacija u skladu sa odredbama novog Šifarnika,

četvrta kolona prikazuje aktuelne vrste obrazovanja čijim se završavanjem stiče određeni nivo kvalifikacija i odgovarajuću oznaku propisanu Šifarnikom nivoa i vrste kvalifikacija,

peta kolona predstavlja prethodne vrste obrazovanja i kvalifikacija, a u zagradama su naznačeni i prethodni stepeni stručne spreme.

 

NOKS (nivo/podnivo) Šifre nivoa kvalifikacija Šifra vrste kvalifikacija UPOREDNA TABELA NIVOA KVALIFIKACIJA I VRSTA OBRAZOVANJA
Aktuelna Prethodna
/ 00 0 Lice bez stečenog osnovnog obrazovanja i vaspitanja, bez kvalifikacija
 

Nivo 1

10 1 Osnovno obrazovanje i vaspitanje

Osnovno obrazovanje odraslih

Osnovno muzičko/baletsko obrazovanje

Nekvalifikovani (NK) radnik

Prvi stepen stručne spreme (1. SSS*)

Nivo 2 20 2 Stručno osposobljavanje (1 godina)

Obrazovanje za rad (2 godine)

Neformalno obrazovanje odraslih (120-360 sati obuke)

Polukvalifikovani (PK) radnik

Drugi stepen stručne spreme (2. SSS)

Nivo 3 30 2 Srednje stručno obrazovanje u trajanju od tri godine

Neformalno obrazovanje odraslih (min 960 sati obuke)

Kvalifikovani (KV) radnik

Treći stepen stručne spreme (3. SSS)

Nivo 4 40 1 Srednje gimnazijsko obrazovanje u trajanju od četiri godine Srednje obrazovanje u trajanju od 4 godine (4. SSS)
40 2 Srednje stručno i umetničko obrazovanje u trajanju od četiri godine Obrazovanje u školi za talentovane učenike (4. SSS)
Nivo 5 50 2 Majstorsko obrazovanje u trajanju od dve godine posle sticanja kvalifikacije nivoa 3

Specijalističko obrazovanje u trajanju od godinu dana posle sticanja kvalifikacije nivoa 4

Neformalno obrazovanje odraslih – obuke u trajanju od najmanje šest meseci posle sticanja kvalifikacije nivoa 4

Visokokvalifikovani (VKV) radnik

Peti stepen stručne spreme (5. SSS)

Nivo 6, podnivo 1

(6.1 NOKS)

 

61

3 Osnovne akademske studije (OAS, 180 ESPB);

* Označavaju se kao 6.1 A

Prvi stepen fakulteta (do 2005. godine, 6.1 SSS)
61 4 Osnovne strukovne studije (OSS, 180 ESPB)

* Označavaju se kao 6.1 S

Više obrazovanje u trajanju od dve do tri godine studija (6.1 SSS)
Nivo 6, podnivo 2

(6.2 NOKS)

62 3 Osnovne akademske studije (OAS, 240)

* Označavaju se kao 6.2 A

Više obrazovanje sa specijalizacijom u trajanju do godinu dana (6.2 SSS)
62 4 Specijalističke strukovne studije I stepena (SSS, 180+60 ESPB, stečene u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju koji je na snazi od 07.10.2017.)

* Označavaju se kao 6.2 S

/
Nivo 7, podnivo 1

(7.1 NOKS)

71 3 Integrisane akademske studije (IAS, 300- 360 ESPB)

Master akademske studije (MAS,OAS+120 ili OAS+60 ESPB)

* Označavaju se kao 7.1 A

Osnovne (diplomske) studije u trajanju od četiri do šest godina (do 2005. godine, 7.1 SSS)
71 4 Master strukovne studije (MSS, 120 ESPB +OSS)

* Označavaju se kao 7.1 S

Specijalističke strukovne studije II stepena (SSS, 180+60 ESPB) stečene u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju koji je prestao da važi 07.10.2017.
Nivo 7, podnivo 2

(7.2 NOKS)

72 3 Specijalističke akademske studije (SAS, 60 ESPB +MAS) Specijalističke studije u trajanju od jedne do dve godine (do 2005. godine, 7.2 SSS)

Magistarske studije u trajanju od dve godine (do 2005. godine, 7.2 SSS)

Nivo 8 80 3 Doktorske studije (DS, 180 ESPB) Doktorat nauka (do 2005. godine, 8. SSS)

 

Šifarnik zanimanja predstavlja uređen skup zanimanja, razvrstanih prema određenim kriterijumima u određene celine odnosno u 10 grupa zanimanja (razvrstane prema najčešće zahtevanom obrazovnom nivou) koje su razdeljene prema srodnosti poslova zanimanja na 43 vrste i 130 podvrsta, a unutar njih bilo je svrstano 3641 zanimanje, a sve u skladu sa Međunarodnom standardnom klasifikacijom zanimanja 2008 (ISCO-08) koju je upravo 2008. godine usvojila Međunarodna organizacija rada. Pojedinačnu šifru zanimanja, odnosno šest cifara koje označavaju pojedinačno zanimanje možemo razložiti na sledeći način:

– prva cifra označava grupu

– prve dve cifre označavaju vrstu

– prve tri cifre označavaju podvrstu

– sve četiri cifre zajedno označavaju skupinu

– dve cifre koje se mogu naći posle tačke (primera radi 7422.02) označavaju redosled konkretnog zanimanja u jednoj skupini.

Ovaj šifarnik je deo nacionalnog standarda koji se primenjuje pri evidentiranju, prikupljanju, obradi, analiziranju, izveštavanju i objavljivanju podataka o zanimanjima, a radi boljeg upravljanja ovim podacima i praćenju kretanja na tržištu rada.

Šifarnik je i dalje podeljen na 10 pojedinačnih grupa zanimanja, s tim što su izmenama Odluke uvrštene nove šifre zanimanja, a postojeće su pretrpele neke izmene – pre svega gramatičke, ali i terminološke.

Termin zanimanja u smislu ovog propisa je zapravo skup poslova čije zadatke i dužnosti odlikuje visok stepen sličnosti i može se odnositi na posao koji osoba trenutno obavlja kao glavni ili dodatni posao, na posao koji će obavljati ili je obavljala. Posao je skup zadataka i dužnosti koji se obavljaju od strane pojedinca zaposlenog ili radno angažovanog kod poslodavca, ali i pojedinca koji se samozapošljava.

Koncept kvalifikacije je sposobnost obavljanja zadataka i dužnosti u okviru određenog posla. Da bi zanimanja bila razvrstana u grupe korišćen je koncept nivo kvalifikacije i vrsta kvalifikacije. Nivo kvalifikacije predstavlja složenost i obim zadataka koji se obavljaju u okviru određenog zanimanja (merljiv kroz nivo formalnog i neformalnog obrazovanja), dok vrsta kvalifikacije obuhvata oblasti zahtevanih znanja, mašina i alatki koje se koriste, materijale sa kojima ili na kojima se radi, kao i vrstu dobara i usluga koje se proizvode.

Tabela I

Grupe zanimanja Pretpostavljeni nivoi obrazovanja u Srbiji (podrazumevaju se i ekvivalentni nivoi po NOKS-u)
1 Rukovodioci • Doktorske studije

• Specijalističke akademske studije, Integrisane akademske studije, Master akademske studije, Master strukovne studije

• Osnovne akademske studije, Specijalističke strukovne studije, Osnovne strukovne studije

• Kratki ciklus u visokom obrazovanju (kod zanimanja iz vrste rukovodioca u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i srodnim uslugama)

2 Stručnjaci i umetnici • Doktorske studije

• Specijalističke akademske studije, Integrisane akademske studije, Master akademske studije, Master strukovne studije

• Osnovne akademske studije, Specijalističke strukovne studije, Osnovne strukovne studije

3 Tehničari i saradnici

stručnjaka

• Kratki ciklus u visokom obrazovanju

• Srednje obrazovanje u trajanju od četiri godine

• Specijalističko obrazovanje posle srednje škole

4 Administrativni službenici

5 Uslužna i trgovačka zanimanja

6 Poljoprivrednici, šumari, ribari i srodni

7 Zanatlije i srodni

8 Rukovaoci mašinama i postrojenjima, monteri i vozači

• Majstorsko ili specijalističko obrazovanje posle srednje škole

• Srednje obrazovanje u trajanju od tri ili četiri godine

• Stručno osposobljavanje, obrazovanje za rad, kraće obuke odraslih

9 Jednostavna zanimanja • Osnovno obrazovanje
0 Vojna zanimanja • Visoko obrazovanje u trajanju od najmanje četiri godine (za vrstu 01 Oficiri vojske)

• Srednje obrazovanje u trajanju od najmanje četiri godine (02 Podoficiri vojske)

• Osnovno obrazovanje (03 Ostala vojna zanimanja)

 

Izmene u grupi zanimanja “Rukovodioci”

Grupa 1 – Rukovodioci su lica koja planiraju aktivnosti privrednih društava, državnih i drugih organizacionih jedinica u njihovom sastavu, upravljaju tim aktivnostima, koordiniraju ih i ocenjuju. Razvrstani su po “oblastima” kojima upravljaju na državne zvaničnike i rukovodioce lokalnih samouprava, generalne i izvršne direktore, rukovodioce u administraciji, komercijalnim i marketing sektorima, proizvodnje u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, prerađivačke, rudarske i građevinske industrije, informaciono komunikacionih tehnologija, u zdravstvu, socijalnoj zaštiti, obrazovanju, kulturnoj i naučno istraživačkoj delatnosti, finansijama i osiguranju, turizmu i ugostiteljstvu i srodnim uslugama, trgovini na veliko i malo i drugi.

Pored šifri koje su pretrpele terminološke izmene, npr. šifra zanimanja 1112.06 ne označava više Generalnog sekretara Skupštine, već označava zanimanje Generalnog sekretara pokrajinske skupštine, a šifra 1112.28 ne označava zanimanje Sekretara Narodne skupštine već zanimanje Generalnog sekretara Narodne skupštine. Slično terminološko usklađivanje pretrpeli su i nazivi skupina pa tako skupina 1321 sada označava Rukovodioce u prerađivačkoj industriji i snabdevanju energijom i vodom.

U ovoj grupi zanimanja uvedene su sledeće, “nove” šifre zanimanja i to:

1112.30 Direktor samostalnog državnog organa / nezavisnog tela
1112.31 Načelnik Generalštaba
1113.02 Predsednik izvršnog odbora / saveta mesne zajednice
1219.27 Likvidacioni upravnik
1219.28 Rukovodilac u organizaciji/organu državne uprave
1219.29 Stečajni upravnik
1321.04 Rukovodilac za proizvodnju / snabdevanje električnom energijom/gasom/parom
1321.05 Rukovodilac za snabdevanje vodom / upravljanje otpadnim vodama
1321.06 Rukovodilac za upravljanje otpadom
1321.07 Rukovodilac održavanja mašina/postrojenja
1321.08 Tehnički direktor u energetici
1322.08 Rukovodilac geoloških istraživanja
1324.17 Rukovodilac mehanizacije
1330.10 Rukovodilac za servisiranje računara i komunikacione opreme
1345.12 Šef departmana
1345.13 Direktor ustanove/centra u neformalnom obrazovanju
1439.09 Menadžer auto-servisa

 

Izmene u grupi “Stručnjaci i umetnici”

Stručnjaci i umetnici primenjuju naučne i umetničke koncepte i teorije, vrše analize, istražuju i razvijaju nove koncepte, teorije, daju savete i primenjuju postojeća znanja, predaju teoriju ili praksu jedne ili više disciplina, pripremaju naučne radove, stvaraju i izvode umetnička dela i slično.

U ovoj grupi zanimanja, nove šifre se odnose na zanimanja:

2120.11 Sportski statističar
2133.11 Stručnjak za upravljanje otpadom
2144.28 Inženjer proizvodnje motornih vozila
2211.03 Lekar u sportu
2212.62 Specijalista medicinske mikrobiologije
2212.63 Specijalista higijene
2310.91 Nastavnik u oblasti geološkog inženjerstva
2310.92 Nastavnik u oblasti kriminalističkih nauka
2310.93 Nastavnik u oblasti hemijskih nauka
2310.94 Saradnik u oblasti geološkog inženjerstva
2310.95 Saradnik u oblasti kriminalističkih nauka
2310.96 Saradnik u oblasti hemijskih nauka
2320.69 Nastavnik praktične nastave saobraćaja
2330.38 Nastavnik verske nastave
2330.39 Nastavnik građanskog vaspitanja
2359.05 Predavač/ispitivač za vozački ispit
2359.06 Predavač u neformalnom obrazovanju
2421.10 Stručnjak za logistiku
2421.11 Stručnjak za projekte
2619.15 Stručnjak za stečajni postupak
2642.21 Urednik veb sajta
2655.05 Pantomimičar (prethodno je šifra za ovo zanimanje bila 2659.5)

 

Izmene u grupi zanimanja “Tehničari i saradnici stručnjaka”

Tehničari i saradnici stručnjaka obavljaju uglavnom tehničke i njima srodne zadatke koji su povezani sa preuzimanjem i izvođenjem tehničkih poslova i operativnih metoda u oblasti fizičkih nauka, uključujući tehniku i tehnologiju, biološke nauke i medicinsku struku, i u oblasti društvenih i humanističkih nauka, različite tehničke usluge u vezi sa trgovinom, finansijama, administracijom, uključujući državnu administraciju i regulative, socijalni rad; obezbeđivanje tehničke pomoći u oblasti umetnosti i zabave, izvršavanje određenih poslova u vezi s religijom. Poslovi rukovođenja različitim poslovnicima, pogonima, grupama i slično, razvrstani su i u okviru ove grupe.

Ova grupa zanimanja, pretrpela je i brisanje određenih šifri zanimanja, ali su i uvedena nova zanimanja.

Nova zanimanja, utvrđena izmenama Odluke su:

3111.10    Geološki tehničar za istraživanje mineralnih sirovina

3119.12    Kontrolor tehničkog pregleda vozila

3122.03    Nadzornik energetskih sistema i postrojenja

3122.04    Poslovođa održavanja mašina/postrojenja

3122.05    Poslovođa proizvodnje

3139.07    Tehničar reciklaže

3153.11    Operater bespilotnog vazduhoplova

3211.07    Viši radiološki tehničar

3323.06    Službenik za javne nabavke

3341.05    Šef magacinskog poslovanja

3341.06    Šef recepcije

3359.16    Vodni inspektor

3359.17    Fitosanitarni inspektor

3359.18    Inspektor rada

3359.19    Inspektor socijalne zaštite

3359.20    Sportski inspektor

Izmenama su obrisane sledeće šifre zanimanja:

3422.03 Saradnik novinara u sportu
3422.04 Sportski posrednik
3435.04 Majstor za tetoviranje

 

Izmene u grupi “administrativni službenici”

U grupi šifara koje kreću sa cifrom 4, administrativni službenici registruju, organizuju, čuvaju, obrađuju i odlažu potrebne podatke i obavljaju čitav niz administrativnih poslova u vezi sa novčanim transakcijama, putnim aranžmanima, zahtevima za podacima i zakazivanjem sastanaka, obavljaju sekretarske poslove, beleženje, obračunavanje i čuvanje podataka, pružaju informacije, prodaju putne angažmane, sa posebno razvrstanim šiframa koje označavaju poslove rukovođenja u ovoj grupi.

Ova grupa pretrpela je najmanje izmena jer je uvedena samo jedna nova šifra 4323.10 koja označava zanimanje šefa voznog parka i par terminoloških izmena u okviru već utvrđenih zanimanja.

Izmene u grupi “uslužna i trgovačka zanimanja”

Grupa 5 – uslužna i trgovačka zanimanja su zanimanja koja podrazumevaju lične usluge i usluge obezbeđenja, usluge koje se odnose na putovanja, vođenje domaćinstva, ketering, ličnu negu ili zaštitu od požara i nezakonitih radnji, promociju i prodaju robe u maloprodaji i veleprodaji, ali i pijacama, odnosno poslove organizacije i pružanje usluga u toku putovanja, vođenje domaćinstva, pripremu i serviranje hrane i pića, čuvanje dece, pružanje usluga lične i osnovne zdravstvene nege u kućama i ustanovama, usluge frizera i kozmetičkih tretmana, prodaju robe u maloprodaji, velikoprodaji i na pijaci, obezbeđivanje mera bezbednosti i zaštitu pojedinca i imovine od požara i protivpravnih radnji, umetničko stvaranje i slično sa normiranim rukovodećim poslovima u okviru ove grupe.

Terminološkom izmenom, šifra zanimanja 5212.01 umesto starog naziva zanimanja “piljar” sad ima šire značenje jer označava uličnog prodavca voća i povrća. Skupina zanimanja 5221, prethodno je nosila naziv “prodavci u kiosku i trgovci”, a izmenama dobija sveobuhvatniju skupinu zanimanja, jer se u okviru nje nalaze šifre za sve “Trgovce na malo”.

Izmena u ovoj grupi – obrisane su šifre zanimanja:

5221.01 Prodavac u kiosku
5223.09 Prodavac u maloprodaji knjižarsko-kancelarijske robe
5223.12 Prodavac u maloprodaji mešovite robe
5223.20 Prodavac u maloprodaji foto i optičke opreme
5223.25 Prodavac IKT opreme i električnih aparata za domaćinstvo

Nova zanimanja su:

5311.02 Lični pratilac deteta sa invaliditetom/smetnjama u razvoju
5311.03 Hranitelj dece

Još jedno terminološko usklađivanje zanimljivo za ovu grupu je šifra zanimanja 5419.02 koja je u prethodnoj verziji Odluke nosila naziv zanimanja “komunalni policajac”, sada je usklađena sa odredbama Zakona o komunalnoj miliciji (“Sl. glasnik RS”, br. 49/2019) i nosi naziv “komunalni milicionar”.

Izmene u grupi “zanatlije i srodni”

U grupi 7 –zanatlije i srodni smeštena su lica koja raspolažu znanjima i veštinama u oblasti izgradnje i održavanja, popravljanja građevinskih konstrukcija, obrade metala u smislu livenja, zavarivanja i oblikovanja, instaliranja i podizanja metalnih konstrukcija, izrade mašina, oruđa i drugih proizvoda od metala, održavanja, popravljanja i podešavanja mašina, opreme i alata uključujući motore i vozila, kao i električne i elektronske instrumente i ostalu opremu, proizvodnju preciznih instrumenata, nakita, proizvoda za domaćinstvo i drugih proizvoda od dragocenih metala, kao i grnčarskih, staklenih i srodnih proizvoda; izradu ručnih radova, izvođenja štamparskih radova ili obrade prehrambenih, tekstilnih, drvenih, metalnih i drugih proizvoda, uključujući i ručnu izradu zanatskih proizvoda. Radovi se izvode ručno ili mašinski uz neophodno razumevanje svih proizvodnih faza kao i namene gotovog proizvoda na kom rade.

Iz ove grupe zanimanja obrisano je zanimanje 7223.30 Rukovalac strugom za metal, a konačno je svoje mesto dobilo zanimanje 7549.07 Izrađivač ribolovačke opreme, u okviru skupine 7549 – Zanimanja srodna zanatskim, nerazvrstana na drugom mestu.

Izmene u grupi ” Rukovaoci mašinama i postrojenjima, monteri i vozači”

Grupa 8 – rukovaoci mašinama i postrojenjima, monteri i vozači rukuju rudarskim, industrijskim i poljoprivrednim mašinama i opremom za obradu metala, minerala, stakla, keramike, drveta, papira, tekstila, kože i krzna ili hemikalija, gume, plastike odnosno nadgledanje njihovog rada; rukovanje mašinama i opremom za proizvodnju predmeta od metala, minerala, hemikalija, gume, plastike, drveta, papira, tekstila, krzna, kože, kao i za proizvodnju hrane i srodnih stvari, odnosno nadgledanje njihovog rada, voze i upravljaju vozovima i motornim vozilima, pokretnim industrijskim i poljoprivrednim mašinama.

Pored brojnih terminoloških semnatičkih izmena, ova grupa zanimanja ostala je bez sledećih šifri zanimanja:

8131.15    Rukovalac mašinom za brušenje stakala

8131.16    Rukovalac mašinom za graviranje stakla

8160.48    Rukovalac uređajem za proizvodnju šećera – ovo što je bio dupli unos šifre zanimanja, jer i šifra 8160.47 označava iste poslove

8219.03    Monter klima uređaja, ovo zanimanje je zapravo obrisano iz skupine “Monteri proizvoda” i isti naziv zanimanja sa novom šifrom sada se nalazi u skupini 8212 Monteri električne i elektronske opreme

Nova zanimanja u okviru ove grupe su:

8181.39    Rukovalac mašinom za brušenje stakla

8189.12    Rukovalac postrojenjem za reciklažu

8212.20    Monter klima-uređaja

Izmene u grupi jednostavnih zanimanja

Jednostavna zanimanja iz grupe 9, predstavljaju jednostavne zadatke koji zahtevaju fizički napor i upotrebu ručnog oruđa za rad. Odgovarajući poslovi iz ove grupe se odnose na održavanje prostorija ali i javnih površina, pranje automobila, prozora, rublja, pomoć u kuhinji, isporuku pošte ili robe, nošenje i rukovanje prtljagom i teretom, drugi jednostavni zadaci u poljoprivredi, ribolovu, ručno pakovanje i slaganje proizvoda, ručno upravljanje ili vožnja kolicima za transport robe i putnika, trgovačka i uslužna zanimanja koja se obavljaju na ulici.

U ovoj grupi, kao novina šifrirana su sledeća zanimanja:

9112.04    Higijeničar u zdravstvu

9613.02    Radnik na čišćenju kanalizacione mreže

Ostali nazivi zanimanja pretpreli su terminološko usklađivanja, a zanimanje 9329.10 dobilo je širu primenu sa novim nazivom zanimanja – manuelni radnik u industriji.

 

Obaveza poslodavaca da izvrše ažuriranje podataka u jedinstvenoj bazi “CROSO” do 31.12.2020.godine, saglasno odredbi člana 47. Zakona o centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja (“Sl. glasnik RS”, br. 95/2018 i 91/2019 – dalje: Zakon), i to podataka koji se odnose na:

polje 16. “zanimanje prema radnom mestu” to jest zanimanje, prema klasifikaciji zanimanja, koje se zahteva za radno angažovanje na određenim poslovima, odnosno radnom mestu u skladu sa novim Šifarnikom zanimanja, koji je sastavni deo Odluke;

polje 17. “stepen stručne spreme prema radnom mestu” to jest vrstu i nivo kvalifikacije koji su uslovi za radno angažovanje na određenim poslovima, odnosno radnom mestu u skladu sa novim Šifarnikom nivoa kvalifikacija, koji je sastavni deo Odluke;

polje 10. “vrstu i nivo kvalifikacije koje lice ima” to jest vrstu i nivo kvalifikacije, odnosno obrazovanja koje lice ima, a u ovom delu i dalje je u primeni Odluka o jedinstvenom kodeksu šifara za unošenje i šifriranje podataka u evidencijama u oblasti rada (“Sl. list SRJ”, br. 9/98 i 25/2000, “Sl. list SCG”, br. 1/2003 – Ustavna povelja, “Sl. glasnik RS”, br. 15/2010 – dr. pravilnik i 56/2018 – dr. odluka), s obzirom da se za popunjavanje ovog polja koristi Šifarnik zanimanja i stručne spreme iz ove odluke, za koje je predviđena privremena upotreba – do utvrđivanja sistema prema kome se pojedinačne kvalifikacije razvrstavaju i šifriraju u NOKS-u, pa će se zbog toga i nadalje koristiti Šifarnik zanimanja i stručne spreme.

Poslodavci koji do navedenog datuma ne izvrše ažuriranje podataka, izlažu se prekršajnoj odgovornosti i novčanim kaznama:

  • od 300.000,00 do 1.500.000,00 dinara za prekršaj podnosioca jedinstvene prijave – poslodavac sa svojstvom pravnog lica,
  • od 10.000,00 do 500.000,00 dinara kazniće se za prekršaj podnosilac jedinstvene prijave – preduzetnik, a novčanom kaznom
  • od 5.000,00 do 150.000,00 dinara kazniće se za prekršaj podnosilac jedinstvene prijave – poslodavac fizičko lice, sve u skladu sa odredbom člana 44. Zakona

 

понедељак, 25. мај 2020.

Okvir kvalifikacija Republike Srbije povezan je sa Evropskim okvirom kvalifikacija

Kao deo procesa pridruživanja Evropskoj uniji i kao jedan od ciljeva u nacionalnim  strateškim dokumentima, na 52. sastanku Savetodavne grupe za Evropski okvir kvalifikacija održanog 4. i 5. februara 2020. godine u Briselu, usvojen je Izveštaj o povezivanju Nacionalnog okvira kvalifikacija Republike Srbije (NOKS) sa Evropskim okvirom kvalifikacija (EOK), uključujući i dodatni izveštaj o samoproceni NOKS-a u oblasti visokog obrazovanja u odnosu na Okvir kvalifikacija u Evropskom prostoru visokog obrazovanja (OK-EPVO).   Izveštaj je sačinjen u skladu sa kriterijumima i procedurama koje je postavila Savetodavna grupa za EOK, i predstavlja rezultat brojnih stručno-konsultativnih sastanaka sa nacionalnim i EU partnerima, među kojima su i Mile Dželalija iz Republike Hrvatske i Eduard Staudecker iz Republike Austrije.
Delegaciju Republike Srbije na 52. sastanku Savetodavne grupe za Evropski okvir kvalifikacija činili su državni sekretar Anamarija Viček i dr Vesna Fabian iz Ministarstva prosvete nauke i tehnološkog razvoja kao i nacionalni eksperti Tatijana Glišić Milutinović iz Agencije za kvalifikacije, prof. dr Siniša Đurašević i Vladimir Bojković.
Usvajanjem Izveštaja o povezivanju NOKS-a sa EOK-om okvir kvalifikacija Republike Srbije povezan je sa Evropskim okvirom kvalifikacija što znači da je uspostavljena jasna i transparentna veza između osam nivoa kvalifikacija Republike Srbije i osam nivoa kvalifikacija Evropskog okvira kvalifikacija.
Evropski okvir kvalifikacija kreiran je iz više razloga. Iako je njegova osnovna svrha pomoć građanima u učenju i razvoju karijere, ovaj okvir takođe podržava i druge aktere u obrazovanju, obučavanju i zapošljavanju kako bi se poboljšale politike i prakse. Kao sveobuhvatan referentni okvir, EOK omogućava poslodavcima da bolje procene kvalifikacije iz drugih zemalja, da bolje razumeju nivo kvalifikacija svih kandidata, da uporede njihove kvalifikacije sa nacionalnim kvalifikacijama, da bolje razumeju relevantnost ovih kvalifikacija. Uz pomoć EOK-a poslodavci mogu Evropu smatrati jedinstvenim područjem kvalifikacija. To smanjuje prepreke mobilnosti radne snage, podržava se bolja upotreba postojećih znanja, veština i kompetencija i bolje podudaranje između ponude i potražnje na tržištu rada. Kada je reč o učenicima i pojedincima koji žele da uče, Evropski okvir kvalifikacija im pruža lako dostupan pregled kvalifikacija i načina njihovog sticanja.
Povezivanje NOKS-a sa EOK-om podrazumeva i bojne izazove u narednom periodu. Posebne aktivnosti biće preduzimane kako bi isprave o kvalifikacijama koje stiču pojedinci pored informacije o nivou NOKS-a sadržale  i podatak o nivou EOK-a. Takođe evropski nivoi će biti jasno naznačeni i u Bazi kvalifikacija, odnosno Registru NOKS-a koji se trenutno uspostavalja kako bi kvalifikacije bile transparentnije i uporedivije.
4th February Referencing Report Serbia

среда, 20. мај 2020.

Tumačenje za rad u srednjim i osnovnim školama i vrtićima i u prosvetnoj inspekciji

Kolega Rosić je poslao tumačenja za rad u srednjim i osnovnim školama i vrtićima i u prosvetnoj inspekciji

ZA:    
N/R:    Zlatomir Rosić
DATUM:     28.06.2018. godine
PREDMET:     Odgovor na pitanje 69407
Poštovani/a,
Članom 6. Zakona o prosvetnoj inspekciji ("Sl. glasnik RS", br. 27/2018) propisano je:
"Prosvetni inspektor može biti lice koje ima stečeno visoko obrazovanje na studijama drugog stepena (master akademske studije, master strukovne studije i specijalističke akademske studije), po propisu koji uređuje visoko obrazovanje, počev od 10. septembra 2005. godine, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine, po propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine i koje ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci."
Očigledno je da zakonodavac ovde ima u vidu odredbe novog Zakona o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik RS", br. 88/2017 i 27/2018 - dr. zakon) koji u članu 35. upravo propisuje da su studije drugog stepena master akademske studije,master strukovne studije i specijalističke akademske studije (ali ne i specijalističke strukovne studije koje su prema prethodnom Zakonu o visokom obrazovanju takođe bile studije drugog stepena).
U pogledu lica koja su završila specijalističke strukovne studije drugog stepena (prema prethodnom Zakonu o visokom obrazovanju) član 149. novog Zakona o vosokom obrazovanju propisuje:
"Lice koje je steklo ili stekne stručni naziv specijaliste strukovnih studija završavanjem specijalističkih strukovnih studija u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju ("Službeni glasnik RS", br. 76/05, 100/07 - autentično tumačenje, 97/08, 44/10, 93/12, 89/13, 99/14, 45/15 - autentično tumačenje, 68/15 i 87/16) zadržava pravo na njegovo korišćenje u skladu sa propisima prema kojima ih je steklo."  
Otuda i član 49. Zakona o nacionalnom okviru kvalifikacija propisuje da je stručni naziv stečen završavanjem specijalističkih strukovnih studija drugog stepena u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju ("Službeni glasnik RS", br. 76/05, 100/07 - autentično tumačenje, 97/08, 44/10, 93/12, 89/13, 99/14, 45/15 - autentično tumačenje, 68/15, 87/16 i 88/17 - dr. zakon), ekvivalentan nivou 7.1 NOKS-a.
Imajući u vidu navedeno, lice koje je završilo specijalističke strukovne studije drugog stepena u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju ("Službeni glasnik RS", br. 76/05, 100/07 - autentično tumačenje, 97/08, 44/10, 93/12, 89/13, 99/14, 45/15 - autentično tumačenje, 68/15, 87/16 i 88/17 - dr. zakon), smatra se da ja završilo studije drugog stepena - 7.1 nivo po NOKS (iako su ove studije novim Zakonom o visokom obrazovanju definisane kao studije prvog stepena), i ispunjava uslov za prosvetnog inspektora u pogledu odgovarajućeg visokog obrazovanju, u smislu člana 6. Zakona o prosvetnoj inspekciji.

Želimo Vam uspeh u poslovanju.


********************************************
ZA:            Rosić Zlatomir
N/R           
DATUM:        3.6.2014. godine
PREDMET:        Odgovor na pitanje

TRETMAN ZVANJA "SPECIJALISTIČKE STRUKOVNE STUDIJE" U STATUSU ZVANJA STEČENOG PO RANIJE VAŽEĆIM PROPISIMA
Pitanje:
• Na koji način protumačiti zvanje "specijalističke strukovne studije drugog stepena", da li je to zvanje identično ranijem VII stepenu fakultetskog obrazovanja po propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine? 
Odgovor:
Članom 25. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik RS", br. 76/2005, 100/2007 - autentično tumačenje, 97/2008, 44/2010, 93/2012 i 89/2013 - dalje: Zakon), propisano je da se delatnost visokog obrazovanja ostvaruje kroz akademske i strukovne studije na osnovu odobrenih, odnosno akreditovanih studijskih programa za sticanje visokog obrazovanja. Odredbom stava 3. istog člana propisano je da se na strukovnim studijama izvodi strukovni studijski program, koji osposobljava studente za primenu znanja i veština potrebnih za uključivanje u radni proces. 
Članom 25. stav 5. tačka 2) Zakona, propisano je da su specijalističke strukovne studije, studije drugog stepena. 
Članom 127. Zakona, kojim je uređeno izjednačavanje stručnih naziva stečenih prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona sa stručnim, odnosno akademskim i naučnim nazivima koji se stiču u skladu Zakonom. 
Međutim, sa specijalističkim strukovnim studijama nije izjednačen nijedan stručni naziv koji se sticao po propisima koji su važili do stupanja snagu Zakona, te se ne može reći da je stručni naziv specijalističkih strukovnih studija identičan stručnom nazivu stečenom na osnovnim studijama u četvorogodišnjem trajanju (VII stepen) koji se sticao prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do 10. septembra 2005. godine. 
Članom 8. stav 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 52/2011 i 55/2013), propisano je da nastavnik, vaspitač i stručni saradnik jeste lice koje je steklo odgovarajuće visoko obrazovanje: 
1) na studijama drugog stepena (master akademske studije, specijalističke akademske studije ili specijalističke strukovne studije) po propisu koji uređuje visoko obrazovanje, počev od 10. septembra 2005. godine. 
2) na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine, po propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine. 
Prema tome, sa aspekta stepena obrazovanja koji je propisan za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, može se smatrati da specijalističke strukovne studije predstavljaju obrazovanje istog stepena kao osnovne studije u trajanju od najmanje četiri godine stečene prema propisima koji su važili pre Zakona o visokom obrazovanju (VII stepen). 

Izmene ZAKONA O NACIONALNOM OKVIRU KVALIFIKACIJA REPUBLIKE SRBIJE ("Sl. glasnik RS", br. 27/2018 i 6/2020)

ZAKON O NACIONALNOM OKVIRU KVALIFIKACIJA REPUBLIKE SRBIJE
("Sl. glasnik RS", br. 27/2018 i 6/2020)

I OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
Član 1
Ovim zakonom uspostavlja se Nacionalni okvir kvalifikacija Republike Srbije (u daljem tekstu: NOKS) kao sistem za uređivanje kvalifikacija, njegova svrha, ciljevi i principi, vrste i nivoi kvalifikacija, načini sticanja kvalifikacija, opisi znanja, veština, sposobnosti i stavova (u daljem tekstu: deskriptori) nivoa kvalifikacija, tela i organizacije nadležne za primenu i razvoj NOKS-a, obezbeđivanje kvaliteta u primeni NOKS-a i povezivanje sa Evropskim okvirom kvalifikacija (u daljem tekstu: EOK).
Termini izraženi u ovom zakonu u gramatičkom muškom rodu podrazumevaju prirodni muški i ženski rod lica na koja se odnose.
Osnovni pojmovi i njihovo značenje
Član 2
Pojedini pojmovi u ovom zakonu imaju sledeće značenje:
1) Kvalifikacija - formalno priznanje stečenih kompetencija. Pojedinac stiče kvalifikaciju kada nadležno telo utvrdi da je dostigao ishode učenja u okviru određenog nivoa i prema zadatom standardu kvalifikacije, što se potvrđuje javnom ispravom (diplomom ili sertifikatom);
2) Kompetencija - integrisani skup znanja, veština, sposobnosti i stavova, koje pojedincu omogućuju efikasno delanje u skladu sa standardom kvalifikacije;
3) Ključne kompetencije za celoživotno učenje - sposobnost upotrebe stečenih znanja, veština i stavova, neophodnih za lični, socijalni i profesionalni razvoj i dalje učenje. Ove kompetencije ugrađene su u ciljeve i standarde na svim nivoima obrazovanja kao nove oblasti, relevantne za kontinuirano sticanje kompetencija, vođenje privatnog i društvenog života, profesiju i snalaženje u realnim problemima i zahtevnim situacijama;
4) Ishodi učenja - jasni iskazi o tome šta se od pojedinca očekuje da zna, razume i da je sposoban da pokaže, odnosno uradi nakon završenog procesa učenja. Omogućavaju proverljivost nivoa razvijenosti kompetencija, odnosno dostignutosti znanja, veština, stavova i sposobnosti;
5) Standard kvalifikacije - dokument utvrđen u skladu sa ovim zakonom, koji sadrži opis ciljeva i ishoda učenja, kao i podatke o kvalifikaciji na osnovu kojih se vrši određivanje nivoa, njeno razvrstavanje i vrednovanje;
6) Standard zanimanja - dokument koji sadrži opis dužnosti i zadataka, kao i kompetencija potrebnih pojedincu za efikasno obavljanje poslova u određenom zanimanju, utvrđen u skladu sa propisima koji uređuju zapošljavanje;
7) Registar NOKS-a (u daljem tekstu: Registar) - registar NOKS-a koji se sastoji iz podregistra nacionalnih kvalifikacija, podregistra standarda kvalifikacija i podregistra javno priznatih organizatora aktivnosti obrazovanja odraslih (u daljem tekstu: JPOA), sa poslodavcima kod kojih JPOA realizuje praktičan rad i/ili praktičnu nastavu;
8) Evropski okvir kvalifikacija (u daljem tekstu: EOK) - zajednički evropski referentni okvir koji povezuje nacionalne sisteme kvalifikacija i deluje kao alat za upoređivanje odnosno lakše razumevanje i tumačenje kvalifikacija među različitim državama i obrazovnim sistemima u Evropi;
9) Okvir kvalifikacija u evropskom prostoru visokog obrazovanja (u daljem tekstu: EPVO) - okvir kvalifikacija u okviru Bolonjskog procesa. Definisan je sa četiri glavna ciklusa (kratki ciklus, prvi, drugi i treći ciklus) koji se opisuju Dablinskim deskriptorima;
10) Formalno obrazovanje predstavlja organizovane procese učenja koji se ostvaruju na osnovu planova i programa nastave i učenja osnovnog i srednjeg obrazovanja i studijskih programa visokog obrazovanja;
11) Neformalno obrazovanje predstavlja organizovane procese učenja odraslih koji se ostvaruju na osnovu posebnih programa, radi sticanja znanja, veština, sposobnosti i stavova usmerenih na rad, lični i socijalni razvoj;
12) Informalno učenje predstavlja proces samostalnog sticanja znanja, veština, vrednosti, stavova i sposobnosti odraslih, u svakodnevnom životnom, radnom i socijalnom okruženju;
13) Celoživotno učenje - uključuje sve oblike učenja i podrazumeva učestvovanje u različitim oblicima obrazovnih aktivnosti tokom života, sa ciljem stalnog unapređivanja potrebnih ličnih, građanskih, društvenih i kompetencija potrebnih za rad;
14) Priznavanje prethodnog učenja - Aktivnost obrazovanja odraslih koja se ostvaruje procenom znanja, veština i sposobnosti stečenih obrazovanjem, životnim ili radnim iskustvom i koja omogućava dalje učenje i povećanje konkurentnosti na tržištu rada. Termin se izjednačava sa terminom "validacija neformalnog i informalnog učenja" (Validation of non-formal and informal learning), a u skladu sa Evropskim preporukama za validaciju neformalnog i informalnog učenja.
Ciljevi NOKS-a
Član 3
Ciljevi NOKS-a su:
1) obezbeđivanje razumljivosti, preglednosti i transparentnosti kvalifikacija, kao i njihove međusobne povezanosti;
2) razvoj standarda kvalifikacija zasnovanih na potrebama tržišta rada i društva u celini;
3) obezbeđivanje orijentisanosti celokupnog obrazovanja na ishode učenja kojima se izgrađuju kompetencije definisane standardom date kvalifikacije;
4) unapređivanje pristupa, fleksibilnosti puteva i prohodnosti u sistemu formalnog i neformalnog obrazovanja;
5) obezbeđivanje prepoznavanja i priznavanja neformalnog i informalnog učenja;
6) afirmisanje značaja ključnih, opštih i međupredmetnih kompetencija za učenje tokom celog života;
7) unapređivanje saradnje među relevantnim zainteresovanim stranama odnosno socijalnim partnerima;
8) obezbeđivanje sistema kvaliteta u procesu razvoja i sticanja kvalifikacija;
9) obezbeđivanje uporedivosti i prepoznatljivosti kvalifikacija stečenih u Republici Srbiji sa kvalifikacijama stečenim u drugim državama.
Principi NOKS-a
Član 4
NOKS se zasniva na principima:
1) celoživotnog učenja - uvažavanje potreba i mogućnosti pojedinca za učenje i razvoj tokom celog života;
2) individualnosti - sticanje kvalifikacija, u skladu sa iskustvima, potrebama, interesovanjima, društvenim i životnim ulogama i razvojnim karakteristikama pojedinca;
3) jednakih mogućnosti - sticanje kvalifikacija bez obzira na godine života, pol, teškoće i smetnje u razvoju, invaliditet, rasnu, nacionalnu, socijalnu, kulturnu, etničku i versku pripadnost, jezik, seksualnu orijentaciju, mesto boravka, materijalno ili zdravstveno stanje i druga lična svojstva;
4) dostupnosti - jednaka prava i uslovi za uključivanje u sve nivoe i vrste kvalifikacija;
5) transparentnosti - javnost procesa razvoja i sticanja kvalifikacija;
6) relevantnosti - zasnovanost kvalifikacija na potrebama tržišta rada, naučno-istraživačkog i umetničkog rada, odnosno društva u celini;
7) otvorenosti - različiti načini sticanja kvalifikacija i mogućnosti za horizontalnu i vertikalnu prohodnost u sistemu kvalifikacija uključujući i akademsku mobilnost;
8) partnerstva i saradnje - partnerstvo i saradnja između nosioca i učesnika u sistemu kvalifikacija;
9) obezbeđivanje kvaliteta - upravljanje procesom razvoja kvalifikacija na osnovu standarda i ishoda učenja, kao i sistemom kvaliteta u procesu sticanja i vrednovanja kvalifikacija;
10) uporedivosti - povezivanje NOKS-a sa EOK-om.
II OKVIR KVALIFIKACIJA
Nivoi kvalifikacija
Član 5
Kvalifikacije se u NOKS-u svrstavaju u osam (8) nivoa i četiri (4) podnivoa:
1) prvi nivo (nivo 1), koji se stiče završavanjem osnovnog obrazovanja i vaspitanja, osnovnog obrazovanja odraslih, osnovnog muzičkog, odnosno osnovnog baletskog obrazovanja i vaspitanja;
2) drugi nivo (nivo 2), koji se stiče stručnim osposobljavanjem, u trajanju do jedne godine, obrazovanjem za rad u trajanju do dve godine, odnosno neformalnim obrazovanjem odraslih u trajanju od 120-360 sati obuke. Uslov za sticanje ovog nivoa je prethodno stečen nivo 1 NOKS-a;
3) treći nivo (nivo 3), koji se stiče završavanjem srednjeg stručnog obrazovanja u trogodišnjem trajanju, odnosno neformalnim obrazovanjem odraslih u trajanju od najmanje 960 sati obuke. Uslov za sticanje ovog nivoa je prethodno stečen nivo 1 NOKS-a;
4) četvrti nivo (nivo 4), koji se stiče završavanjem srednjeg obrazovanja u četvorogodišnjem trajanju (stručno, umetničko, odnosno gimnazijsko). Uslov za sticanje ovog nivoa je prethodno stečen nivo 1 NOKS-a;
5) peti nivo (nivo 5), koji se stiče završavanjem majstorskog, odnosno specijalističkog obrazovanja u trajanju od dve, odnosno jedne godine i neformalnim obrazovanjem odraslih u trajanju od najmanje šest meseci. Uslov za sticanje ovog nivoa je prethodno stečen nivo 3, odnosno nivo 4 NOKS-a, a za sticanje kroz neformalno obrazovanje odraslih prethodno stečen nivo 4 NOKS-a;
6) šesti nivo, podnivo jedan (nivo 6.1), koji se stiče završavanjem osnovnih akademskih studija (u daljem tekstu: OAS) obima od najmanje 180 ESPB bodova, odnosno osnovnih strukovnih studija (u daljem tekstu: OSS) obima od 180 ESPB bodova. Uslov za sticanje ovog nivoa je prethodno stečen nivo 4 NOKS-a i položena opšta, stručna odnosno umetnička matura, u skladu sa zakonima koji uređuju srednje obrazovanje i vaspitanje i visoko obrazovanje;
7) šesti nivo, podnivo dva (nivo 6.2), koji se stiče završavanjem OAS obima od najmanje 240 ESPB bodova, odnosno specijalističkih strukovnih studija obima od najmanje 60 ESPB bodova. Uslov za sticanje ovog nivoa je prethodno stečen nivo 4 NOKS i položena opšta, stručna odnosno umetnička matura, u skladu sa zakonima koji uređuju srednje obrazovanje i vaspitanje i visoko obrazovanje, odnosno nivo 6.1 (OSS obima 180 ESPB bodova);
8) sedmi nivo, podnivo jedan (nivo 7.1), koji se stiče završavanjem integrisanih akademskih studija obima od 300 do 360 ESPB bodova, master akademskih studija (u daljem tekstu: MAS) obima od najmanje 60 ESPB bodova, uz prethodno ostvarene OAS obima 240 ESPB, MAS obima od najmanje 120 ESPB (uz prethodno ostvarene OAS obima 180 ESPB), odnosno master strukovnih studija obima od najmanje 120 ESPB bodova (uz prethodno ostvarene OSS obima 180 ESPB bodova);
9) sedmi nivo, podnivo dva (nivo 7.2), koji se stiče završavanjem specijalističkih akademskih studija obima od najmanje 60 ESPB bodova (uz prethodno ostvarene master akademske studije);
10) osmi nivo (nivo 8), koji se stiče završavanjem doktorskih studija obima 180 ESPB bodova (uz prethodno završene integrisane akademske, odnosno master akademske studije).
Nivoi NOKS-a za pojedinačne kvalifikacije nivoa iz stava 1. tač. 6)-8), u Registru i javnim ispravama označavaju se uz navođenje vrste kvalifikacije, i to:
1) podnivo 6.1 stečen završavanjem OAS obima od najmanje 180 ESPB bodova, označava se sa 6.1 A;
2) podnivo 6.1 stečen završavanjem OSS obima 180 ESPB bodova označava se sa 6.1 S;
3) podnivo 6.2 stečen završavanjem OAS obima od najmanje 240 ESPB bodova, označava se sa 6.2 A;
4) podnivo 6.2 stečen završavanjem specijalističkih strukovnih studija obima 60 ESPB bodova, označava se sa 6.2 S;
5) podnivo 7.1 stečen završavanjem integrisanih akademskih studija obima od 300 do 360 ESPB bodova i MAS, označava se sa 7.1 A;
6) podnivo 7.1 stečen završavanjem master strukovnih studija označava se sa 7.1 S.
Deskriptori nivoa kvalifikacija
Član 6
Za svaki nivo i podnivo kvalifikacija iz člana 5. ovog zakona, utvrđeni su deskriptori neophodni za obavljanje posla ili dalje učenje. Kvalifikacije se razvrstavaju po nivoima na osnovu složenosti ishoda učenja.
Deskriptori nivoa kvalifikacija iz stava 1. ovog člana dati su u Prilogu 1. ovog zakona i čine njegov sastavni deo.
Vrste kvalifikacija
Član 7
Prema vrsti, kvalifikacije se u NOKS-u razvrstavaju na:
1) opšte - osnovno obrazovanje i vaspitanje i gimnazijsko obrazovanje i vaspitanje koje obuhvata sve tipove i smerove gimnazija kao i specijalizovane gimnazije, u skladu sa zakonima koji uređuju osnove sistema obrazovanja i vaspitanja, osnovno i srednje obrazovanje;
2) stručne - srednje stručno obrazovanje, srednje umetničko obrazovanje i obuke, u skladu sa zakonom koji uređuje osnove sistema obrazovanja i vaspitanja, stručno obrazovanje, dualno obrazovanje i obrazovanje odraslih;
3) akademske - visoko obrazovanje stečeno završavanjem osnovnih akademskih, master akademskih, specijalističkih akademskih i doktorskih studija, u skladu sa zakonom koji uređuje visoko obrazovanje;
4) strukovne - visoko obrazovanje stečeno na osnovnim strukovnim, specijalističkim strukovnim i master strukovnim studijama, u skladu sa zakonom koji uređuje visoko obrazovanje.
Sistem za razvrstavanje kvalifikacija
Član 8
Sistem prema kome se kvalifikacije razvrstavaju i šifriraju u NOKS-u (u daljem tekstu: KLASNOKS), usklađen je sa Međunarodnom standardnom klasifikacijom obrazovanja ISCED 13-F, i sadrži nazive sektora, užih sektora i podsektora obrazovanja i osposobljavanja u koje se kvalifikacije razvrstavaju i njihove numeričke oznake na osnovu kojih se utvrđuje šifra kvalifikacije.
KLASNOKS utvrđuje ministar nadležan za poslove obrazovanja.
U aktu iz stava 2. ovog člana utvrđuju se i odnosi između KLASNOKS-a i područja rada, odnosno naučnih, umetničkih, odnosno stručnih oblasti u okviru obrazovno-naučnih, odnosno obrazovno-umetničkih polja, utvrđenih do stupanja na snagu ovog zakona.
Načini sticanja kvalifikacije
Član 9
Kvalifikacije se mogu steći formalnim i neformalnim obrazovanjem i kroz postupak priznavanja prethodnog učenja.
U formalnom obrazovanju opšte, stručne, akademske i strukovne kvalifikacije se stiču završavanjem osnovnog, srednjeg, odnosno visokog obrazovanja na verifikovanim ustanovama obrazovanja i vaspitanja, odnosno akreditovanim visokoškolskim ustanovama i studijskim programima, nakon čega se izdaje odgovarajuća javna isprava, u skladu sa zakonima koji uređuju osnovno obrazovanje i vaspitanje, srednje obrazovanje i vaspitanje i visoko obrazovanje.
U neformalnom obrazovanju stručne kvalifikacije stiču se kroz različite aktivnosti obrazovanja odraslih kod JPOA, nakon čega se izdaje odgovarajuća javna isprava ili uverenje, u skladu sa zakonom koji uređuje obrazovanje odraslih, odnosno drugim zakonom u skladu sa članom 39. stav 3. ovog zakona.
Priznavanjem prethodnog učenja, stručne kvalifikacije se stiču kod JPOA kroz poseban postupak u kojem se, u skladu sa standardom kvalifikacije, procenjuju znanja, veštine i stavovi stečeni na osnovu radnog ili životnog iskustva, nakon čega se izdaje odgovarajuća javna isprava ili uverenje, u skladu sa zakonom koji uređuje obrazovanje odraslih.
Karijerno vođenje i savetovanje
Član 10
Uslugama karijernog vođenja i savetovanja obezbeđuje se podrška pojedincu za ostvarivanje prohodnosti kroz nivoe NOKS-a, čime se omogućava primena koncepta celoživotnog učenja i lakša pokretljivost radne snage.
Usluge karijernog vođenja i savetovanja pružaju se u skladu sa standardima za karijerno vođenje i savetovanje koje donosi ministar nadležan za poslove obrazovanja.
Usluge karijernog vođenja i savetovanja pružaju Nacionalna služba za zapošljavanje, JPOA u skladu sa zakonom koji uređuje obrazovanje odraslih i visokoškolske ustanove u skladu sa zakonom koji uređuje visoko obrazovanje.
Program profesionalne orijentacije, odnosno karijernog vođenja i savetovanja učenika realizuje osnovna, odnosno srednja škola, u skladu sa zakonom koji uređuje osnovno, odnosno srednje obrazovanje i standardima iz stava 2. ovog člana.
III TELA I INSTITUCIJE NADLEŽNE ZA RAZVOJ I PRIMENU NOKS-A
Savet za NOKS
Član 11
Savet za NOKS (u daljem tekstu: Savet) obrazuje se kao savetodavno telo koje daje preporuke o procesu planiranja i razvoja ljudskog potencijala u skladu sa javnim politikama u oblasti celoživotnog učenja, zapošljavanja, karijernog vođenja i savetovanja.
Sastav Saveta
Član 12
Savet ima 25 članova koje imenuje Vlada, i to:
1) šest članova na predlog: ministarstva nadležnog za obrazovanje, ministarstva nadležnog za rad i zapošljavanje, ministarstva nadležnog za privredu, ministarstva nadležnog za omladinu, ministarstva nadležnog za državnu upravu i lokalnu samoupravu i ministarstva nadležnog za zdravlje;
2) tri člana na predlog: pokrajinskog sekretarijata nadležnog za obrazovanje, pokrajinskog sekretarijata nadležnog za visoko obrazovanje i pokrajinskog sekretarijata nadležnog za rad i zapošljavanje;
3) jednog člana na predlog Nacionalne službe za zapošljavanje;
4) dva člana na predlog Privredne komore Srbije;
5) pet članova predstavnika visokoškolskih ustanova, i to tri na predlog Konferencije univerziteta i dva na predlog Konferencije akademija strukovnih studija i visokih škola (u daljem tekstu: Konferencija akademija i visokih škola);
6) dva člana predstavnika stručnih škola na predlog zajednica stručnih škola;
7) jednog člana predstavnika gimnazija na predlog zajednice gimnazija;
8) dva člana na predlog reprezentativnih sindikata, koji su članovi Socijalno-ekonomskog saveta Republike Srbije;
9) dva člana na predlog reprezentativnih udruženja poslodavaca, koji je član Socijalno-ekonomskog saveta Republike Srbije;
10) jednog člana predstavnika organizacija civilnog društva, na predlog organa nadležnog za koordinaciju s organizacijama civilnog društva.
Mandat članova Saveta traje četiri godine.
Savetom predsedava član koji je predstavnik ministarstva nadležnog za obrazovanje.
Vlada razrešava člana Saveta pre isteka mandata, i to:
1) na lični zahtev;
2) ako ne ispunjava dužnosti člana Saveta ili svojim postupcima povredi ugled te dužnosti, na predlog organizacije na čiji je predlog imenovan.
U slučaju razrešenja iz stava 4. ovoga člana, ovlašćeni predlagač će predložiti Vladi novog člana u roku od 30 dana od donošenja rešenja o razrešenju, a Vlada će imenovati novog člana na period do isteka mandata Saveta, u roku od 30 dana od dana dostavljanja predloga ovlašćenog predlagača.
Savet podnosi Vladi izveštaj o svome radu najmanje jedanput godišnje.
Savet donosi poslovnik o svom radu.
Administrativno-tehničke poslove za Savet obavlja Agencija za kvalifikacije (u daljem tekstu: Agencija).
Nadležnost Saveta
Član 13
Savet:
1) predlaže standarde kvalifikacija za sve nivoe NOKS-a;
2) predlaže Vladi osnivanje sektorskog veća za određeni sektor rada, odnosno delatnosti;
3) daje preporuke o procesu planiranja i razvoja ljudskih potencijala u skladu sa strateškim dokumentima Republike Srbije;
4) daje preporuke o poboljšanjima u povezivanju obrazovanja i potreba tržišta rada;
5) daje mišljenje ministru nadležnom za obrazovanje o preporukama sektorskih veća oko upisne politike u srednje škole i na visokoškolske ustanove;
6) prati rad sektorskih veća i daje preporuke za unapređivanje rada na osnovu redovnih izveštaja o radu sektorskih veća;
7) daje mišljenje na standarde za samovrednovanje i spoljašnju proveru kvaliteta JPOA;
8) obavlja i druge poslove u skladu sa ovim zakonom.
Agencija
Član 14
Radi obavljanja poslova obezbeđivanja kvaliteta i pružanja stručne podrške Savetu i drugim nadležnim organizacijama u svim aspektima razvoja i implementacije NOKS-a, Vlada osniva Agenciju.
Agencija ima svojstvo pravnog lica.
Rad Agencije finansira se iz budžeta Republike Srbije, sopstvenih sredstava, poklona (donacija), priloga i drugih prihoda koje ostvari u skladu sa zakonom.
Agencija podnosi Vladi izveštaj o radu za prethodnu godinu najkasnije do 1. marta tekuće godine, a izuzetno podnosi i periodične izveštaje ili izveštaj o izvršenju nekog posla, na zahtev ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja, u roku koji ne može biti kraći od 20 dana.
Na osnivanje, upravljanje i rad Agencije primenjuju se odredbe zakona koji uređuje javne agencije.
Nadležnost Agencije
Član 15
Agencija:
1) razmatra inicijative za uvođenje novih kvalifikacija;
2) pruža stručnu podršku sektorskom veću i priprema predlog standarda kvalifikacije;
3) pruža administrativno-tehničku podršku radu sektorskih veća;
4) vodi Registar i stara se o upisu podataka u odgovarajuće podregistre;
5) razvrstava i šifrira kvalifikacije prema KLASNOKS sistemu;
6) vrši priznavanje stranih školskih isprava;
7) vrši postupak priznavanja strane visokoškolske isprave radi zapošljavanja (u daljem tekstu: profesionalno priznavanje), u skladu sa ovim zakonom i zakonom koji uređuje visoko obrazovanje;
8) vrši prvo vrednovanje stranog studijskog programa u postupku iz tačke 7) ovog stava, u skladu sa ovim i zakonom koji uređuje visoko obrazovanje;
9) daje odobrenje drugim organizacijama za sticanje statusa JPOA;
10) utvrđuje visinu takse za javne usluge iz tač. 6), 7) i 9) ovog stava;
11) vodi evidenciju o profesionalnom priznavanju u skladu sa ovim i zakonom koji uređuje visoko obrazovanje;
12) vrši spoljašnju proveru kvaliteta JPOA, najmanje jednom u toku petogodišnjeg trajanja odobrenja;
13) na zahtev ministarstva nadležnog za obrazovanje, daje izveštaj o ispunjenosti uslova u pogledu plana i programa aktivnosti obrazovanja odraslih, izvođenja programa i kadra;
14) priprema razvojne projekte, analize i istraživanja od značaja za razvoj kvalifikacija;
15) prati i meri efekte implementacije (novih) kvalifikacija na zapošljavanje i celoživotno učenje;
16) predlaže mere unapređivanja osiguranja kvaliteta u celokupnom sistemu;
16a) pruža informacije licima kojima je izvršeno profesionalno priznavanje strane visokoškolske isprave o mogućnostima za pristup profesijama koje su uređene posebnim propisima;
17) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom.
Poslove iz stava 1. tač. 4), 6), 7), 9), 10) i 11) ovog člana Agencija obavlja kao poverene poslove.
Član 15a
Agencija za kvalifikacije može da obrazuje posebne stručne komisije i timove za obavljanje poslova spoljašnjeg vrednovanja kvaliteta rada JPOA, provere ispunjenosti uslova u pogledu plana i programa aktivnosti obrazovanja odraslih u skladu sa standardom kvalifikacije u postupku sticanja statusa JPOA i druge poslove iz nadležnosti Agencije.
U posebne stručne komisije iz stava 1. ovog člana mogu da se imenuju:
1) lica sa odgovarajućim obrazovanjem i odgovarajućim radnim iskustvom u struci od najmanje tri godine;
2) zaposleni u Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja koji rade na razvoju obrazovanja i vaspitanja;
3) zaposleni u Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja koji rade na vrednovanju kvaliteta obrazovanja i vaspitanja;
4) lice koje ispunjava uslove za prosvetnog savetnika, kao i lice koje je izabrano za savetnika - spoljnjeg saradnika u skladu sa zakonom kojim se uređuju osnove sistema obrazovanja i vaspitanja;
5) nastavnici visokoškolskih ustanova koji su imenovani za recenzente Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje visoko obrazovanje.
Lica iz stava 2. tačka 1) ovog člana biraju se na osnovu javnog konkursa.
Lica iz stava 2. ovog člana mogu da se imenuju u stručne timove koji pružaju podršku sektorskim većima.
Lica iz stava 2. ovog člana imaju pravo na naknadu u visini koju utvrdi Vlada.
Organi Agencije
Član 16
Agencija za kvalifikacije ima organ upravljanja, organ poslovođenja, stručne organe i službe koje obavljaju administrativno-tehničke poslove.
Bliži uslovi u pogledu načina rada, načina i postupka izbora i razrešenja organa Agencije utvrđuju se aktom o osnivanju i statutom.
Upravni odbor
Član 17
Upravni odbor ima pet članova.
Predsednika i članove Upravnog odbora Agencije imenuje Vlada na period od pet godina, sa mogućnošću još dva izbora, i to tri na predlog ministarstva nadležnog za obrazovanje, jednog na predlog ministarstva nadležnog za rad i zapošljavanje i jednog na predlog ministarstva nadležnog za privredu.
U Upravni odbor Agencije može biti imenovano lice koje ispunjava uslove za prijem u radni odnos u državni organ, koje ima visoko obrazovanje, najmanje devet godina radnog iskustva na poslovima iz jedne ili više oblasti iz nadležnosti Agencije i koje nije zaposleno u Agenciji.
Član Upravnog odbora Agencije ne može biti lice koje je bilo osuđeno za krivično delo protiv pravnog saobraćaja, protiv službene dužnosti, kao i za drugo krivično delo za koje je zaprećena kazna od pet godina zatvora ili teža kazna, sve dok kazna ne bude brisana po zakonu.
Član Upravnog odbora ne može biti lice izabrano, postavljeno ili imenovano na funkciju u državnom organu, organu autonomne pokrajine ili lokalne samouprave, u organu političke stranke ili na dužnost organa poslovođenja ustanove obrazovanja i vaspitanja, odnosno visokoškolske ustanove, kao ni lice koje je član Saveta za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Nacionalnog prosvetnog saveta, Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje, Nacionalne službe za zapošljavanje ili na dužnosti organa poslovođenja kod pravnih lica i preduzetnika koje se bave delatnostima obrazovanja.
Vlada razrešava člana Upravnog odbora pre isteka mandata, i to:
1) na lični zahtev;
2) ako ne ispunjava dužnosti člana Upravnog odbora, ne ispunjava uslove za imenovanje, ako ne ispunjava obaveze predviđene ovim ili posebnim zakonom ili aktom o osnivanju Agencije ili ako bude osuđen za krivično delo na kaznu zatvora od najmanje šest meseci;
3) na obrazloženi zahtev ovlašćenog predlagača.
U slučaju razrešenja iz stava 6. ovoga člana, ovlašćeni predlagač će predložiti Vladi novog člana u roku od 30 dana od dana donošenja rešenja o razrešenju, a Vlada će imenovati novog člana na period do isteka mandata Upravnog odbora, u roku od 30 dana od dana dostavljanja predloga ovlašćenog predlagača.
Nadležnost Upravnog odbora
Član 18
Upravni odbor:
1) usvaja godišnji program rada Agencije;
2) usvaja finansijski plan Agencije;
3) usvaja izveštaje koje Agencija podnosi osnivaču;
4) donosi propise i druge opšte akte Agencije, izuzev pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta u Agenciji;
5) usmerava rad direktora i izdaje mu uputstva za rad;
6) nadzire poslovanje javne agencije;
7) utvrđuje iznos takse za javne usluge iz člana 15. stav 1. tač. 6), 7) i 9) ovog zakona;
8) predlaže visinu naknade za lica iz člana 15a stav 2. ovog zakona koju utvrđuje Vlada;
9) vrši druge poslove određene ovim zakonom, zakonom koji uređuje rad javnih agencija ili aktom o osnivanju Agencije.
Član upravnog odbora ima pravo na naknadu za rad u iznosu koji utvrđuje Vlada.
Direktor
Član 19
Direktora na period od pet godina, sa mogućnošću još dva izbora, imenuje Vlada, u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne agencije.
Nadležnost direktora
Član 20
Direktor:
1) zastupa i predstavlja Agenciju;
2) rukovodi radom i poslovanjem Agencije;
3) donosi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta u Agenciji;
4) donosi pojedinačne akte Agencije;
5) odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih u Agenciji;
6) priprema i sprovodi odluke upravnog odbora;
7) (brisana)
8) vrši druge poslove određene ovim zakonom, zakonom kojim se uređuju javne agencije ili aktom o osnivanju Agencije.
Sektorsko veće
Član 21
Sektorsko veće je telo zasnovano na principu socijalnog partnerstva koje na predlog Saveta osniva Vlada.
Vlada imenuje članove Sektorskog veća iz oblasti za koju se veće osniva na predlog:
1) Privredne komore Srbije i reprezentativnih udruženja poslodavaca iz reda privrednih subjekata iz oblasti za koju je formirano sektorsko veće;
2) Strukovnih komora, odnosno udruženja;
3) Saveta za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih, iz reda stručnjaka iz oblasti stručnog obrazovanja i obrazovanja odraslih;
4) Konferencija univerziteta i Konferencija akademija i visokih škola, a iz reda nastavnika visokoškolskih ustanova;
5) Nacionalne službe za zapošljavanje;
6) ministarstava nadležnih za: poslove obrazovanja, zapošljavanja i rada i delatnosti za koju se osniva sektorsko veće;
7) zajednice stručnih škola;
8) reprezentativnih granskih sindikata;
9) Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja iz reda zaposlenih stručnjaka iz oblasti za koju je osnovano sektorsko veće i iz drugih institucija, ustanova i organizacija relevantnih za oblast za koju je osnovano sektorsko veće.
Mandat članova Sektorskih veća traje pet godina.
Vlada razrešava člana Sektorskog veća pre isteka mandata, i to:
1) na lični zahtev;
2) ako ne ispunjava dužnosti člana Sektorskog veća ili svojim postupcima povredi ugled te dužnosti, a na predlog organizacije na čiji je predlog imenovan;
3) na obrazloženi zahtev ovlašćenog predlagača.
U slučaju razrešenja iz stava 4. ovoga člana, ovlašćeni predlagač će predložiti Vladi novog člana u roku od 30 dana od donošenja rešenja o razrešenju, a Vlada će imenovati novog člana na period do isteka mandata Sektorskog veća, u roku od 30 dana od dana dostavljanja predloga ovlašćenog predlagača.
Za realizaciju aktivnosti na konkretnim kvalifikacijama Sektorsko veće može da predloži Agenciji da obrazuje stručne timove.
Sektorsko veće podnosi godišnji izveštaj o radu Agenciji, ministarstvu nadležnom za poslove obrazovanja i Vladi, najkasnije do 1. marta tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
Članovi Sektorskog veća i stručnih timova imaju pravo na naknadu za rad u visini koju utvrdi Vlada.
Nadležnost Sektorskog veća
Član 22
Sektorsko veće:
1) analizira postojeće i utvrđuje potrebne kvalifikacije u određenom sektoru;
2) identifikuje kvalifikacije koje treba osavremeniti;
3) identifikuje kvalifikacije koje više ne odgovaraju potrebama sektora;
4) donosi odluku o izradi predloga standarda kvalifikacija u okviru sektora;
5) daje mišljenje o očekivanim ishodima znanja i veština unutar sektora;
6) promoviše dijalog i neposrednu saradnju između sveta rada i obrazovanja;
7) promoviše mogućnosti za obrazovanje, obuku i zapošljavanje unutar sektora;
8) identifikuje mogućnosti za obučavanje odraslih unutar sektora;
9) razmatra implikacije nacionalnog okvira kvalifikacija na kvalifikacije unutar sektora;
10) predlaže liste kvalifikacija po nivoima i vrstama koje mogu da se stiču priznavanjem prethodnog učenja;
11) obavlja druge poslove u skladu sa ovim zakonom.
Ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja
Član 23
Ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja:
1) prati primenu ovog zakona;
2) donosi metodologiju za razvoj standarda kvalifikacija, na predlog Agencije;
3) povezuje NOKS sa EOK;
4) usvaja standard kvalifikacije;
5) donosi standarde za samovrednovanje i spoljašnju proveru kvaliteta JPOA;
6) promoviše NOKS i različite mogućnosti za učenje i dostizanje standarda kvalifikacija;
7) obavlja poslove Nacionalne koordinacione tačke;
8) obavlja i druge poslove u skladu sa ovim zakonom.
Saradnja institucija
Član 24
Savet, Agencija, nadležna ministarstva, Nacionalna služba za zapošljavanje i Republički zavod za statistiku, dužni su da usklađuju aktivnosti za potrebe razvoja i implementacije NOKS-a i razmenjuju podatke iz evidencija i baza podataka koje vode u skladu sa zakonom.
IV OBEZBEĐIVANJE KVALITETA U PRIMENI NOKS-a
Standard kvalifikacije
Član 25
Standard kvalifikacije izrađuje se u skladu sa ovim zakonom na osnovu metodologije iz člana 23. stav 1. tačka 2) ovog zakona, i pored osnovnih podataka o kvalifikaciji, sadrži i podatke o povezanosti kvalifikacije sa standardom zanimanja, čime se omogućava uvezivanje podataka iz obrazovnog sistema i podataka sa tržišta rada.
Standard kvalifikacije je osnov za razvoj programa obrazovanja za sticanje kvalifikacije na svim nivoima obrazovanja.
Podnošenje inicijative za razvijanje i usvajanje standarda kvalifikacije
Član 26
Inicijativu za razvijanje i usvajanje standarda za novu kvalifikaciju (u daljem tekstu: inicijativa) može da podnese Sektorsko veće, Savet za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Nacionalni prosvetni savet, Nacionalni savet za visoko obrazovanje, Nacionalna služba za zapošljavanje, visokoškolska ustanova, državni organ i drugo pravno lice (privredno društvo, JPOA i dr.).
Inicijativa iz stava 1. ovog člana sadrži elaborat o opravdanosti kvalifikacije i inicijalni predlog standarda kvalifikacije i podnosi se Agenciji na obrascu čiju sadržinu i izgled utvrđuje ministar nadležan za poslove obrazovanja.
Ukoliko je kvalifikacija predložena inicijativom iz stava 1. ovog člana obuhvaćena nekom drugom kvalifikacijom iz Registra, direktor Agencije o tome obaveštava podnosioca inicijative u roku od 15 dana od dana podnošenja inicijative.
Ukoliko standard kvalifikacije predložen inicijativom iz stava 1. ovog člana nije obuhvaćen drugim standardom kvalifikacije iz Registra, Agencija u roku od 15 dana dostavlja preporuku o razvoju kvalifikacije na osnovu inicijative iz stava 1. ovog člana odgovarajućem sektorskom veću.
Kada je Sektorsko veće podnosilac inicijative, na osnovu preporuke iz stava 4. ovog člana Agencija izrađuje standard kvalifikacije shodno odredbi člana 27. stav 5. ovog zakona.
Izrada predloga standarda kvalifikacije
Član 27
Sektorsko veće u roku od 30 dana od dana dostavljanja preporuke iz člana 26. stava 4. ovog zakona donosi odluku o izradi predloga standarda kvalifikacije i dostavlja je Agenciji radi pripreme tog predloga.
Ukoliko nađe da donošenje standarda kvalifikacije predloženog inicijativom nije opravdano, Sektorsko veće donosi odluku o neprihvatanju inicijative sa obrazloženjem i o tome obaveštava Agenciju u roku od 30 dana od dana dostavljanja preporuke iz člana 26. stav 4. ovog zakona.
Kada je podnosilac inicijative ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja, ministarstvo nadležno za rad i zapošljavanje, ministarstvo nadležno za poslove privrede, Nacionalni prosvetni savet, Savet za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalni savet za visoko obrazovanje i visokoškolska ustanova, odluka iz stava 2. ovog člana, pored razloga za neprihvatanje, obavezno sadrži i uputstvo za izmenu i rok za dostavljanje izmenjene inicijative, za koju bi sektorsko veće donelo odluku iz stava 1. ovog člana.
Rok za dostavljanje izmenjene inicijative iz stava 3. ovog člana ne može biti kraći od 30 dana.
Agencija u roku od 60 dana od dana prijema odluke iz stava 1. ovog člana, dostavlja standard kvalifikacije Savetu radi utvrđivanja predloga, odnosno u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke iz stava 2. ovog člana o tome obaveštava podnosioca inicijative.
Ukoliko podnosilac iz stava 3. ovog člana ne dostavi izmenjenu inicijativu u roku određenom u stavu 4. ovog člana, inicijativa se smatra odbijenom.
Po prijemu obaveštenja iz stava 5. ovog člana i člana 26. stav 3. ovog zakona podnosilac inicijative može podneti prigovor ministarstvu nadležnom za poslove obrazovanja u roku od 15 dana od dana prijema obaveštenja.
Postupak po prigovoru
Član 28
Ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora iz člana 27. stav 7. ovog zakona imenuje komisiju za davanje stručnog mišljenja o inicijativi, koju čine zaposleni u Ministarstvu i Agenciji koji obavljaju poslove u vezi sa kvalifikacijama.
U komisiji iz stava 1. ovog člana ne mogu biti imenovani članovi sektorskog veća koje je donelo odluku o odbijanju inicijative.
Komisija iz stava 1. ovog člana dostavlja ministru izveštaj i predlog za donošenje odluke u roku od 30 dana od dana imenovanja.
Ministarstvo je dužno da u roku od 30 dana od dana dostavljanja predloga iz stava 3. ovog člana vrati inicijativu Agenciji, odnosno sektorskom veću na ponovno odlučivanje, odnosno da obavesti podnosioca da je prigovor neosnovan.
Agencija, odnosno sektorsko veće je dužno da u roku od 30 dana od dana vraćanja inicijative na ponovno odlučivanje donese odluku u skladu sa pravnim shvatanjem Ministarstva.
Ukoliko Agencija, odnosno sektorsko veće ne postupi u skladu sa pravnim shvatanjem Ministarstva, na predlog podnosioca inicijative, ministar će u roku od 30 dana od dana prijema predloga odlučiti o inicijativi.
Ukoliko odlukom iz stava 6. ovog člana prihvati inicijativu, Ministarstvo će Agenciji, odnosno sektorskom veću naložiti da predlog standarda za iniciranu kvalifikaciju izradi i dostavi Savetu radi utvrđivanja predloga standarda kvalifikacije u roku od 60 dana od dana dostavljanja te odluke.
Usvajanje standarda kvalifikacije
Član 29
Savet, u roku od 30 dana od dana prijema materijala iz člana 27. stav 5. ovog zakona, utvrđuje predlog standarda kvalifikacije i dostavlja ga ministarstvu nadležnom za poslove obrazovanja.
Ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja u roku od 30 dana od dana prijema predloga iz stava 1. ovog člana donosi akt o usvajanju standarda kvalifikacije i dostavlja ga Agenciji radi upisa u Registar.
Akt iz stava 2. ovog člana objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srbije - Prosvetnom glasniku".
Ukoliko Savet ne dostavi ministarstvu nadležnom za poslove obrazovanja predlog iz stava 1. ovog člana u roku od 60 dana od dana prijema materijala iz člana 27. stav 5. ovog zakona, ministar nadležan za poslove obrazovanja donosi odluku o inicijativi za usvajanje standarda kvalifikacije bez predloga Saveta.
Registar
Član 30
Registar se sastoji iz podregistra nacionalnih kvalifikacija, podregistra standarda kvalifikacije i podregistra JPOA sa poslodavcima kod kojih JPOA realizuje praktičan rad.
Podregistar nacionalnih kvalifikacija se uspostavlja za potrebe upravljanja podacima o kvalifikacijama, razvrstanim prema nivou i vrsti, u skladu sa KLASNOKS-om.
Podregistar standarda kvalifikacije se uspostavlja za potrebe upravljanja podacima o standardima kvalifikacija.
Podregistar JPOA uspostavlja se za potrebe upravljanja podacima o JPOA kojima su data ili oduzeta odobrenja, odobrenim aktivnostima obrazovanja odraslih i poslodavcima kod kojih JPOA realizuju praktičan rad.
Registar iz stava 1. ovog člana vodi Agencija u elektronskom obliku.
Podaci iz registra iz stava 1. ovog člana su otvoreni i dostupni preko zvanične internet stranice Agencije, koja se vodi dvojezično - na srpskom i engleskom jeziku.
Sadržaj i način vođenja Registra i podregistara, kao i druga pitanja od značaja za vođenje registra, propisuje ministar nadležan za poslove obrazovanja.
Upis kvalifikacija u podregistar nacionalnih kvalifikacija
Član 31
Opšte i stručne kvalifikacije nivoa od 1 do 5 NOKS-a Agencija upisuje u podregistar nacionalnih kvalifikacija u roku od osam dana od dana prijema akta iz člana 29. stav 2. ovog zakona.
Akademske i strukovne kvalifikacije nivoa od 6.1 do 8 NOKS-a akreditovane u skladu sa zakonom koji uređuje visoko obrazovanje, Agencija upisuje u podregistar nacionalnih kvalifikacija po dobijanju obaveštenja o akreditaciji od Nacionalnog tela za akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju.
Upis standarda u podregistar standarda kvalifikacija
Član 32
Standarde opštih, stručnih, akademskih i strukovnih kvalifikacija nivoa od 1 do 8 NOKS-a Agencija upisuje u podregistar standarda kvalifikacija nakon prijema akta iz člana 29. stav 2. ovog zakona.
V POVEZIVANJE NOKS-A SA EOK-OM
Član 33
Povezivanje NOKS-a sa EOK-om je zvaničan postupak uspostavljanja odnosa između odgovarajućih nivoa ova dva sistema.
Podatak o povezanosti nivoa NOKS-a sa nivoima EOK-a unosi se u odgovarajuću rubriku u javnoj ispravi o stečenoj kvalifikaciji na svim nivoima, u skladu sa ovim zakonom i propisima koji uređuju sadržinu i izgled obrazaca javnih isprava u srednjem obrazovanju i vaspitanju, obrazovanju odraslih i visokom obrazovanju.
Radi realizacije procesa povezivanja NOKS-a sa EOK-om i EPVO-om, uspostavlja se Nacionalna koordinaciona tačka (u daljem tekstu: NKT), koja je nadležna za:
1) izradu Izveštaja za povezivanje NOKS-a sa EOK-om;
2) podnošenje Izveštaja Savetodavnom odboru EOK-a;
3) održavanje komunikacije sa Savetodavnim odborom EOK-a.
Poslovi NKT obavljaju se u okviru ministarstva nadležnog za obrazovanje.
VI PRIZNAVANJE STRANIH ŠKOLSKIH ISPRAVA
Član 34
Državljanin Republike Srbije koji je u inostranstvu završio osnovnu ili srednju školu ili pojedini razred škole, odnosno koji je u Republici Srbiji završio stranu osnovnu ili srednju školu ili pojedine razrede škole, ima pravo da zahteva priznavanje stečene strane školske isprave.
Strani državljanin i lice bez državljanstva ima pravo da zahteva priznavanje strane školske isprave, ako za to ima pravni interes.
Državljanin Republike Srbije, strani državljanin i lice bez državljanstva, koji nema odgovarajuću stranu školsku ispravu potrebnu za postupak priznavanja, može da se upiše u odgovarajući razred osnovne škole na osnovu prethodne provere znanja.
Priznavanjem se strana školska isprava izjednačava sa odgovarajućom javnom ispravom stečenom u Republici Srbiji.
Postupak priznavanja strane školske isprave sprovodi ENIC/NARIC centar, kao organizaciona jedinica Agencije.
Postupak priznavanja strane školske isprave sprovodi se u skladu sa odredbama ovog zakona, ako međunarodnim ugovorom nije predviđeno drugačije.
Postupak priznavanja strane školske isprave
Član 35
U postupku priznavanja strane školske isprave primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak, ukoliko ovim zakonom nije drukčije uređeno.
U postupku iz stava 1. ovog člana uzimaju se u obzir: sistem obrazovanja strane države, trajanje obrazovanja, nastavni plan i program, prava koja imaocu daje strana školska isprava i druge okolnosti od značaja za odlučivanje.
Ako se u postupku utvrdi da strani nastavni plan i program znatno odstupa od domaćeg sa kojim se upoređuje, priznavanje se uslovljava polaganjem određenih ispita, izradom određenih radova ili proverom znanja.
Agencija može utvrđivanje ispita i proveru sposobnosti i veština iz stava 3. ovog člana poveriti posebnoj stručnoj komisiji odgovarajuće škole.
Ispiti utvrđeni kao uslov za priznavanje strane školske isprave polažu se u odgovarajućoj školi najkasnije do datuma koji odredi Agencija.
Prethodnu proveru znanja iz člana 34. stav 3. i stava 3. ovog člana obavlja tim sastavljen od nastavnika razredne nastave, odnosno predmetne nastave, pedagoga i psihologa škole, uvažavajući standarde postignuća i ceneći najbolji interes učenika.
Posebna stručna komisija iz stava 4. ovog člana imenuje se shodno stavu 6. ovog člana.
Uslovni upis
Član 36
Učenik koji je podneo zahtev za priznavanje strane školske isprave osnovnog obrazovanja, može da bude uslovno upisan u naredni razred, ukoliko postupak nije okončan do početka školske godine.
U slučaju iz stava 1. ovog člana škola je dužna da učenika odmah uključi u odgovarajući razred.
Lice o čijem se pravu na priznavanje strane školske isprave srednjeg obrazovanja odlučuje može biti uslovno upisano u naredni razred, ukoliko postupak nije okončan do isteka roka za upis učenika u školu.
Lice o čijem se pravu na priznavanje strane školske isprave srednjeg obrazovanja odlučuje može biti uslovno upisano u prvu godinu studija na visokoškolsku ustanovu ukoliko postupak nije okončan do isteka roka za upis studenata.
Rešenje o priznavanju
Član 37
Lice koje zahteva priznavanje strane školske isprave uz zahtev dostavlja original, odnosno overenu kopiju te isprave i prevod ovlašćenog prevodioca.
Rešenje o priznavanju konačno je u upravnom postupku.
Rešenje o profesionalnom priznavanju ima značaj javne isprave.
Rešenje o priznavanju strane školske isprave o završenom srednjem obrazovanju obavezno sadrži nivo NOKS-a kojem priznata kvalifikacija odgovara.
Agencija vodi evidenciju i trajno čuva dokumentaciju o priznavanju strane školske isprave u elektronskom i papirnom obliku.
Evidencija iz stava 5. ovog člana obuhvata: prezime, ime jednog roditelja i ime, datum i mesto rođenja, državljanstvo, naziv strane ustanove koja je izdala ispravu, mesto i državu, trajanje, vrstu i stepen obrazovanja, broj i datum akta o dodatnim ispitima, broj i datum akta o položenim dodatnim ispitima, broj i datum rešenja o priznavanju strane školske isprave, kratak sadržaj dispozitiva rešenja i naziv i nivo NOKS-a kojem priznata kvalifikacija odgovara.
VII PROFESIONALNO PRIZNAVANJE STRANIH VISOKOŠKOLSKIH ISPRAVA
Postupak za profesionalno priznavanje
Član 38
Zahtev za profesionalno priznavanje zainteresovano lice podnosi Agenciji.
Profesionalno priznavanje vrši ENIC/NARIC centar, kao organizacioni deo Agencije, po prethodno izvršenom vrednovanju stranog studijskog programa, u skladu sa ovim i zakonom koji uređuje visoko obrazovanje.
Vrednovanje stranog studijskog programa iz stava 2. ovog člana, ukoliko međunarodnim ugovorom nije predviđeno drugačije, vrši se na osnovu vrste i nivoa postignutih kompetencija stečenih završetkom studijskog programa, uzimajući u obzir sistem obrazovanja, odnosno sistem kvalifikacija u zemlji u kojoj je visokoškolska isprava stečena, uslova upisa, prava koja proističu iz strane visokoškolske isprave u zemlji u kojoj je stečena i drugih relevantnih činjenica, bez razmatranja formalnih obeležja i strukture studijskog programa, u skladu sa principima Konvencije o priznavanju kvalifikacija iz oblasti visokog obrazovanja u evropskom regionu ("Službeni list SCG - Međunarodni ugovori", broj 7/03).
Rešenje o profesionalnom priznavanju posebno sadrži: naziv, vrstu, stepen i trajanje (obim) studijskog programa, odnosno kvalifikacije, koji je naveden u stranoj visokoškolskoj ispravi - na izvornom jeziku i u prevodu na srpski jezik i naučnu, umetničku, odnosno stručnu oblast u okviru koje je ostvaren studijski program, odnosno vrstu i nivo kvalifikacije u Republici Srbiji i nivo NOKS-a kojem kvalifikacija odgovara.
Direktor Agencije donosi rešenje o profesionalnom priznavanju u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahteva.
Rešenje iz stava 4. ovog člana ne oslobađa imaoca od ispunjavanja posebnih uslova za obavljanje određene profesije propisane posebnim zakonom.
Rešenje o profesionalnom priznavanju je konačno.
Izuzetno od stava 3. ovog člana, ukoliko je visokoškolska isprava stečena na jednom od prvih 500 univerziteta rangiranih na jednoj od poslednje objavljenih međunarodnih lista rangiranja univerziteta u svetu Shanghai ranking consultancy (Šangajska lista), US News and World Report Ranking (Lista rejtinga US News and World Report) ili The Times Higher Education World University Rankings (Tajmsova lista rejtinga svetskih univerziteta), rešenje o profesionalnom priznavanju donosi se bez sprovođenja postupka vrednovanja stranog studijskog programa iz stava 2. ovog člana u roku od osam dana od dana prijema urednog zahteva.
Ukoliko nije drugačije propisano, na postupak profesionalnog priznavanja primenjuje se zakon kojim se uređuje opšti upravni postupak.
Rešenje o profesionalnom priznavanju ima značaj javne isprave.
Bliže uslove u pogledu načina sprovođenja postupka profesionalnog priznavanja propisuje ministar nadležan za poslove obrazovanja.
VIII STICANJE STATUSA JAVNO PRIZNATOG ORGANIZATORA AKTIVNOSTI OBRAZOVANJA ODRASLIH
Javno priznati organizator aktivnosti obrazovanja odraslih
Član 39
Javno priznati organizator obrazovanja odraslih u smislu ovog zakona je pravno lice (druga ustanova, javna agencija, javno preduzeće, organizacija nadležna za poslove zapošljavanja, agencija za zapošljavanje, privredno društvo, nosioci poslova profesionalne rehabilitacije, preduzetnik, sindikat, udruženje, stručno društvo, organizacije za obrazovanje odraslih (narodni, radnički, otvoreni univerzitet, univerzitet za treće doba i dr.), centri i organizacije za stručno usavršavanje, za učenje stranih jezika, informaciono-komunikacione tehnologije, za obuku i razvoj ljudskih resursa, za obuku vozača, privredna komora, centar za karijerno vođenje i savetovanje, udruženje poslodavaca, kulturno-obrazovni centar, dom kulture, u daljem tekstu: druga organizacija) koje je dobilo odobrenje statusa JPOA u skladu sa ovim zakonom.
Osnovna i srednja škola, može da stekne status JPOA ukoliko ispunjava bliže uslove za obavljanje aktivnosti obrazovanja odraslih propisane u skladu sa ovim zakonom i ima rešenje o verifikaciji u skladu sa zakonom kojim se uređuju osnovi sistema obrazovanja i vaspitanja.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, status javno priznatog organizatora aktivnosti imaju državni organi i ustanove koji u skladu sa posebnim zakonom obavljaju stručno usavršavanje i druge aktivnosti obrazovanja odraslih, odnosno druge organizacije koje su na osnovu posebnog zakona dobile dozvolu nadležnog državnog organa da obavljaju stručno usavršavanje i druge aktivnosti obrazovanja odraslih.
Bliže uslove u pogledu programa, kadra, prostora, opreme i nastavnih sredstava propisuje ministar nadležan za poslove obrazovanja.
Aktivnosti obrazovanja odraslih za koje se izdaje odobrenje
Član 40
Status javno priznatog organizatora aktivnosti može se steći za aktivnosti:
1) neformalnog obrazovanja odraslih kojima se stiču kompetencije i/ili kvalifikacije za obavljanje, usavršavanje ili promenu zanimanja, posla, radne funkcije ili radne operacije, za nivoe od 1 do 3 i 5 NOKS-a;
2) obrazovanja odraslih kojim se unapređuju znanja, veštine i sposobnosti, radi ličnog i profesionalnog razvoja i društveno odgovornog ponašanja, unapređivanja kvaliteta života, opšteg obrazovanja i kulture (neformalnim obrazovanjem i informalnim učenjem), za nivoe od 1 do 3 NOKS-a;
3) karijernog vođenja i savetovanja;
4) priznavanja prethodnog učenja, kojom se u posebnom postupku procenjuju znanja, veštine i stavovi stečeni obrazovanjem, životnim ili radnim iskustvom za nivoe od 1 do 3 i 5 NOKS-a, u skladu sa standardom kvalifikacije i propisima donetim na osnovu ovog zakona.
Zahtev za sticanje statusa JPOA iz stava 1. tačka 4) ovog člana može podneti samo osnovna i srednja škola koja je stekla status JPOA za aktivnosti iz stava 1. tač. 1)-2) ovog člana.
Izuzetno, u srednjoj školi iz stava 2. ovog člana može se kroz postupak priznavanja prethodnog učenja steći i kvalifikacija nivoa 4 NOKS-a ukoliko kandidat završi program za sticanje kompetencija, u skladu sa članom 63a Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju ("Službeni glasnik RS ", br. 55/13 i 101/17).
Standarde i način sprovođenja postupka za priznavanje prethodnog učenja propisuje ministar nadležan za poslove obrazovanja.
Postupak za izdavanje odobrenja osnovnoj i srednjoj školi
Član 41
Status JPOA osnovna i srednja škola stiču u postupku dobijanja saglasnosti za proširenu delatnost, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju osnovi sistema obrazovanja i vaspitanja i ovim zakonom.
U postupku iz stava 1. ovog člana ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja pribavlja izveštaj o ispunjenosti uslova u pogledu plana i programa aktivnosti obrazovanja odraslih, načinu ostvarivanja i kadru i zapisnik o izvršenoj proveri ispunjenosti uslova u pogledu prostora, opreme, nastavnih sredstava, shodno odredbama člana 42. st. 2, 3, 5, 6. i 7. ovog zakona.
Osnovnoj i srednjoj školi izdaje se odobrenje na period od pet godina.
Na spoljašnju proveru kvaliteta, samovrednovanje i oduzimanje odobrenja statusa JPOA osnovnoj i srednjoj školi shodno se primenjuju odredbe ovog zakona.
Postupak za izdavanje odobrenja drugoj organizaciji
Član 42
Zahtev za izdavanje odobrenja statusa JPOA druga organizacija podnosi Agenciji.
Zahtev iz stava 1. ovog člana sadrži: naziv, delatnost, sedište podnosioca zahteva kao i predlog programa aktivnosti obrazovanja odraslih.
Predlog programa aktivnosti obrazovanja odraslih sadrži plan i program aktivnosti obrazovanja odraslih i način ostvarivanja, uslove predviđene za izvođenje aktivnosti obrazovanja odraslih koji se odnose na prostor u kome će se ta aktivnost izvoditi, potrebnu opremu i sredstva, kao i broj potrebnih stručnih lica koja će biti angažovana za izvođenje aktivnosti obrazovanja odraslih.
Uz zahtev se prilažu dokazi o ispunjenosti uslova i dokaz o uplati republičke administrativne takse.
Agencija u roku od 45 dana od dana prijema urednog zahteva sačinjava izveštaj o ispunjenosti uslova u pogledu plana i programa aktivnosti obrazovanja odraslih, načinu ostvarivanja i kadra, u skladu sa standardom kvalifikacije.
Ukoliko Agencija utvrdi da su ispunjeni uslovi u pogledu plana i programa aktivnosti obrazovanja odraslih i načina ostvarivanja, upućuje zahtev prosvetnoj inspekciji radi utvrđivanja ispunjenosti uslova u pogledu prostora, opreme i nastavnih sredstava za izdavanje odobrenja.
Ukoliko je izveštaj iz stava 5. ovog člana negativan, direktor Agencije donosi rešenje o odbijanju zahteva.
Prosvetni inspektor u roku od 30 dana od dana prijema zahteva iz stava 6. ovog člana dostavlja Agenciji zapisnik o izvršenoj proveri ispunjenosti uslova.
Direktor Agencije u roku od deset dana od prijema zapisnika prosvetnog inspektora iz stava 8. ovog člana rešenjem odlučuje o zahtevu za izdavanje odobrenja.
Rešenje iz st. 7. i 9. ovog člana konačno je u upravnom postupku.
Odobrenje se izdaje na pet godina.
Druga organizacija podnosi zahtev za izmenu odobrenja i kada vrši statusnu promenu, menja sedište, odnosno objekat ili uvodi novu aktivnost obrazovanja odraslih.
Oduzimanje odobrenja
Član 43
Odobrenje se oduzima drugoj organizaciji ukoliko:
1) prestane da ispunjava uslove za izdavanje odobrenja ili ako aktivnosti obrazovanja odraslih obavlja u suprotnosti sa ovim zakonom i zakonom koji uređuje obrazovanje odraslih, na osnovu zapisnika prosvetnog inspektora;
2) u toku izvođenja aktivnosti učini prekršaj ili krivično delo u vezi sa izvođenjem aktivnosti obrazovanja odraslih;
3) se u postupku spoljašnje kontrole kvaliteta utvrdi da ne ispunjava obaveze u pogledu kvaliteta.
Rešenje o oduzimanju odobrenja drugoj organizaciji kao JPOA donosi direktor Agencije.
Rešenje iz stava 2. ovog člana konačno je.
JPOA kome je oduzeto odobrenje iz razloga navedenih u stavu 1. ovog člana može tek po isteku dve godine od dana oduzimanja odobrenja za rad, ponovo pokrenuti postupak za izdavanje odobrenja radi sticanja statusa JPOA.
IX NADZOR
Član 44
Nadzor nad primenom ovog zakona vrši ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja, u skladu sa zakonom.
X PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Rok za donošenje podzakonskih propisa
Član 45
Podzakonski propisi za sprovođenje ovog zakona doneće se u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog zakona.
Rok za osnivanje Saveta
Član 46
Vlada će imenovati članove Saveta u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do početka rada Agencije, Ministarstvo će obavljati administrativno-tehničke poslove za Savet.
Rok za osnivanje Agencije
Član 47
Vlada će doneti akt o osnivanju Agencije u roku od devet meseci od stupanja na snagu ovog zakona.
Danom početka rada, Agencija preuzima od Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja zaposlene u ENIC/NARIC centru, sredstva za plate, naknade i druga primanja tih zaposlenih, kao i prava, obaveze, predmete, opremu, sredstva za rad i arhivu za obavljanje poslova utvrđenih ovim zakonom.
Danom početka rada, Agencija preuzima od Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja zaposlene iz Centra za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih koji obavljaju poslove pripreme standarda kvalifikacija za obrazovne profile u stručnom obrazovanju, sredstva za plate, naknade i druga primanja tih zaposlenih, kao i prava, obaveze, predmete, opremu, sredstva za rad i arhivu za obavljanje poslova utvrđenih ovim zakonom.
Usklađivanje poslovanja
Član 48
Nadležne ustanove, organizacije i tela dužni su da usklade rad i organizaciju sa ovim zakonom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ekvivalentnost postojećih kvalifikacija
Član 49
Stepeni stručne spreme, odnosno stepeni obrazovanja, stručni, akademski i naučni nazivi stečeni prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, ekvivalentni su sa nivoima NOKS utvrđenim ovim zakonom, i to:
1) osnovno obrazovanje, ekvivalentno je nivou 1 NOKS-a;
2) stručno osposobljavanje u trajanju od godinu dana koje je do stupanja na snagu ovog zakona odgovaralo prvom stepenu stručne spreme i obrazovanje za rad u trajanju od dve godine, koje je do stupanja na snagu ovog zakona odgovaralo drugom stepenu stručne spreme, ekvivalentno je nivou 2 NOKS-a;
3) srednje obrazovanje u trajanju od tri godine, koje je do stupanja na snagu ovog zakona odgovaralo trećem stepenu stručne spreme, ekvivalentno je nivou 3 NOKS-a;
4) srednje obrazovanje u trajanju od četiri godine, koje je do stupanja na snagu ovog zakona odgovaralo četvrtom stepenu stručne spreme, ekvivalentno je nivou 4 NOKS-a;
5) obrazovanje stečeno u školi za talentovane učenike koje je do stupanja na snagu ovog zakona odgovaralo četvrtom stepenu stručne spreme, ekvivalentno je nivou 4 NOKS-a;
6) školovanje za specijalizaciju, koje je do stupanja na snagu ovog zakona odgovaralo petom stepenu stručne spreme, ekvivalentno je nivou 5 NOKS-a;
7) stručni naziv stečen završavanjem:
(1) studija na višoj školi, u trajanju do tri godine, koji je do stupanja na snagu ovog zakona u pogledu prava koja iz njega proizlaze bio izjednačen sa stručnim nazivom prvog stepena strukovnih studija, ekvivalentan je nivou 6.1 NOKS-a,
(2) dela studijskog programa osnovnih studija na fakultetu, čijim završavanjem se stiče prvi stepen visokog obrazovanja, a koji je do stupanja na snagu ovog zakona u pogledu prava koja iz njega proizlaze bio izjednačen sa stručnim nazivom osnovnih akademskih studija obima od najmanje 180 ESPB bodova, ekvivalentan je nivou 6.1 NOKS-a,
(3) osnovnih studija na fakultetu, u trajanju od tri godine, koji je do stupanja na snagu ovog zakona u pogledu prava koja iz njega proizlaze bio izjednačen sa stručnim nazivom osnovnih akademskih studija obima od najmanje 180 ESPB bodova, ekvivalentan je nivou 6.1 NOKS-a,
(4) specijalističkih strukovnih studija drugog stepena u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju ("Službeni glasnik RS", br. 76/05, 100/07 - autentično tumačenje, 97/08, 44/10, 93/12, 89/13, 99/14, 45/15 - autentično tumačenje, 68/15, 87/16 i 88/17 - dr. zakon), ekvivalentan je nivou 7.1 NOKS-a,
(5) osnovnih studija na fakultetu u trajanju od četiri do šest godina, koji je do stupanja na snagu ovog zakona u pogledu prava koja iz njega proizlaze bio izjednačen sa akademskim nazivom master, odnosno diplomirani master, ekvivalentan je nivou 7.1 NOKS-a;
8) akademski naziv stečen završavanjem specijalističkih studija na fakultetu, koji je do stupanja na snagu ovog zakona u pogledu prava koja iz njega proizlaze bio izjednačen sa akademskim nazivom specijaliste drugog stepena akademskih studija, ekvivalentan je nivou 7.2 NOKS-a;
9) akademski naziv magistra nauka stečen završavanjem magistarskih studija, odnosno odbranom magistarske teze, koji je do stupanja na snagu ovog zakona u pogledu prava koja iz njega proizlaze bio izjednačen sa naučnim nazivom magistra nauka, ekvivalentan je nivou 7.2;
10) naučni stepen doktora nauka stečen završavanjem doktorskih studija, odnosno odbranom doktorske disertacije, koji je do stupanja na snagu ovog zakona u pogledu prava koja iz njega proizlaze bio izjednačen sa naučnim nazivom doktora nauka, ekvivalentan je nivou 8.
Predlog standarda kvalifikacija do osnivanja sektorskog veća
Član 50
Do osnivanja sektorskih veća u skladu sa ovim zakonom, odluku o izradi predloga standarda kvalifikacije donosi Agencija na predlog posebne komisije koja se obrazuje za svaku pojedinačnu inicijativu za usvajanje standarda kvalifikacije.
Agencija imenuje komisiju iz stava 1. ovog člana shodno odredbama člana 21. ovog zakona, u roku od 30 dana od dana dostavljanja preporuke iz člana 26. stav 4.
Do donošenja standarda zanimanja u skladu sa propisima koji uređuju zapošljavanje, povezanost standarda kvalifikacije sa tržištem rada zasniva se na podacima o zanimanjima koji su utvrđeni na osnovu propisa iz oblasti rada i zapošljavanja do stupanja na snagu ovog zakona.
Započeti postupci
Član 51
Do početka rada ENIC/NARIC centra u skladu sa ovim zakonom, postupak profesionalnog priznavanja obavljaće se u skladu sa odredbama zakona koji uređuje visoko obrazovanje.
Postupci za profesionalno priznavanje strane visokoškolske isprave, odnosno za vrednovanja stranog studijskog programa radi zapošljavanja koji su započeti do početka rada ENIC/NARIC centra u skladu sa ovim zakonom, okončaće se po tim propisima.
Započeti postupci za izdavanje odobrenja za sticanje statusa JPOA prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po tim propisima.
Do početka rada Agencije u skladu sa ovim zakonom, postupak za izdavanje odobrenja za sticanje statusa JPOA vršiće se u skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih ("Službeni glasnik RS", br. 55/13 i 88/17 - dr. zakon).
Do početka rada ENIC/NARIC centra u skladu sa ovim zakonom, postupak priznavanja stranih školskih isprava obavljaće se u skladu sa odredbama zakona koji uređuje osnovno obrazovanje i vaspitanje i zakonom koji uređuje srednje obrazovanje i vaspitanje.
Postupci za priznavanje stranih školskih isprava koji su započeti do stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po tim propisima.
Uspostavljanje Registra
Član 52
Do uspostavljanja Registra, Ministarstvo će voditi elektronsku bazu kvalifikacija.
Po uspostavljanju Registra Agencija preuzima bazu iz stava 1. ovog člana i vodi je kroz podregistar nacionalnih kvalifikacija.
Prestanak važenja drugih propisa
Član 53
Danom početka rada Agencije u skladu sa ovim zakonom prestaju da važe:
1) odredbe čl. 17-19, 24-27, 42. i 65. Zakona o obrazovanju odraslih ("Službeni glasnik RS", br. 55/13 i 88/17 - dr. zakon), u delu koji se odnosi na postupak za izdavanje odobrenja drugoj organizaciji koja obavlja delatnost i ima sedište na teritoriji autonomne pokrajine;
2) odredba člana 41. stav 1. tačka 3) Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", broj 88/17).
Podzakonski akt donet na osnovu člana 17. Zakona o obrazovanju odraslih primenjivaće se do donošenja podzakonskog akta u skladu sa ovim zakonom.
Danom početka rada ENIC/NARIC centra u skladu sa ovim zakonom prestaju da važe:
1) odredbe člana 130. stav 1. u delu koji se odnosi na priznavanje strane visokoškolske isprave radi zapošljavanja, člana 131. stav 3. u delu u kojem je propisano da je ENIC/NARIC centar organizaciona jedinica Ministarstva, člana 131. stav 4. i člana 133. Zakona o visokom obrazovanju ("Službeni glasnik RS", broj 88/17);
2) odredbe čl. 86-89. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju ("Službeni glasnik RS", br. 55/13 i 101/17);
3) odredbe čl. 96-99. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju ("Službeni glasnik RS", br. 55/13 i 101/17).
Stupanje na snagu
Član 54
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

Samostalni članovi Zakona o izmenama i dopunama
Zakona o Nacionalnom okviru kvalifikacija Republike Srbije
("Sl. glasnik RS", br. 6/2020)
Član 13[s1]
Konkurs iz člana 3. ovog zakona Agencija će raspisati u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 14[s1]
Postupci profesionalnog priznavanja strane visokoškolske isprave započeti do stupanja na snagu ovog zakona okončaće se prema odredbama ovog zakona.
Član 15[s1]
Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaju da važe:
1) član 150. stav 7. Zakona o visokom obrazovanju ("Službeni glasnik RS", br. 88/17, 27/18 - dr. zakon, 73/18 i 67/19);
2) član 62. u delu koji se odnosi na stručno-pedagoški nadzor i član 63. Zakona o obrazovanju odraslih ("Službeni glasnik RS", br. 55/13, 88/17 - dr. zakon i 27/18 - dr. zakon).
Član 16[s1]
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
 
PRILOG 1.
 
NIVO
ZNANJE
VEŠTINE
SPOSOBNOSTI I STAVOVI
 
Lice sa stečenim nivoom kvalifikacije:
 
 
1.
Poseduje osnovna opšta znanja koja omogućuju dalje učenje
Primenjuje veštine potrebne za obavljanje jednostavnih predvidivih zadataka
Obavlja zadatke ili uči prema jednostavnim usmenim i pisanim uputstvima, uz neposredni nadzor
2.
Poseduje opšta i stručna znanja o činjenicama i osnovnim principima potrebnim za rad i/ili učenje
Primenjuje veštine potrebne za obavljanje, rutinskih, unapred utvrđenih operativnih poslova;
Rukuje alatima i mašinama uz detaljna tehnička uputstva koristeći propisane materijale za rad
Obavlja poslove u skladu sa utvrđenim tehničko-tehnološkim postupcima, uz nadzor;
Odgovorno je za primenu utvrđenih postupaka, sredstava i organizaciju sopstvenog rada
3.
Poseduje opšta i stručna znanja o činjenicama, osnovnim principima i procesima potrebnim za rad i/ili učenje
Primenjuje veštine potrebne za obavljanje manje složenih, raznovrsnih, povremeno nestandardnih operativnih poslova; Prikuplja i vrši izbor relevantnih informacija; Rukuje specijalizovanom opremom, mašinama i postrojenjima koristeći različite materijale
Obavlja poslove samostalno u skladu sa tehničko-tehnološkim procedurama uz povremene konsultacije;
Organizuje sopstveni rad;
Odgovorno je za primenu procedura i sredstava sopstvenog rada; Preduzimljiv je u radu
4.
Poseduje sistematizovana teorijska znanja potrebna za rad i/ili učenje
Primenjuje veštine potrebne za obavljanje složenih, raznovrsnih, učestalo nestandardnih poslova koristeći različite metode i tehnike;
Vrši odabir relevantnih informacija prikupljenih iz različitih izvora radi primene u radu ili učenju;
Rukuje različitom opremom, mašinama i postrojenjima koristeći različite materijale
Obavlja poslove samostalno u skladu sa tehničko-tehnološkim procedurama;
Organizuje i kontroliše sopstveni rad i/ili rad manje grupe;
Uočava probleme i učestvuje u njihovom rešavanju;
Odgovoran je za izbor postupaka i sredstava za sopstveni rad i/ili rad drugih
5.
Poseduje specijalizovana stručna znanja potrebna za rad i/ili učenje
Primenjuje veštine potrebne za obavljanje složenih, specifičnih i uglavnom nestandardnih poslova koji zahtevaju učestvovanje u kreiranju novih rešenja;
Rukuje specijalizovanom opremom, mašinama i postrojenjima koristeći različite materijale
Obavlja poslove sa velikom samostalnošću u odlučivanju;
Vrši organizovanje, kontrolisanje i vrednovanje sopstvenog rada i/ili rada drugih, kao i obučavanje drugih za rad;
Preuzima odgovornost za određivanje sopstvenog načina i metoda rada, kao i za operativni rad drugih;
Ispoljava preduzimljivost za unapređivanje procesa rada i rešavanje problema u nepredvidivim situacijama
6.1
Poseduje napredna akademska i/ili stručna znanja koja se odnose na teorije, principe i procese uključujući vrednovanje, kritičko razumevanje i primenu u oblasti učenja i/ili rada
Rešava složene probleme u oblasti učenja i/ili rada u nestandardnim uslovima;
Primenjuje veštine uspešne komunikacije u interakciji i saradnji sa drugima iz različitih društvenih grupa;
Koristi opremu, instrumente i uređaje relevantne za oblast učenja i/ili rada
Preduzimljiv je u rešavanju problema u nestandardnim uslovima;
Vodi složene projekte samostalno i sa punom odgovornošću;
Primenjuje etičke standarde svoje profesije;
Organizuje, kontroliše i obučava druge za rad;
Analizira i vrednuje različite koncepte, modele i principe teorije i prakse;
Ispoljava pozitivan odnos prema značaju celoživotnog učenja u ličnom i profesionalnom razvoju
6.2
Poseduje napredna akademska i/ili stručna znanja koja se odnose na teorije, principe i procese uključujući vrednovanje, kritičko razumevanje i primenu u uskoj specijalističkoj oblasti učenja i/ili rada
Rešava složene probleme u uskoj specijalističkoj oblasti učenja i/ili rada u nestandardnim uslovima;
Primenjuje veštine uspešne komunikacije u interakciji i saradnji sa drugima iz različitih društvenih grupa;
Koristi i specijalizovanu opremu, instrumente i uređaje relevantne za oblast učenja i/ili rada
Preduzimljiv je u rešavanju problema u nestandardnim uslovima;
Vodi složene projekte samostalno i sa punom odgovornošću;
Primenjuje etičke standarde svoje profesije;
Organizuje, kontroliše i obučava druge za rad;
Analizira i vrednuje različite koncepte, modele i principe teorije i prakse unapređujući postojeću praksu;
Ispoljava pozitivan odnos prema značaju celoživotnog učenja u ličnom i profesionalnom razvoju
7.1
Poseduje visoko specijalizovana akademska i/ili stručna znanja koja se odnose na teorije, principe i procese, uključujući vrednovanje, kritičko razumevanje i primenu u oblasti učenja i/ili rada kao osnovu za naučna i primenjena istraživanja
Rešava složene probleme na inovativan način koji doprinosi razvoju u oblasti učenja i/ili rada;
Upravlja i vodi složenu komunikaciju, interakciju i saradnju sa drugima iz različitih društvenih grupa;
Primenjuje složene metode, instrumente i uređaje relevantne za oblast učenja i/ili rada kao osnovu za naučna i primenjena istraživanja
Deluje preduzetnički i preuzima rukovodeće poslove;
Samostalno i sa punom odgovornošću vodi najsloženije projekte;
Planira i realizuje naučna i/ili primenjena istraživanja;
Kontroliše rad i vrednuje rezultate drugih radi unapređivanja postojeće prakse
7.2
Poseduje usko specijalizovana akademska znanja koja se odnose na teorije, principe i procese, uključujući vrednovanje, kritičko razumevanje i primenu u oblasti učenja i/ili rada kao osnovu za naučna i primenjena istraživanja
Rešava složene probleme na inovativan način koji doprinosi razvoju u oblasti rada;
Upravlja i vodi složenu komunikaciju, interakciju i saradnju sa drugima iz različitih društvenih grupa;
Primenjuje složene metode, instrumente i uređaje relevantne za oblast učenja i/ili rada kao osnovu za naučna i primenjena istraživanja
Deluje preduzetnički i preuzima rukovodeće poslove;
Samostalno i sa punom odgovornošću vodi najsloženije projekte;
Kontroliše rad i vrednuje rezultate drugih radi unapređivanja postojeće prakse
8.
Poseduje vrhunska teorijska i praktična znanja potrebna za kritičku analizu i originalna istraživanja u fundamentalnim i primenjenim oblastima nauke sa svrhom proširivanja i redefinisanja postojećih znanja, nauke ili oblasti rada
Primenjuje napredne i specijalizovane veštine i tehnike potrebne za rešavanje ključnih problema u istraživanju i za proširivanje i redefinisanje postojećeg znanja ili oblasti rada;
Primenjuje veštine komunikacije za objašnjavanje i kritiku teorija, metodologija i zaključaka, kao i predstavljanje rezultata istraživanja u odnosu na međunarodne standarde i naučnu zajednicu;
Razvija nove alate, instrumente i uređaje relevantne za oblast nauke i rada
Samostalno vrednuje savremene rezultate i dostignuća u cilju unapređenja postojećih i stvaranja novih modela, koncepata, ideja i teorija;
Ispoljava inovativnost, naučni i profesionalni integritet i predanost razvoju novih ideja i/ili procesa koji su u središtu konteksta rada ili nauke, kroz princip samovrednovanja svoga rada i dostignuća;
Dizajnira, analizira i implementira istraživanja koja čine značajan i originalni doprinos opštem znanju i/ili profesionalnoj praksi;
Upravlja interdisciplinarnim i multidisciplinarnim projektima;
Sposoban je da samostalno pokrene nacionalnu i internacionalnu saradnju u nauci i razvoju