среда, 1. новембар 2017.

NACRT ZAKONA o NOKS-u

НАЦРТ ЗАКОН О НАЦИОНАЛНОМ ОКВИРУ КВАЛИФИКАЦИЈА РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ

NACRT

ZAKON
O NACIONALNOM OKVIRU KVALIFIKACIJA 
REPUBLIKE SRBIJE


I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet zakona 
Član 1.

      Ovim zakonom uspostavlja se Nacionalni okvir kvalifikacija Republike Srbije (u daljem tekstu: NOKS) i njegovo povezivanje sa Evropskim okvirom kvalifikacija (u daljem tekstu: EOK) uređuju se svrha, ciljevi i principi NOKS-a, vrste i nivoi kvalifikacija,  načini sticanja kvalifikacija, opisi znanja, veština, sposobnosti i stavova (u daljem tekstu: deskriptori) nivoa kvalifikacija, tela i institucije nadležne za primenu i razvoj NOKS-a, obezbeđivanje kvaliteta u primeni NOKS-a.
  Termini izraženi u ovom zakonu u gramatičkom muškom rodu podrazumevaju prirodni muški i ženski rod lica na koja se odnose.
              
Osnovni pojmovi i njihovo značenje
Član 2.

               Pojedini pojmovi u ovom zakonu imaju sledeće značenje:
1)                 Evropski okvir kvalifikacija – zajednički evropski referentni okvir koji povezuje nacionalne sisteme kvalifikacija i deluje kao alat za upoređivanje odnosno lakše razumevanje i tumačenje kvalifikacija među različitim državama i obrazovnim sistemima u Evropi;
2)                 Standard zanimanja - dokument koji sadrži opis dužnosti i zadataka, kao i kompetencija potrebnih pojedincu za efikasno obavljanje poslova u određenom zanimanju;
3)                 Ishodi učenja - jasni iskazi o tome šta se od pojedinca očekuje da zna, razume i da je sposoban da pokaže, odnosno uradi nakon završenog procesa učenja. Omogućavaju proverljivost nivoa razvijenosti kompetencija, odnosno dostignutosti znanja, veština, stavova i sposobnosti;
4)                 Kvalifikacija – formalno priznanje stečenih kompetencija. Pojedinac stiče kvalifikaciju kada nadležno telo utvrdi da je dostigao ishode učenja u okviru određenog nivoa i prema zadatom standardu, što se potvrđuje javnom ispravom (diplomom ili sertifikatom); 
5)                 Ključne kompetencije za celoživotno učenje – sposobnost upotrebe stečenih znanja, veština i stavova, neophodnih za lični, socijalni i profesionalni razvoj i dalje učenje. Ove kompetencije ugrađene su u ciljeve i standarde na svim nivoima obrazovanja kao nove oblasti, relevantne za kontinuirano sticanje kompetencija, vođenje privatnog i društvenog života, profesiju i snalaženje u realnim problemima i zahtevnim situacijama; 
6)                 Kompetencija – integrisani skup znanja, veština, sposobnosti i stavova, koje pojedincu omogućuju efikasno delanje u skladu sa standardom kvalifiakcije;
7)                 Nacionalni sistem klasifikovanja kvalifikacija (u daljem tekstu: KLASNOKS) – sistem za razvrstavanje kvalifikacija u NOKS-u, usklađen sa Međunarodnim standardom klasifikacije obrazovanja (ISCED 13-F);
8)                 Priznavanje prethodnog učenja – Aktivnost obrazovanja odraslih koja se ostvaruje procenom znanja, veština i sposobnosti stečenih obrazovanjem, životnim ili radnim iskustvom i koja omogućava dalje učenje i povećanje konkurentnosti na tržištu rada. Termin se izjednačava sa terminom „validacija neformalnog i informalnog učenja” (Validation of non-formal and informal learning), a u skladu sa Evropskim preporukama za validaciju neformalnog i informalnog učenja; 
9)                 Registar NOKS-a (u daljem tekstu: Registar) registar NOKS-a koji se sastoji iz podregistra nacionalnih kvalifikacija, podregistra standarda kvalifikacija  i podregistra JPOA sa poslodavcima kod kojih JPOA realizuje praktičan rad;
10)             Standard kvalifikacije – dokument utvrđen u skladu sa ovim zakonom, koji sadrži opis ciljeva i ishoda učenja, kao i podatke o kvalifikaciji na osnovu kojih se vrši određivanje nivoa, njeno razvrstavanje i vrednovanje;
11)             Okvir kvalifikacija u evropskom prostoru visokog obrazovanja (EPVO) - okvir kvalifikacija u okviru Bolonjskog procesa. Definisan je sa četiri glavna ciklusa (kratki ciklus, prvi, drugi i treći ciklus) koji se opisuju Dablinskim deskriptorima;
12)             Celoživotno učenje - uključuje sve oblike učenja i podrazumeva učestvovanje u različitim oblicima obrazovnih aktivnosti tokom života, sa ciljem stalnog unapređivanja potrebnih ličnih, građanskih, društvenih i kompetencija potrebnih za rad; 
13)             Formalno obrazovanje predstavlja organizovane procese učenja koji se ostvaruju na osnovu planova i programa nastave i učenja osnovnog i srednjeg obrazovanja i studijskih programa visokog obrazovanja;
14)             Neformalno obrazovanje predstavlja organizovane procese učenja odraslih koji se ostvaruju na osnovu posebnih programa, radi sticanja znanja, veština, sposobnosti i stavova usmerenih na rad, lični i socijalni razvoj;
15)             Informalno učenje predstavlja proces samostalnog sticanja znanja, veština, vrednosti, stavova i sposobnosti odraslih, u svakodnevnom životnom, radnom i socijalnom okruženju.

Ciljevi NOKS-a
Član 3.

              Ciljevi NOKS-a su: 
1)                 obezbeđivanje razumljivosti, preglednosti i transparentnosti kvalifikacija, kao i njihove međusobne povezanosti;
2)                 razvoj standarda kvalifikacija zasnovanih na potrebama tržišta rada i društva u celini;
3)                 obezbeđivanje orijentisanosti obrazovanja na ishode učenja kojima se izgrađuju kompetencije definisane standardom date kvalifikacije;
4)                 unapređivanje pristupa, fleksibilnosti puteva i prohodnosti u sistemu formalnog i neformalnog obrazovanja;
5)                 obezbeđivanje prepoznavanja i priznavanja neformalnog i informalnog učenja;
6)                 afirmisanje značaja  ključnih, opštih i međupredmetnih kompetencija za  učenje tokom celog života;
7)                 unapređivanje saradnje među relevantnim zainteresovanim stranama odnosno socijalnim partnerima;
8)                 obezbeđivanje sistema kvaliteta u procesu razvoja i sticanja kvalifikacija;
9)                 obezbeđivanje uporedivosti i prepoznatljivosti kvalifikacija stečenih u Srbiji sa kvalifikacijama stečenim u drugim državama.

Principi NOKS-a
Član 4.

                NOKS se zasniva na principima:
1)                 celoživotnog učenja – uvažavanje potreba i mogućnosti pojedinca za učenje i razvoj tokom celog života;
2)                 individualnosti – sticanje kvalifikacija, u skladu sa iskustvima, potrebama, interesovanjima, društvenim i životnim ulogama i razvojnim karakteristikama pojedinca; 3) jednakih mogućnosti – sticanje kvalifikacija bez obzira na godine života, pol, teškoće i smetnje u razvoju, invaliditet, rasnu, nacionalnu, socijalnu, kulturnu, etničku i versku pripadnost, jezik, seksualnu orijentaciju, mesto boravka, materijalno ili zdravstveno stanje i druga lična svojstva;
4)                 dostupnosti – jednaka prava i uslovi za uključivanje u sve nivoe i vrste kvalifikacija;
5)                 transparentnosti – javnost procesa razvoja i sticanja kvalifikacija;
6)                 relevantnosti – zasnovanost kvalifikacija na potrebama tržišta rada, naučnoistraživačkog i umetničkog rada, odnosno društva u celini;
7)                 zasnovanosti na standardima kvalifikacija i ishodima učenja;
8)                 otvorenosti – različiti načini sticanja kvalifikacija i mogućnosti za horizontalnu i vertikalnu prohodnost u sistemu kvalifikacija uključujući i akademsku mobilnost;
9)                 partnerstva i saradnje – partnerstvo i saradnja između nosioca i učesnika u sistemu kvalifikacija;
10)             obezbeđivanje kvaliteta – upravljanje procesom razvoja kvalifikacija na osnovu standarda i ishoda učenja, kao i sistemom kvaliteta u procesu sticanja i vrednovanja kvalifikacija; 
11)             uporedivosti – povezivanje NOKS sa EOK.  



II. OKVIR KVALIFIKACIJA

Nivoi kvalifikacija 
Član 5.

                    Kvalifikacije se u NOKS-u svrstavaju u osam (8) nivoa i četiri (4) podnivoa: 
1)                 prvi nivo (nivo 1), koji se stiče završavanjem osnovnog obrazovanja i vaspitanja, osnovnog obrazovanja odraslih, osnovnog muzičkog, odnosno osnovnog baletskog obrazovanja i vaspitanja; 
2)                 drugi nivo (nivo 2), koji se stiče stručnim osposobljavanjem, u trajanju do jedne godine, obrazovanjem za rad u trajanju do dve godine, odnosno neformalnim obrazovanjem odraslih u trajanju od 120 – 360 sati obuke. Uslov za sticanje ovog nivoa je prethodno stečen nivo 1 NOKS-a;
3)                 treći nivo (nivo 3), koji se stiče završavanjem srednjeg stručnog obrazovanja u trogodišnjem trajanju, odnosno neformalnim obrazovanjem odraslih u trajanju od najmanje
960 sati obuke. Uslov za sticanje ovog nivoa je prethodno stečen nivo 1 NOKS-a;
4)                 četvrti nivo (nivo 4), koji se stiče završavanjem srednjeg obrazovanja u četvorogodišnjem trajanju (stručno, umetničko, odnosno gimnazijsko). Uslov za sticanje ovog nivoa je prethodno stečen nivo 1 NOKS-a
5)                 peti nivo (nivo 5), koji se stiče završavanjem majstorskog, odnosno specijalističkog obrazovanja u trajanju od dve, odnosno jedne godine. Uslov za sticanje ovog nivoa je prethodno stečen nivo 3, odnosno nivo 4 NOKS-a;  
6)                 šesti nivo, podnivo jedan (nivo 6.1), koji se stiče završavanjem osnovnih akademskih studija (u daljem tekstu: OAS) obima od najmanje 180 ESPB bodova, odnosno osnovnih strukovnih studija (u daljem tekstu: OSS) obima od 180 ESPB bodova. Uslov za sticanje ovog nivoa je prethodno stečen nivo 4 NOKS-a i položena opšta, stručna odnosno umetnička matura, u skladu sa zakonima koji uređuju srednje obrazovanje i vaspitanje i visoko obrazovanje
7)                 šesti nivo, podnivo dva (nivo 6.2), koji se stiče završavanjem OAS obima od najmanje 240 ESPB bodova, odnosno specijalistički strukovnih studija obima od najmanje 60 ESPB bodova. Uslov za sticanje ovog nivoa je prethodno stečen nivo 4 NOKS i položena opšta, stručna odnosno umetnička matura, u skladu sa zakonima koji uređuju srednje obrazovanje i vaspitanje i visoko obrazovanje, odnosno nivo 6.1 (OSS obima 180 ESPB
bodova); 
8)                 sedmi nivo, podnivo jedan (nivo 7.1), koji se stiče završavanjem integrisanih akademskih studija obima od 300 do 360 ESPB bodova, master akademskih studija (u daljem tekstu: MAS) obima od najmanje 60 ESPB bodova, uz prethodno ostvarene OAS obima 240 ESPB, MAS obima od najmanje 120 ESPB (uz prethodno ostvarene OAS obima 180 ESPB), odnosno master strukovnih studija  obima od najmanje 120 ESPB bodova (uz prethodno ostvarene OSS obima 180 ESPB bodova); 
9)                 sedmi nivo, podnivo dva (nivo 7.2), koji se stiče završavanjem specijalističkih akademskih studija obima od najmanje 60 ESPB bodova (uz prethodno ostvarene master akademske studije); 
10)             osmi nivo (nivo 8), koji se stiče završavanjem doktorskih studija obima 180 ESPB bodova (uz prethodno završene integrisane akademske, odnosno master akademske studije). 
             
Deskriptori nivoa kvalifikacija
Član 6.

 Za svaki nivo i podnivo kvalifikacije iz člana 5. ovog zakona, utvrđeni su deskriptori neophodni za obavljanje posla ili dalje učenje. Kvalifikacije se  razvrstavaju po nivoima na osnovu složenosti ishoda učenja.
 Deskriptore nivoa kvalifikacija utvrđuje ministar nadležan za poslove obrazovanja. 

Vrste kvalifikacija
Član 7.

Prema vrsti, kvalifikacije se u NOKS-u razvrstavaju na:
1)     opšte – osnovno obrazovanje i vaspitanje i gimnazijsko obrazovanje i vaspitanje koje obuhvata sve tipove i smerove gimnazija  kao i specijalizovane gimnazije, u skladu sa zakonom koji uređuje osnove sistema obrazovanja i vaspitanja, osnovno i srednje obrazovanje;
2)     stručne – srednje stručno obrazovanje, srednje umetničko obrazovanje i obuke, u skladu sa zakonom koji uređuje osnove sistema obrazovanja i vaspitanja, stručno obrazovanje, dualno obrazovanje i obrazovanje odraslih;
3)     akademske – visoko obrazovanje stečeno završavanjem osnovnih akademskih, master akademskih, specijalističkih akademskih i doktorskih studija, u skladu sa zakonom koji uređuje visoko obrazovanje
4)     strukovne – visoko obrazovanje stečeno na osnovnim strukovnim, specijalistički strukovnim i master strukovnim studijama, u skladu sa zakonom koji uređuje visoko obrazovanje.





Sistem za razvrstavanje kvalifikacija
Član 8.

 KLASNOKS je sistem za razvrstavanje kvalifikacija u NOKS-u koji sadrži nazive sektora, užih sektora i podsektora obrazovanja i osposobljavanja i njihove nimeričke oznake na osnovu kojih se utvrđuje šifra kvalifikacije. 
 Sistem za razvrstavanje i šifriranje kvalifikacija prema KLASNOKS sistemu utvrđuje ministar nadležan za poslove obrazovanja. 
 U aktu iz stava 2. ovog  člana utvrđuju se i odnosi između KLASNOKS – a i područja rada, odnosno  naučnih, umetničkih, odnosno stručnih oblasti u okviru obrazovno-naučnih, odnosno obrazovno-umetničkih polja, utvrđenih do stupanja na snagu ovog zakona. 

Načini sticanja kvalifikacije
Član 9.

 Kvalifikacije se mogu steći formalnim i neformalnim obrazovanjem i kroz postupak priznavanja prethodnog učenja.
 U formalnom obrazovanju opšte, stručne, akademske i strukovne kvalifikacije se stiču završavanjem osnovnog, srednjeg, odnosno visokog obrazovanja na verifikovanim ustanovama obrazovanja i vaspitanja, odnosno akreditovanim visokoškolskim ustanovama i studijskim programima, nakon čega se izdaje odgovarajuća javna isprava, u skladu sa  zakonima koji uređuju osnovno obrazovanje i vaspitanje, srednje obrazovanje i vaspitanje i visoko obrazovanje.
 U neformalnom obrazovanju, stručne kvalifikacije stiču se kroz različite aktivnosti obrazovanja odraslih kod javno priznatih organizatora aktivnosti obrazovanja odraslih (u daljem tekstu: JPOA), nakon čega se izdaje odgovarajuća javna isprava ili uverenje, u skladu sa zakonom koju uređuje obrazovanje odraslih.
 Priznavanjem prethodnog učenja, stručne kvalifikacije se stiču kod kod  JPOA kroz poseban postupak u kojem se, u skladu sa standardom kvalifikacije, procenjuju znanja, veštine i stavovi stečeni na osnovu radnog ili životnog iskustva, nakon čega se izdaje odgovarajuća javna isprava ili uverenje, u skladu sa zakonom koju uređuje obrazovanje odraslih.

Karijerno vođenje i savetovanje
Član 10.

 Uslugama karijernog vođenja i savetovanja obezbeđuje se podrška pojedincu za ostvarivanje prohodnosti kroz nivoe NOKS-a, čime se omogućava primena koncepta celoživotnog učenja i lakše pokretljivosti radne snage.
 Usluge karijernog vođenja i savetovanja pružaju se u skladu sa standardima za karijerno vođenje i savetovanje koje donosi ministar nadležan za poslove obrazovanja.  Usluge karijernog vođenja i savetovanja pružaju Nacionalna služba za zapošljavanje,  JPOA u skladu sa zakonom koji uređuje obrazovanje odraslih i visokoškolske ustanove u skladu zakonom koji uređuje visoko obrazovanje.
 Program karijernog vođenja i savetovanja učenika realizuje srednja škola, u skladu sa zakonom koji uređuje srednje obrazovanje i standardima iz stava 2. ovog člana.
  
 




. TELA I INSTITUCIJE NADLEŽNE ZA RAZVOJ I PRIMENU NOKS-A

Savet za NOKS 
Član 11.

 Savet za NOKS (u daljem tekstu: Savet) obrazuje se kao savetodavno telo koje daje preporuke o procesu planiranja i razvoja ljudskog potencijala u skladu sa relevantnim javnim politikama u oblasti celoživotnog učenja, zapošljavanja, karijernog vođenja i savetovanja.

Sastav Saveta 
Član 12.

                Savet ima 19 članova koje bira Vlada, i to:
1)     četiri člana na predlog: ministarstva nadležnog za obrazovanje, ministarstva nadležnog za rad i zapošljavanje, ministarstva nadležnog za privredu, ministarstva nadležnog za omladinu i dva člana na predlog pokrajinskog sekretarijata nadležnog za obrazovanje, i  pokrajinskog sekretarijata nadležnog za rad i zapošljavanje; 
2)     jednog člana na predlog Nacionalne službe za zapošljavanje;
3)     jednog člana na predlog Privredne komore Srbije  
4)     pet članova predstavnika visokoškolskih ustanova, i to tri na predlog Konferencije univerziteta i dva na predlog Konferencije akademija strukovnih studija i visokih škola (u daljem tekstu Konferencija akademija i visokih škola);
5)     tri člana predstavnika stručnih škola na predlog zajednica stručnih škola;
6)     jednog člana na predlog reprezentativnih sindikata, koji je član Socijalno ekonomskog saveta Republike Srbije;
7)     jednog člana na predlog reprezentativnih udruženja poslodavaca, koji je član
Socijalno ekonomskog saveta Republike Srbije;
8)     jednog člana predstavnika organizacija civilnog društva, na predlog organa nadležnog za koordinaciju s organizacijama civilnog društva.
Mandat članova Saveta traje četiri godine.
Savetom predsedava član koji je predstavnik ministarstva nadležnog za obrazovanje.   Vlada razrešava člana Saveta pre isteka mandata, i to:
1)     na lični zahtev;
2)     ako ne ispunjava dužnosti člana Saveta ili svojim postupcima povredi ugled te dužnosti, a na predlog organizacije na čiji je predlog imenovan;
 U slučaju razrešenja iz stava 4. ovoga člana Vlada će imenovati novog člana na period do isteka mandata Saveta, u roku od 30 dana od dana donošenja rešenja o razrešenju člana Saveta, u skladu sa stavom 1. ovog člana.
                 Savet podnosi Vladi izveštaj o svome radu najmanje jedanput godišnje.
Savet donosi poslovnik o svom radu.
Administrativno-tehničke poslove za Savet obavlja Agencija za kvalifikacije (u daljem tekstu: Agencija). Članovi Saveta imaju pravo na naknadu za rad u visini koju utvrdi Vlada. 

Nadležnost Saveta 
Član 13.

             Savet:
1)                  predlaže standarde kvalifikacija za sve nivoe NOKS-a; 
2)                  predlaže Vladi osnivanje sektorskog veća za određeni sektor rada/delatnosti;
3)                  daje preporuke o procesu planiranja i razvoja ljudskih potencijala u skladu sa strateškim dokumentima Republike Srbije;
4)                  daje preporuke o poboljšanjima u povezivanju obrazovanja i potreba tržišta rada;
5)                  daje mišljenje ministru nadležnom za obrazovanje o preporukama sektorskih veća oko upisne politike u srednje škole i na visokoškolske ustanove;
6)                  prati rad sektorskih veća i daje preporuke za unapređivanje rada na osnovu redovnih izveštaja o radu sektorskih veća;
7)                  daje mišljenje na standarde za samovrednovanje i spoljašnju proveru kvaliteta
JPOA;
8)                  i druge poslove u skladu sa ovim zakonom.

Agencija  
Član 14.

Radi obavljanja poslova obezbeđivanja kvaliteta i koordinacije između Saveta i drugih nadležnih institucija u svim aspektima razvoja i implementacije NOKS-a, Vlada obrazuje Agenciju
Agencija ima svojstvo pravnog lica.
Rad Agencije finansira se iz budžeta Republike i iz sopstvenih sredstava. 
Agencija podnosi Vladi izveštaj o svom radu najmanje jedanput godišnje, a izuzetno i na zahtev ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja.
Na osnivanje, upravljanje i rad Agencije primenjuju se odredbe zakona koji uređuje javne agencije.

Nadležnost Agencije  
Član 15.

             Agencija:
1)             razmatra inicijative za uvođenje novih kvalifikacija;
2)             pruža            stručnu            podršku           sektorskom     veću    pri       izradi   predloga          standarda
kvalifikacije;
3)             pruža administrativno-tehničku podršku radu sektorskih veća;
4)             vodi Registar i stara se o upisu podataka u odgovarajuće podregistre na osnovu odluke ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja;
5)             razvrstava i šifrira kvalifikacije prema KLASNOKS sistemu;
6)             vrši priznavanje stranih školskih isprava; 
7)             vrši postupak priznavanja strane visokoškolske isprave radi zapošljavanja (u daljem tekstu: profesionalno priznavanje);
8)             vrši prvo vrednovanje stranog studijskog programa u postupku iz tačke 9. ovog
stava; 
9)             utvrđuje iznos naknade za postupak iz tačke 9. ovog člana;
10)         vodi evidenciju o profesionalnom priznavanju u skladu sa ovim i zakonom koji uređuje visoko obrazovanje
11)         vrši spoljašnju proveru kvaliteta JPOA, jednom u toku petogodišnjeg trajanja odobrenja;
12)         na zahtev ministarstva nadležnog za obrazovanje, daje izveštaj o ispunjenosti uslova u pogledu plana i programa aktivnosti obrazovanja odraslih, izvođenja programa i kadra:
13)         priprema razvojne projekte, analize i istraživanja od značaja za razvoj kvalifikacija;
14)         prati i meri efekte implemenatcije (novih) kvalifikacija na zapošljavanje i celoživotno učenje;
15)         predlaže mere unapređivanja osiguranja kvaliteta u celokupnom sistemu; 16) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom.

              Poslove iz stava 1. ovog člana Agencija obavlja kao poverene poslove.
              
Organi Agencije
 Član 16.

Agencija za kvalifikacije ima organ upravljanja, organ poslovođenja, stručne organe i službe koje obavljaju administrativno–tehničke poslove.
Bliži uslovi u pogledu načina rada, načina i postupka izbora i razrešenja organa Agencije utvrđuju se aktom o osnivanju i statutom.
       
Upravni odbor
      Član 17.

Upravni odbor ima pet članova.
Predsednika i članove Upravnog odbora Agencije imenuje Vlada na period od četiri  godine, i to tri na predlog ministarstva nadležnog za obrazovanje, jednog na predlog ministarstva nadležnog za rad i zapošljavanje i jednog na predlog ministarstva nadležnog za privredu. U Upravni odbor Agencije može biti imenovano lice koje ispunjava uslove za prijem u radni odnos u državni organ, koje je stručnjak u jednoj ili više oblasti iz delokruga javne agencije, koje ima visoko obrazovanje, koje nije zaposleno u Agenciji.
Član Upravnog odbora ne može biti lice izabrano, postavljeno ili imenovano na funkciju u državnom organu, organu autonomne pokrajine ili lokalne samouprave, u organu političke stranke ili na dužnost organa poslovođenja ustanove obrazovanja i vaspitanja, odnosno visokoškolske ustanove, kao ni lice koje je član Saveta za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Nacionalnog prosvetnog saveta, Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje, Nacionalne službe za zapošljavanje ili na dužnosti organa poslovođenja kod pravnih lica i preduzetnika koje se bave delatnostima obrazovanja. 
Na razrešenje predsednika i članova Upravnog odbora primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju javne agencije.

Nadležnost upravnog odbora 
Član 18.

 Upravni odbor:
1)                 usvaja godišnji program rada Agencije;
2)                 usvaja finansijski plan Agencije;
3)                 usvaja izveštaje koje Agencija podnosi osnivaču; 
4)                 donosi propise i druge opšte akte Agencije;
5)                 usmerava rad direktora i izdaje mu uputstva za rad; 
6)                 nadzire poslovanje javne agencije;
7)                 utvrđuje iznos naknade za priznavanje školskih i visokoškolskih isprava uz saglasnost Vlade;
8)                 utvrđuje iznos naknade za davanje odobrenja za sticanje statusa JPOA uz saglasnost
Vlade;
9)                 vrši druge poslove određene ovim zakonom, zakonom koji uređuje rad javnih agencija ili aktom o osnivanju Agencije.
 

Direktor
Član 19.    
  
 Direktora na period od pet godina imenuje Vlada, na osnovu sprovedenog javnog konkursa.
 Na realizaciju konkursa iz stava 1. ovog člana i uslove za prestanak dužnosti direktora   primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju javne agencije.

Nadležnost direktora 
Član 20. 

              Direktor: 
1)                 zastupa i predstavlja Agenciju; 
2)                 rukovodi radom i poslovanjem Agencije; 
3)                 donosi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta u
Agenciji;  
4)                 donosi pojedinačne akte Agencije;
5)                 odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih u Agenciji; 
6)                 priprema i sprovodi odluke upravnog odbora;
7)                 za potrebe davanja stručnog mišljenja u postupku prvog vrednovanja stranog studijskog programa imenuje komisiju od najmanje tri recenzenta sa liste recenzenata koju utvrđuje Nacionalni savet za visoko obrazovanje u skladu sa zakonom koji uređuje visoko obrazovanje vrši druge poslove određene ovim zakonom, zakonom kojim se uređuju javne agencije ili aktom o osnivanju Agencije;
8)                 i druge poslove u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.

Sektorsko veće 
Član 21.

 Sektorsko veće je telo zasnovano na principu socijalnog partnerstva koje na predlog Saveta osniva Vlada. 
                          Vlada imenuje članove Sektorskog veća iz oblasti za koju se veće osniva na predlog:  
1)                 Privredne komore Srbije i reprezentativnih udruženja poslodavaca iz reda privrednih subjekata iz oblasti za koju je formirano sektorsko veće;  
2)                 Strukovnih komora, odnosno udruženja; 
3)                 Saveta za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih, iz reda stručnjaka iz oblasti obrazovanja i obrazovanja odraslih; 
4)                 Konferencija univerziteta i Konferencija akademija i visokih škola a iz reda nastavnika visokoškolskih ustanova; 
5)                 Nacionalne službe za zapošljavanje; 
6)                 ministarstava nadležnih za: poslove obrazovanja, zapošljavanja i rada i
delatnosti za koju se osniva sektorsko veće,;   
7)                 predstavnici zajednice stručnih škola;  
8)                 reprezentativnih granskih sindikata;
9)                 i drugih relevantnih institucija, ustanova i organizacija.      Mandat članova Sektorskih veća traje pet godina
Vlada razrešava člana Sektorskog veća pre isteka mandata, i to:
1)   na lični zahtev;
2)   ako ne ispunjava dužnosti člana Sektorskog veća ili svojim postupcima povredi ugled te dužnosti, a na predlog organizacije na čiji je predlog imenovan;
 U slučaju razrešenja iz stava 4. ovoga člana, Vlada  će  imenovati novog člana na period do isteka mandata Sektorskog veća, u roku od 30 dana od dana donošenja rešenja o razrešenju člana Sektorskog veća, u skladu sa stavom 1. ovog člana.
Za realizaciju aktivnosti na konkretnim kvalifikacijama Sektorsko veće može da predloži Agenciji da na njegov predlog obrazuje  stručne timove.
Sektorsko veće podnosi godišnji izveštaj o radu Agenciji, ministarstvu nadležnom za poslove obrazovanja i Vladi.
Članovi Sektorskog veća i stručnih timova imaju pravo na naknadu za rad u visini koju
utvrdi Vlada. 

Nadležnost Sektorskog veća 
Član 22.

              Sektorsko veće: 
1) analizira postojeće i utvrđuju potrebne kvalifikacije u određenom sektoru;  2) identifikuje kvalifikacije koje treba osavremeniti; 
3) identifikuje kvalifikacije koje više ne odgovaraju potrebama sektora;  4) izrađuje predlog standarda kvalifikacija u okviru sektora; 
5)                 daje mišljenje o očekivanim ishodima znanja i veština unutar sektora;
6)                 promoviše dijalog i neposrednu saradnju između sveta rada i obrazovanja;
7)                 promoviše mogućnosti za obrazovanje, obuku i zapošljavanje unutar sektora;
8)                 identifikuje mogućnosti za obučavanje odraslih unutar sektora;
9)                 razmatra implikacije nacionalnog okvira kvalifikacija na kvalifikacije unutar sektora; 
10)             predlaže liste kvalifikacija po nivoima i vrstama koje mogu da se stiču priznavanjem prethodnog učenja
11)             i druge poslove u skladu sa ovim zakonom.  

Ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja 
Član 23.

                Ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja:
1)                 prati primenu ovog zakona; 
2)                 donosi smernice za razvoj standarda kvalifikacija; 
3)                 povezuje NOKS sa EOK;
4)                 usvaja standard kvalifikacije i donosi odluku o upisu u Registar; 
5)                 donosi standarde za samovrednovanje i spoljašnju proveru kvaliteta JPOA;
6)                 promoviše NOKS i različite mogućnosti za učenje i dostizanje standarda kvalifikacija;
7)                 obavlja poslove Nacionalne koordinacione tačke;
8)                 i druge poslove u skladu sa ovim zakonom.



IV. OBEZBEĐIVANJE KVALITETA U PRIMENI NOKS-a


Podnošenje inicijative za razvijanje i usvajanje standarda kvalifikacije
Član 24.

 Inicijativu za razvijanje i usvajanje standarda za novu kvalifikaciju (u daljem tekstu: inicijativa) može da pokrene Sektorsko veće, Savet za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Nacionalni prosvetni savet, Nacionalni savet za visoko obrazovanje, Nacionalna služba za zapošljavanje, visokoškolska ustanova i drugo pravno lice (državni organ, privredno društvo, JPOA i dr.). 
 Inicijativa iz stava 1. ovog člana sadrži elaborat o opravdanosti kvalifikacije i inicijalni predlog standarda kvalifikacije i podnosi se Agenciji na obrascu čiju sadržinu i izgled utvrđuje ministar nadležan za poslove obrazovanja. 
 Ukoliko je kvalifikacija predložena inicijativom iz stava 1. ovog člana obuhvaćena nekom drugom kvalifikacijom iz Registra, Direktor Agencije donosi rešenje o odbijanju inicijative  u roku od 15 dana od dana podnošenja inicijative.
 Ukoliko standard kvalifikacije predložen inicijativom iz stava 1. ovog člana nije obuhvaćen drugim standardom kvalifikacije iz Registra, Agencija u roku od 15 dana dostavlja preporuku o razvoju kvalifikacije na osnovu inicijative iz stava 1. ovog člana odgovarajućem sektorskom veću.  
             
Izrada predloga standarda kvalifikacije 
Član 25.
             
 Sektorsko veće u roku od 30 dana od dana dostavljanja preporuke iz člana 24. stava 5. ovog zakona donosi odluku o izradi predloga standarda kvalifikacije i dostavlja je Agenciji radi pripreme tog predloga.
            Ukoliko nađe da donošenje standarda kvalifikacije predloženog inicijativom nije opravdano, Sektorsko veće donosi odluku o neprihvatanju inicijative sa obrazloženjem i o tome obaveštava Agenciju u roku od 30 dana od dana dostavljanja preporuke iz člana 24. stav 5. ovog zakona. 
 Kada je podnosilac inicijative ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja, ministarstvo nadležno za rad i zapošljavanje, ministarstvo nadležno za poslove privrede, Nacionalni prosvetni savet, Savet za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalni savet za visoko obrazovanje i visokoškolska ustanova, odluka iz stava 2. ovog člana, pored razloga za neprihvatanje, obavezno sadrži i uputstvo za izmenu i rok za dostavljanje izmenjene inicijative, za koji bi sektorsko veće donelo odluku iz stava 1. ovog člana.
 Rok za dostavljanje izmenjene inicijative iz stava 3. ovog člana ne može biti kraći od 30 dana.
 Agencija u roku od 60 dana od dana prijema odluke iz stava 1. ovog člana, dostavlja standard kvalifikacije Savetu radi utvrđivanja predloga, odnosno Direktor Agencije donosi rešenje o odbijanju inicijative u roku od 8 dana od dana dostavljanja odluke iz stava 2. ovog člana.
 Ukoliko podnosilac zahteva iz stava 3. ovog člana ne dostavi izmenjenu inicijativu u roku određenom iz stava 4. ovog člana, Direktor Agencije donosi rešenje o odbijanju inicijative.  
 Protiv odluke iz stava 5. ovog člana i člana 24. stav 3. ovog zakona podnosilac inicijative može da izjavi žalbu ministarstvu nadležnom za poslove obrazovanja u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

Rešavanje po žalbi
 Član 26.

 Ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja u roku od 30 dana od dana podnošenja žalbe imenuje komisiju za davanje stručnog mišljenja o inicijativi. 
 U komisiji iz stava 1. ovog člana ne mogu biti imenovani članovi sektorskog veća koje je donelo odluku o odbijanju inicijative.
 Komisija iz stava 1. ovog člana dostavlja ministru izveštaj i predlog za donošenje odluke u roku od 30 dana od dana imenovanja.
 Ministar u roku od 30 dana od dana dostavljanja predloga iz stava 3. ovog člana donosi rešenje kojim može odbiti žalbu ili poništiti prvostepeno rešenje i vratiti Agenciji, odnosno sektorskom veću na ponovno odlučivanje.
 Agencija, odnosno sektorsko veće je dužno da u roku od 30 dana od dana prijema rešenja iz stava 4. ovog člana o poništavanju prvostepenog rešenja i vraćanju na ponovno odlučivanje donese odluku u skladu sa pravnim shvatanjem ministarstva.
 Ukoliko Agencija, odnosno sektorsko veće ne postupi u skladu sa pravnim shvatanjem ministarstva, a podnosilac inicijative uloži žalbu protiv rešenja Agencije, odnosno sektorskog veća donetog u ponovnom odlučivanju, ministar će u roku od 30 dana od dana prijema žalbe odlučiti o inicijativi.
 Ukoliko odlukom iz stava 6. ovog člana prihvati inicijativu, ministar će Agenciji, odnosno sektorskom veću naložiti da predlog standarda za iniciranu kvalifikaciju izradi i dostavi Savetu radi utvrđivanja predloga standarda kvalifikacije u roku od 60 dana od dana dostavljanja te odluke.

Usvajanje standarda kvalifikacije 
Član 27.

 Savet, u roku od 30 dana od dana prijema materijala iz člana 25. stav 5. ovog zakona, utvrđuje predlog standarda kvalifikacije i dostavlja ga ministarstvu nadležnom za poslove obrazovanja 
 Ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja u roku od 30 dana od dana prijema predloga iz stava 1. ovog člana donosi akt o usvajanju standarda kvalifikacije i odluku o upisu u Registar.
Akt iz stava 2. ovog člana objavljuje se „Službenom glasniku Republike Srbije – Prosvetnom glasniku”, a odluku iz stava 2. ovog člana Ministarstvo  dostavlja  radi upisa u Registar.
 Ukoliko Savet ne dostavi ministarstvu nadležnom za poslove obrazovanja predlog iz stava 1. ovog člana u roku od 60 dana od dana prijema materijala iz člana 25. stav 5. ovog zakona, ministar nadležan za poslove obrazovanja donosi odluku o inicijativi za usvajanje standarda kvalifikacije bez predloga Saveta.
   
Registar  
Član 28.

 Registar se sastoji iz podregistra nacionalnih kvalifikacija, podregistra standarda kvalifikacije i podregistra JPOA sa poslodavcima kod kojih JPOA realizuje praktičan rad. 
 Podregistar nacionalnih kvalifikacija se uspostavlja za potrebe upravljanja podacima o kvalifikacijama, razvrstanim prema nivou i vrsti, u skladu sa KLASNOKS-om.  Podregistar standarda kvalifikacije se uspostavlja za potrebe upravljanja podacima o standardima kvalifikacija.
 Podregistar JPOA uspostavlja se za potrebe upravljanja podacima o JPOA kojima su data ili oduzeta odobrenja,  odobrenim aktivnostima obrazovanja odraslih i poslodavcima kod kojih JPOA realizuju praktičan rad.
                  Registar iz stava 1. ovog člana vodi Agencija u elektronskom obliku.
 Podaci iz registra iz stava 1. ovog člana su otvoreni i dostupni preko zvanične internet stranice Agencije.
  Bliže uslove u pogledu sadržaja i vođenja Registra i podregistara, kao i druga pitanja od značaja za vođenje registra, propisuje ministar nadležan za poslove obrazovanja. 


Upis kvalifikacija u podregistar nacionalnih kvalifikacija
Član 29.

 Opšte i stručne kvalifikacije nivoa od 1 do 5 NOKS-a Agencija upisuje u podregistar nacionalnih kvalifikacija u roku od 8 dana od prijema odluke iz člana 27. stav 2. ovog zakona. 
 Akademske i strukovne kvalifikacije nivoa od 6.1 do 8 NOKSa- akreditovane u skladu sa zakonom koji uređuje visoko obrazovanje, Agencija upisuje u podregistar nacionalnih kvalifikacija po dobijanju obaveštenja o akreditaciji od Nacionalnog tela za akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju.

Upis standarda u podregistar standarda kvalifikacija
 Član 30.

                                   Standarde opštih, stručnih, akademskih i strukovnih kvalifikacija nivoa od 1 do
8 NOKS-a Agencija upisuje u podregistar standarda kvalifikacija nakon prijema odluke iz člana 27. stav 2. ovog zakona. 


V. PRIZNAVANJE STRANIH ŠKOLSKIH ISPRAVA

Član 31.
  Državljanin Republike Srbije koji je u inostranstvu završio osnovnu ili srednju školu ili pojedini razred škole, odnosno koji je u Republici Srbiji završio stranu osnovnu ili srednju školu ili pojedine razrede škole, ima pravo da zahteva priznavanje stečene strane školske isprave.
  Strani državljanin i lice bez državljanstva ima pravo da zahteva priznavanje strane školske isprave, ako za to ima pravni interes.
  Priznavanjem se strana školska isprava izjednačava sa odgovarajućom javnom ispravom stečenom u Republici Srbiji.
  Postupak priznavanja strane školske isprave sprovodi ENIC/NARIC centar, kao sastavni deo Agencije.
 Postupak priznavanja strane visokoškolske isprave sprovodi se u skladu sa odredbama ovog zakona, ako međunarodnim ugovorom nije predviđeno drugačije.

Postupak priznavanja strane školske isprave 
Član 32.

  U postupku priznavanja strane školske isprave primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak, ukoliko ovim zakonom nije drukčije uređeno.
  U postupku iz stava 1. ovog člana uzimaju se u obzir: sistem obrazovanja strane države, trajanje obrazovanja, nastavni plan i program, prava koja imaocu daje strana školska isprava i druge okolnosti od značaja za odlučivanje.
  Ako se u postupku utvrdi da strani nastavni plan i program znatno odstupa od domaćeg sa kojim se upoređuje, priznavanje se uslovljava polaganjem određenih ispita, izradom određenih radova ili proverom znanja.
  Ministarstvo može utvrđivanje ispita i proveru sposobnosti i veština iz stava 3. ovog člana poveriti posebnoj stručnoj komisiji.
  Ispiti utvrđeni kao uslov za priznavanje strane školske isprave polažu se u odgovarajućoj školi najkasnije do datuma koji odredi Ministarstvo.

Uslovni upis
Član 33.

 Učenik koji je podneo zahtev za priznavanje strane školske isprave osnovnog obrazovanja, može da bude uslovno upisan u naredni razred, ukoliko postupak nije okončan do početka školske godine.
 U slučaju iz stava 1. ovog člana škola je dužna da učenika odmah uključi u odgovarajući razred.
 Lice o čijem se pravu na priznavanje strane školske isprave srednjeg obrazovanja odlučuje može biti uslovno upisano u naredni razred ukoliko postupak nije okončan do isteka roka za upis učenika u školu.
 Lice o čijem se pravu na priznavanje strane školske isprave srednjeg obrazovanja odlučuje može biti uslovno upisano u prvu godinu studija na visokoškolsku ustanovu ukoliko postupak nije okončan do isteka roka za upis studenata.

Rešenje o priznavanju 
Član 34.

  Lice koje zahteva priznavanje strane školske isprave uz zahtev dostavlja original te isprave i prevod ovlašćenog prevodioca.
               Rešenje o priznavanju konačno je u upravnom postupku.
  Kratak sadržaj rešenja ispisuje se na originalu strane školske isprave i na primerku prevoda (klauzula o priznavanju).
             Agencija vodi evidenciju i čuva dokumentaciju o priznavanju strane školske isprave.

VI. PROFESIONALNO PRIZNAVANJE STRANIH VISOKOŠKOLSKIH
ISPRAVA

Postupak za profesionalno priznavanje
Član 35.

                    Zahtev za profesionalno priznavanje zainteresovano lice podnosi Agenciji.
 Profesionalno priznavanje vrši se po prethodno izvršenom vrednovanju stranog studijskog programa, u skladu sa ovim i zakonom koji uređuje visoko obrazovanje.
 Rešenje o profesionalnom priznavanju posebno sadrži: naziv, vrstu, stepen i trajanje (obim) studijskog programa, odnosno kvalifikacije, koji je naveden u stranoj visokoškolskoj ispravi - na izvornom jeziku i u prevodu na srpski jezik i naučnu, umetničku, odnosno stručnu oblast u okviru koje je ostvaren studijski program, odnosno vrstu i nivo kvalifikacije u Republici.
 Direktor agencije donosi rešenje o profesionalnom priznavanju u roku od 90 dana od dana prijema urednog zahteva.
 Rešenje iz stava 4. ovog člana ne oslobađa imaoca od ispunjavanja posebnih uslova za obavljanje određene profesije propisane posebnim zakonom.
                Rešenje o profesionalnom priznavanju je konačno.
 Ukoliko nije drugačije propisano, na postupak profesionalnog priznavanja primenjuje se zakon kojim se uređuje opšti upravni postupak.  Rešenje o profesionalnom priznavanju ima značaj javne isprave.
 Bliže uslove u pogledu postupka profesionalnog priznavanja propisuje ministar nadležan za poslove obrazovanja.


VII. STICANJE STATUSA JAVNO PRIZNATOG ORGANIZATORA AKTIVNOSTI
OBRAZOVANJA ODRASLIH

Javno priznati organizator aktivnosti obrazovanja odraslih 
Član 36.

 Javno priznati organizator obrazovanja odraslihu smislu ovog zakona je pravno lice (druga ustanova, javna agencija, javno preduzeće, organizacija nadležna za poslove zapošljavanja, agencija za zapošljavanje, privredno društvo, nosioci poslova profesionalne rehabilitacije, preduzetnik, sindikat, udruženje, stručno društvo, organizacije za obrazovanje odraslih (narodni, radnički, otvoreni univerzitet, univerzitet za treće doba i dr.), centri i organizacije za stručno usavršavanje, za učenje stranih jezika, informaciono-komunikacione tehnologije, za obuku i razvoj ljudskih resursa, za obuku vozača, privredna komora, centar za karijerno vođenje i savetovanje, udruženje poslodavaca, kulturno-obrazovni centar, dom kulture, u daljem tekstu druga organizacija) koje je dobilo odobrenje statusa JPOA u skladu sa ovim zakonom.
 Osnovna i srednja škola, može da stekne status JPOA ukoliko ispunjava bliže uslove za obavljanje aktivnosti obrazovanja odraslih propisane u skladu sa ovim zakonom i ima rešenje o verifikaciji u skladu sa zakonom kojim se uređuju osnovi sistema obrazovanja i vaspitanja. 
 Izuzetno od stava 1. ovog člana, status javno priznatog organizatora aktivnosti imaju državni organi i ustanove koji u skladu sa posebnim zakonom obavljaju stručno usavršavanje i druge aktivnosti obrazovanja odraslih, odnosno druge organizacije koje su na osnovu posebnog zakona dobile dozvolu nadležnog državnog organa da obavljaju stručno usavršavanje i druge aktivnosti obrazovanja odraslih.
 Bliže uslove u pogledu programa, kadra, prostora, opreme i nastavnih sredstava uključujući i uslove za obezbeđivanje pristupačnosti nastave i programa za osobe sa invaliditetom propisuje ministar nadležan za poslove obrazovanja.

Aktivnosti obrazovanja odraslih za koje se izdaje odobrenje 
Član 37.

                     Status javno priznatog organizatora aktivnosti može se steći za aktivnosti: 
1)                 neformalnog obrazovanja odraslih kojima se stiču kompetencije i/ili kvalifikacije za obavljanje, usavršavanje ili promenu zanimanja, posla, radne funkcije ili radne operacije, za nivoe od 1 do 5;
2)                 obrazovanje odraslih kojim se unapređuju znanja, veštine i sposobnosti, radi ličnog i profesionalnog razvoja i društveno odgovornog ponašanja, unapređivanja kvaliteta života, opšteg obrazovanja i kulture (neformalnim obrazovanjem i informalnim učenjem), za nivoe od 1 do 5;
3)                 karijerno vođenje i savetovanje pružanjem stručne podrške odraslima za lični i profesionalni razvoj i zapošljavanje;
4)                 priznavanja prethodnog učenja, kojom se u posebnom postupku procenjuju znanja, veštine i stavovi stečeni obrazovanjem, životnim ili radnim iskustvom, u skladu sa standardom kvalifikacije i propisima donetim na osnovu ovog zakona.
 Zahtev za sticanje statusa JPOA iz stava 1. tačka 4) ovog člana može podneti samo srednja škola koja je stekla status JPOA za aktivnosti iz stava 1. tač 1)–2) ovog člana.  Standarde i način sprovođenja postupka za priznavanje prethodnog učenja propisuje ministar nadležan za poslove obrazovanja.



                                        Postupak za izdavanje odobrenja osnovnoj i srednjoj školi
Član 38.

 Status JPOA osnovna i srednja škola stiču u postupku dobijanja saglasnosti za proširenu delatnost, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju osnovi sistema obrazovanja i vaspitanja i ovim zakonom.
 U postupku iz stava 1. ovog člana ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja pribavlja izveštaj o ispunjenosti uslova u pogledu plana i programa aktivnosti obrazovanja odraslih, načinu ostvarivanja i kadru i zapisnik o izvršenoj proveri ispunjenosti uslova u pogledu prostora, opreme, nastavnih sredstava, shodno odredbama člana 40. st. 2-3. i  5-7 ovog zakona.
                 Osnovnoj i srednjoj školi izdaje se odobrenje na period od 5 godina.
 Na spoljašnju proveru kvaliteta, samovrednovanje i oduzimanje odobrenja statusa JPOA osnovnoj i srednjoj škole, shodno se primenjuju odredbe ovog zakona.   
             
Postupak za izdavanje odobrenja drugoj organizaciji 
Član 39.

 Zahtev za izdavanje odobrenja statusa JPOA druga organizacija podnosi Agenciji.  Zahtev iz stava 1. ovog člana sadrži: naziv, delatnost, sedište podnosioca zahteva kao i predlog programa aktivnosti obrazovanja odraslih.
 Predlog programa aktivnosti obrazovanja odraslih sadrži plan i program aktivnosti obrazovanja odraslih i način ostvarivanja, uslove predviđene za izvođenje aktivnosti obrazovanja odraslih koji se odnose na prostor u kome će se ta aktivnost izvoditi, potrebnu opremu i sredstva, kao i broj potrebnih stručnih lica koja će biti angažovana za izvođenje aktivnosti obrazovanja odraslih.
 Uz zahtev se prilažu dokazi o ispunjenosti uslova i dokaz o uplati republičke administrativne takse.
 Agencija u roku od 45 dana od dana prijema urednog zahteva sačinjava izveštaj o ispunjenosti uslova u pogledu plana i programa aktivnosti obrazovanja odraslih, načinu ostvarivanja i kadra, u skladu sa standardom kvalifikacije. 
 Ukoliko Agencija utvrdi da su ispunjeni uslovi u pogledu plana i programa aktivnosti obrazovanja odraslih i načina ostvarivanja, upućuje zahtev prosvetnoj inspekciji radi utvrđivanja ispunjenosti uslova u pogledu prostora, opreme i nastavnih sredstava za izdavanje odobrenja.
 Ukoliko je izveštaj iz stava 5. ovog člana negativan, direktor Agencije donosi rešenje o odbijanju zahteva.
            Prosvetni inspektor u roku od 30 dana od dana prijema zahteva iz stava 6. ovog člana dostavlja Agenciji zapisnik o izvršenoj proveri ispunjenosti uslova.
 Direktor Agencije u roku od 10 dana od prijema zapisnika prosvetnog inspektora iz stava 7. ovog člana rešenjem odlučuje o zahtevu za izdavanje odobrenja.
               Rešenje iz stava 9. ovog člana konačno je u upravnom postupku.
              Odobrenje se izdaje na pet godina.
 Druga organizacija podnosi zahtev za izmenu odobrenja i kada vrši statusnu promenu, menja sedište, odnosno objekat ili uvodi novu aktivnost obrazovanja odraslih.
             
Oduzimanje odobrenja 
Član 40.

                Odobrenje se oduzima drugoj organizaciji ukoliko:
1)                 prestane da ispunjava uslove za izdavanje odobrenja ili ako aktivnosti obrazovanja odraslih obavlja u suprotnosti sa ovim zakonom i zakonom koji uređuje obrazovanje odraslih, na osnovu zapisnika prosvetnog inspektora;
2)                 u toku izvođenja aktivnosti učini prekršaj ili krivično delo u vezi sa izvođenjem aktivnosti obrazovanja odraslih;
3)                 se u postupku spoljašnje kontrole kvaliteta utvrdi da ne ispunjava obaveze u pogledu kvaliteta.
 Rešenje o oduzimanju odobrenja drugoj organizaciji kao JPOA donosi direktor Agencije.
              Rešenje iz stava 3. ovog člana konačno je.
 JPOA kome je oduzeto odobrenje iz razloga navedenih u stavu 1. ovog člana može tek po isteku dve godine od dana oduzimanja odobrenja za rad, ponovo pokrenuti postupak za izdavanje odobrenja radi sticanja statusa JPOA.


VIII. POVEZIVANJE NOKS-A SA EOK-OM 

Član 41.

 Radi realizacije procesa povezivanja NOKS-a sa EOK-om i EPVO-om, uspostavlja se Nacionalna koordinaciona tačka (u daljem tekstu: NKT), koja je nadležna za:
1)   izradu Izveštaja za povezivanje NOKS sa EOK;
2)   podnošenje Izveštaja Savetodavnom odboru EOK-a;
3)   održavanje komunikacije sa Savetodavnim odborom EOK-a;
                  Poslovi NKT obavljaju se u okviru ministarstva nadležnog za obrazovanje.

IX.                    NADZOR 
Član 42.

 Nadzor nad primenom ovog zakona vrši ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja, u skladu sa zakonom.
             
X.  PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Rok za donošenje podzakonskih propisa 
Član 43.

 Podzakonski propisi za sprovođenje ovog zakona doneće se u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog zakona.


Rok za osnivanje Saveta 
Član 44.

 Vlada će imenovati članove Saveta u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. 
 Do početka rada Agencije, Ministarstvo će obavljati administrativno-tehničke poslove za Savet.

Rok za osnivanje Agencije 
Član 45.

 Vlada će doneti akt o osnivanju Agencije u roku od šest meseci od stupanja na snagu ovog zakona, na predlog ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja.

Usklađivanje poslovanja Član 46.

 Nadležne ustanove, organizacije i tela dužni su da usklade rad i organizaciju sa ovim zakonom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ekvivalentnost postojećih kvalifikacija
            Član 47.

 Stepeni stručne spreme, odnosno stepeni obrazovanja, stručni, akademski i naučni nazivi stečeni prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, ekvivalentni su sa nivoima NOKS utvrđenim ovim zakonom, i to:
1)     stručno osposobljavanje u trajanju od godinu dana koje je do stupanja na snagu ovog zakona odgovaralo prvom stepenu stručne spreme, ekvivalentno je nivou 1 NOKS-a; 
2)     obrazovanje za rad u trajanju od dve godine, koje je do stupanja na snagu ovog zakona odgovaralo drugom stepenu stručne spreme, ekvivalentno je nivou 2 NOKS-a; 
3)     srednje obrazovanje u trajanju od tri godine, koje je do stupanja na snagu ovog zakona odgovaralo trećem stepenu stručne spreme, ekvivalentno je nivou 3 NOKS-a;  
4)     srednje obrazovanje u trajanju od četiri godine, koje je do stupanja na snagu ovog zakona odgovaralo četvrtom stepenu stručne spreme, ekvivalentno je nivou 4 NOKS-a;  
5)     obrazovanje stečeno u školi za talentovane učenike koje je do stupanja na snagu ovog zakona odgovaralo četvrtom stepenu stručne spreme, ekvivalentno je nivou 4 NOKS-a; 
6)     školovanje za specijalizaciju, koje je do stupanja na snagu ovog zakona odgovaralo petom stepenu stručne spreme, ekvivalentno je nivou 5 NOKS-a; 7) stručni naziv stečen završavanjem:
(1)  studija na višoj školi, u trajanju do tri godine, koji je do stupanja na snagu ovog zakona u pogledu prava koja iz njega proizlaze bio izjednačen je sa stručnim nazivom prvog stepena strukovnih studija, ekvivalentan je sa nivou 6.1 NOKS-a;
(2)  dela studijskog programa osnovnih studija na fakultetu, čijim završavanjem se stiče prvi stepen visokog obrazovanja, a koji je do stupanja na snagu ovog zakona u pogledu prava koja iz njega proizlaze bio izjednačen je sa stručnim nazivom osnovnih akademskih studija obima od najmanje 180 ESPB bodova, ekvivalentan je nivou 6.1 NOKS-a;
(3)  osnovnih studija na fakultetu, u trajanju od tri godine, koji je do stupanja na snagu ovog zakona u pogledu u pogledu prava koja iz njega proizlaze bio izjednačen je sa stručnim nazivom osnovnih akademskih studija obima od najmanje 180 ESPB bodova, ekvivalentan je nivou 6.1 NOKS-a;
(4)  specijalističkih strukovnih studija drugog stepena u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju („Službeni glasnik RS“, br. 76/05, 100/07 – autentično tumačenje, 97/08, 44/10, 93/12, 89/13, 99/14, 45/15 – autentično tumačenje, 68/15, 87/16 i 88/17 – dr. zakon), ekvivalentan je nivou 7.1 NOKS-a;
(5)  osnovnih studija na fakultetu u trajanju od četiri do šest godina, koji je do stupanja na snagu ovog zakona u pogledu prava koja iz njega proizlaze bio izjednačen sa akademskim nazivom master, odnosno diplomirani master, ekvivalentan je nivou 7.1 NOKSa;
(6)  akademski naziv stečen završavanjem specijalističkih studija na fakultetu,  koji je do stupanja na snagu ovog zakona u pogledu prava koja iz njega proizlaze bio izjednačen je sa akademskim nazivom specijaliste drugog stepena akademskih studija, ekvivalentan je nivou 7.2 NOKS-a;
7)     naučni stepen magistra nauka stečen završavanjem magistarskih studija, odnosno odbranom magistraske teze, koji je do stupanja na snagu ovog zakona u pogledu prava koja iz njega proizlaze bio izjednačen je sa naučnim nazivom magistra nauka, ekvivalentan je nivou
7.2;
8)     naučni stepen doktora nauka stečen završavanjem doktorskih studija, odnosno odbranom doktorske disertacije, koji je do stupanja na snagu ovog zakona u pogledu prava koja iz njega proizlaze bio izjednačen je sa naučnim nazivom doktora nauka, ekvivalentan je nivou 8.

Predlog standarda kvalifikacija do osnivanja sektorskog veća 
Član 48. 

Do osnivanja sektorskih veća u skladu sa ovim zakonom, odluku o izradi predloga standarda kvalifikacije donosi Agencija na predlog Saveta. 
Savet obrazuje stručni tim za izradu predloga iz stava 1. ovog člana u roku od 30 dana od dana dostavljanja preporuke iz člana 25. stav 4.  

Započeti postupci 
Član 49.

 Do početka rada ENIC/NARIC centra u skladu sa ovim zakonom, postupak profesionalnog priznavanja obavljaće se u skladu sa odredbama zakona koji uređuje visoko obrazovanje.
 Postupci za profesionalno priznavanje strane visokoškolske isprave, odnosno za vrednovanja stranog studijskog programa radi zapošljavanja koji su započeti do početka rada ENIC/NARIC centra u skladu sa ovim zakonom, okončaće se po tim propisima.
 Započeti postupci za izdavanje odobrenja za sticanje statusa JPOA prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po tim propisima.  Do početka rada Agencije u skladu sa ovim zakonom, postupak za izdavanje odobrenja za sticanje statusa JPOA vršiće se u skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih („Službeni glasnik RS“, broj 55/13).
 Do početka rada ENIC/NARIC centra u skladu sa ovim zakonom, postupak priznavanja stranih školskih isprava obavljaće se u skladu sa odredbama zakona koji uređuje srednje obrazovanje i vaspitanje.
 Postupci za priznavanje stranih školskih isprava koji su započeti do stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po tim propisima.
             
Uspostavljanje Registra  
Član 50.
 
Do uspostavljanja Registra, Ministarstvo će voditi elektronsku bazu kvalifikacija.
Po uspostavljanju registra Agencija preuzima bazu iz stava 1. ovog člana i vodi je kroz podregistar nacionalnih kvalifikacija.   


Prestanak važenja drugih propisa 
Član 51. 

            Danom početka rada ENIC/NARIC centra u skladu sa ovim zakonom prestaju da važe:
1)     odredbe člana 130. stav 1. u delu koji se odnosi na priznavanje strane visokoškolske isprave radi zapošljavanja,  člana 131 st 3. u delu u kojem je propisano da je ENIC/NARIC centar organizaciona jedinica Ministarstva, člana 131. stav 4. i član133. Zakona o visokom obrazovanju („Službeni glasnik RS“, broj 88/17);
2)     odredbe čl. 17–19, 24–27, 42. i 65. u delu koji se odnosi na postupak za izdavanje odobrenja drugoj organizaciji koja obavlja delatnost i ima sedište na teritoriji autonomne pokrajine Zakona o obrazovanju odraslih, primenjivaće se do početka rada Agencije u skladu sa ovim zakonom;
3)     odredbe čl. 86-89. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik RS“, broj 55/13).
4)     odredbe čl. 96-99. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik RS“, broj 55/13).
Podzakonski akt donet na osnovu člana 17. Zakona o obrazovanju odraslih primenjivaće se do donošenja podzakonskog akta u skladu sa ovim zakonom.

Stupanje na snagu 
Član 52.


 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”. 

33 коментара:

  1. Pošto tim ljudima bez duše ne nerujem onda ne verujem da će biti i to: (4) специјалистичких струковних студија другог степена у складу са Законом о високом образовању („Службени гласник РС“, бр. 76/05, 100/07 – аутентично тумачење, 97/08, 44/10, 93/12, 89/13, 99/14, 45/15 – аутентично тумачење, 68/15, 87/16 и 88/17 – др.
    закон), еквивалентан је нивоу 7.1 НОКС-а;
    Da stvarno žele da reše problem definisali bi onda i SSS1 (koje su 1. stepen v. o.) i koje onda treba da postanu 6.2 i da se razgraniče od nas SSS2 koji smo 2. stene visokog obrazovanja.
    Znači da neće da urade posao kako treba i da opet ostavljaju prostor za mahinacije! Zašto ne pominju SSS 1. stepena koje su sada smislili? Šta time hoće? Da uvedu zabunu i konfuziju i da ne budemo definisani kako treba nego opet nekom ''šacometrijskom'' metodom kako se ne bi mi SSS2 (2. stepena) razlikovao od SSS1 (1. stepena).
    Iz izloženog vidimo da moramo da se borimo do kraja da definišemo nas status jer očigledno da borba još nije gotova!
    Da je to tako i da se sprema ko zna šta i ko zna šta će izaći iz njihovog lonca evo još dokaza:
    - NISU REGULISALI OVOM ZAKONOM NI OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE OD 240 BODOVA (samo su regulisane osnovne studije do 2005. i OAS od 180 bodova) i NIJE REGULISAN MASTER (novi od 2005, ne magistar nego master).
    Kada krenu u raspravu i izmene i ubace SSS1 i ubace OAS od 240 bodova pa MAS onda ko zna gde cemo zavrsiti i na kojoj lestvici visokog obrazovanja.
    Pošto imam dosta godina i dosta toga sam video i preživeo verujte mi da je ovaj prelog NOKS obična papazjanija koja opet ne reguliše sve i ko zna kako će to sve ispasti!?
    Zato uključite se u rad i pritiskajte svaki dan jer ako su mogli da propuste 50,000 gradjana OAS od 240 bodova i 10,000 sa MAS i ceo novi stepen SSS1 (1. astepena) onda vidimo da im ništa nije sveto i da će kada dođu u situaciju da biraju izmedju njih i nas, žrtvovati nas jer imamo manju specifičnu težinu u odnosu da akademske lobije (OAS i MAS) koji imaju imperije od privatnih fakulteta i univerziteta!

    ОдговориИзбриши
  2. Nije baš tako, koliko ja vidim ovim su izjednačeni OAS 240 bodova i SSS 240 bodova i to tako što su oni koji su završili do stupanja ovog zakona svrstani u član 47 i imaju 7.1 stepen, odnosno OAS - VSS I stepena, SSS VSS II stepena, dok su oni koji će diplomirati nakon stupanja na snagu ovog zakona biti svrstani u član 5 i imati 6.2 stepen, odnosni i jedni i drugi VsS I stepena. U prevodu ako vam u diplomi piše SSS II stepena vi ste 7.1 ako piše SSS I stepena vi ste 6.2. Komplikovanije će biti za dokazivanje OAS 240 bodova jer su oni i bili i ostali I stepen, ali to je njihov problem nije naš.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Професоре НИЈЕ баш тако како кажете!
      1) У тексту се не помиње нигде 6.2, одакле вам сада 6.2?
      Очигледно сте измислили да не кажем слагали!
      2) ОАС и МАС нису нигде сврстани и тај проблем ће довести до тога да нас сврстају у 6.2! Да ли то намерно није решено у Предлогу закона или не ја не знам али у питању су 50-60,000 људи са тим дипомама!
      То је њихов проблем али када Предлог закона дође у Скупштину, постаће и наш!
      3) ОВО ЈЕ САМО ПРЕДЛОГ ЗАКОНА А КО ЗНА ШТА ЋЕ ИЗАЋИ ИЗ СКЛУПШТИНЕ! ДА СУ ХТЕЛИ ДА УРАДЕ НЕШТО ДОБРО НАПРАВИЛИ БИ ДОБАР ПРЕЛОГ ЗАКОНА! АЛИ ОЧИГЛЕДНО ПОШТО МОНСТРУМИ ТО ПИШУ, ОНДА ЈЕ ЛОГИЧНО ШТА ИМ ЈЕ ЦИЉ!

      Избриши
    2. Ocigledno je da ne citas pazljivo tekst,sve je kristalno jasno...osim,ako nisi ubaceni element!

      Избриши
  3. KADA SI TAKO PAMETAN I NISI UBACENI ELEMT, EVO TI TEKST PA NADJI 6.2 ILI NADJI OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE OD 240 BODOVA ILI NADJI MASTER AKADEMSKE STUDIJE ILI NADJI SSS1 STEPENA ILI NADJI MASTER STRUKOVNE STUDIJE (MSS).
    ZNACI OVIM PREDLOGOM ZAKONA UVODI SE HAOS JOS VECI TAKO DA NCE MOCI NA KRAJU DA SE OTPETLJA KO JE KO I STA JE STA!
    A KRIVCI NECE SNOSITI NIKAKVU ODGOVORNOST!

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Član 5 :7) шести ниво, подниво два (ниво 6.2), који се стиче завршавањем ОАС обима од
      најмање 240 ЕСПБ бодова, односно специјалистички струковних студија обима од најмање
      60 ЕСПБ бодова. Услов за стицање овог нивоа је претходно стечен ниво 4 НОКС и положена
      општа, стручна односно уметничка матура, у складу са законима који уређују средње
      образовање и васпитање и високо образовање, односно ниво 6.1 (ОСС обима 180 ЕСПБ
      бодова);
      8) седми ниво, подниво један (ниво 7.1), који се стиче завршавањем интегрисаних
      акадeмских студија обима од 300 до 360 ЕСПБ бодова, мастер академских студија (у даљем
      тексту: МАС) обима од најмање 60 ЕСПБ бодова, уз претходно остварене ОАС обима 240
      ЕСПБ, МАС обима од најмање 120 ЕСПБ (уз претходно остварене ОАС обима 180 ЕСПБ),
      односно мастер струковних студија обима од најмање 120 ЕСПБ бодова (уз претходно
      остварене ОСС обима 180 ЕСПБ бодова);

      Избриши
    2. Miroslav(02.11...13,16h)je pokusao da pojasni,ali pitanje je da li ces i ovo razumeti!Citaj,i ne lupetaj vise!

      Избриши
    3. Miroslav je napisao isto sto i ja u postu iznad a to je objasnjenje gde su svrstani SSS po novom jer to nije bilo jasno nekome ko je polemisao.Miroslav je to bolje objasnio a ja nisam iskopirao i clan 47.

      Избриши
  4. Piše sve i sve je navedeno, potrebno je samo pročitati članove 5 i 47. Tu se nalaze, OAS 180 bodova, OAS 240 bodova, MAS 300 bodova, OSS 180 bodova, SSS 240 bodova, MSS 300 bodova.
    Studije po novom zakonu o obrazovanju (obuhvaćene članom 5):
    180 bodova = 6.1 (OAS-180, OSS-180)
    240 bodova = 6.2 (OAS-240, SSS-240)
    300 bodova = 7.1 (MAS-300, MSS-300)
    360 bodova = 7.2 (SAS-360)
    Oni koji su završili po prethodnim zakonima o obrazovanju (obuhvaćene članom 47):
    Viša škola = 6.1
    Osnovne studije na fakultetu 4-6 godina studija = 7.1
    SSS-240 (II stepena) = 7.1

    Znači kao odgovor prethodnom: nije dovoljno pročitati samo član 47, već se mora pročitati i član 5.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Члан 47.
      Степени стручне спреме, односно степени образовања, стручни, академски и научни називи стечени према прописима који су важили до ступања на снагу овог закона, еквивалентни су са нивоима НОКС утврђеним овим законом, и то:
      1) стручно оспособљавање у трајању од годину дана које је до ступања на снагу овог закона одговарало првом степену стручне спреме еквивалентно је нивоу 1 НОКС-а;
      2) oбразовање за рад у трајању од две године, које је до ступања на снагу овог закона одговарало другом степену стручне спреме еквивалентно је нивоу 2 НОКС-а;
      3) средње образовање у трајању од три године, које је до ступања на снагу овог закона одговарало трећем степену стручне спреме еквивалентно је нивоу 3 НОКС-а;
      4) средње образовање у трајању од четири године, које је до ступања на снагу овог закона одговарало четвртом степену стручне спреме еквивалентно је нивоу 4 НОКС-а;
      5) образовање стечено у школи за талентоване ученике које је до ступања на снагу овог закона одговарало четвртом степену стручне спреме, еквивалентно је нивоу 4 НОКС-а;
      6) школовање за специјализацију, које је до ступања на снагу овог закона одговарало петом степену стручне спреме, еквивалентно је нивоу 5 НОКС-а;
      7) стручни назив стечен завршавањем:
      (1) студија на вишој школи, у трајању до три године, који је до ступања на снагу овог закона у погледу права која из њега произлазе био изједначен је са стручним називом првог
      степена струковних студија, еквивалентан је са нивоу 6.1 НОКС-а;
      (2) дела студијског програма основних студија на факултету, чијим завршавањем се стиче први степен високог образовања, а који је до ступања на снагу овог закона у погледу права која из њега произлазе био изједначен је са стручним називом основних академских
      студија обима од најмање 180 ЕСПБ бодова, еквивалентан је нивоу 6.1 НОКС-а;
      (3) основних студија на факултету, у трајању од три године, који је до ступања на снагу овог закона у погледу у погледу права која из њега произлазе био изједначен је са стручним називом основних академских студија обима од најмање 180 ЕСПБ бодова, еквивалентан је нивоу 6.1 НОКС-а;
      (4) специјалистичких струковних студија другог степена у складу са Законом о високом образовању („Службени гласник РС“, бр. 76/05, 100/07 – аутентично тумачење,
      97/08, 44/10, 93/12, 89/13, 99/14, 45/15 – аутентично тумачење, 68/15, 87/16 и 88/17 – др. закон), еквивалентан је нивоу 7.1 НОКС-а;
      (5) основних студија на факултету у трајању од четири до шест година, који је до ступања на снагу овог закона у погледу права која из њега произлазе био изједначен са академским називом мастер, односно дипломирани мастер еквивалентан је нивоу 7.1 НОКСa;
      (6) академски назив стечен завршавањем специјалистичких студија на факултету, који је до ступања на снагу овог закона у погледу права која из њега произлазе био изједначен је са академским називом специјалисте другог степена академских студија, еквивалентан је нивоу 7.2 НОКС-а;
      7) научни степен магистра наука стечен завршавањем магистарских студија, односно одбраном магистраске тезе, који је до ступања на снагу овог закона у погледу права која из њега произлазе био изједначен је са научним називом магистра наука, еквивалентан је нивоу 7.2;...
      КАО ШТО ВАМ ЈЕ ПОЗНАТО ОВО ЈЕ ПРЕДЛОГ ЗАКОНА И ТО НЕ ЗНАЧИ ДА ЋЕ ДА БУДЕ ЗАКОН.
      - АКО СМО У ЧЛ.5, 6.2 ОНДА ОПРАВДАНО СТРАХУЈЕМО ЗА ЧЛ. 47 ГДЕ СМО 7.1
      - АКО СУ У ЧЛАНУ 47 МОГЛИ ДА ИЗАОПШТЕ И ОАС ОД 4 ГОДИНЕ И МАС КАО ДА ДО ДАНА СТУПАЊА НА СНАГУ ОВОГ ЗАКОНА НИСУ НИ ПОСТОЈАЛИ А ЗАВРШИЛО ИХ ЈЕ 50000 КАКО МОЖЕМО ДА СЕ НАДАМО ДА ЋЕ ТАКАВ ПРЕЛОГ БИТИ И УСВОЈЕН И ДА ЋЕМО МИ ПРОЋИ НЕОШТЕЋЕНИ?
      - ТАКОЂЕ МСС У ЧЛ. 47 НЕ ПОМИЊУ И КАКО ЗНАМО ДА ЈЕ ДЕСТИНА СТУДЕНАТА ВЕЋ ИХ УПИСАЛА ПО СТАРОМ ЗАКОНУ ОВЕ ГОДИНЕ?
      СВЕ ЈЕ МОГУЋЕ! ДОБРО ЈЕ ШТО СМО ТОБОЖЕ ЗАШТИЋЕНИ У ПРЕДЛОГУ ЗАКОНА АЛИ НЕМОЈТЕ ЗАБОРАВИТИ ДА У СКУПШТИНИ СРБИЈЕ КАО ПОСЛАНИЦИ А И ЧЛАНОВИ СКУПШТИНСКИХ ОДБОРА ИМА 100 ЉУДИ ОКЈИ СУ ПРОФЕСОРИ И ПРЕДАВАЧИ НА СВИМ ПРИВАТНИМ ФАКУЛТЕТИМА У ЗЕМЉИ! НЕ ВЕРУЈЕМ ДА ЋЕ ИЗГЛАСАТИ ЗАКОН ПРОТИВ СВОЈИХ СТУДЕНТА И САМИХ СЕБЕ.
      А НАШИХ ПРОФЕСОРА СТРУКОВНИХ СТУДИЈА ТАМО НЕМА!!!!!

      Избриши
    2. @Анониман03. новембар 2017. 08:22
      U pravu si što se tiče nacrta tek treba doći predlog pa zakon...
      Za ostalo NISI U PRAVU !!!
      Shvati je da postoje stare SSS 2 stepena i nove SSS 1. stepena. Sve ostale OSS, OAS, MAS , MSS su ostale nepromenjene i obuhvaćene su članom 5 kao i nove SSS1.
      Stare SSS2 su obuhvaćene članom 47, zajedno sa ostalim ugašenim studijama.

      Miroslav02. новембар 2017. 13:16 je u pravu !

      Избриши
  5. Sta mislite, ako se ovaj Zakon usvoji, da li ce nastavnici u osnovnim i srednjim skolama, kojima je umanjen stepen na VI/1 moci da ponovo dobiju VII/1 stepen, tj. da po Zakonu ponovo ispunjavaju uslove u istoj meri kao pre ovog seta Zakona u skolstvu?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. https://specijalisticke.blogspot.rs/2017/10/dopis-ministru-prosvete.html

      Избриши
    2. Mnogo opsniji je ovaj član
      Надлежност Секторског већа
      Члан 22.
      Секторско веће:
      1) анализира постојеће и утврђују потребне квалификације у одређеном сектору;
      2) идентификује квалификације које треба осавременити;
      3) идентификује квалификације које више не одговарају потребама сектора;
      4) израђује предлог стандарда квалификација у оквиру сектора;
      5) даје мишљење о очекиваним исходима знања и вештина унутар сектора;
      6) промовише дијалог и непосредну сарадњу између света рада и образовања;
      7) промовише могућности за образовање, обуку и запошљавање унутар сектора;
      8) идентификује могућности за обучавање одраслих унутар сектора;
      9) разматра импликације националног оквира квалификација на квалификације
      унутар сектора;
      10) предлаже листе квалификација по нивоима и врстама које могу да се стичу
      признавањем претходног учења
      11) и друге послове у складу са овим законом

      Избриши
    3. Stepen nije umanjen već svršenim specijalistima, smanjen je budućim i biće 6.2, ne 6.1. Oni koji su zaposleni u školstvu se tretiraju kao da ispunjavaju sve uslove za zaposlenje što piše u Prelaznim i završnim odredbama (na kraju) novog Zakona o osnovama obrazovanja i vaspitanja. Takođe, ni koeficijent nije smanjen.

      Избриши
    4. Slažem se za čl. 22 da je opasan jer će da nas svrstavaju posle 12 godina kako sada oni hoće a ne kako nam je nekada priadalo pravo po Zakonu.
      Ovaj će zakon biti noviji i imaće veću pravnu snagu od onog našeg iz 2005 i ptaktično će ga tumačiti!
      Za sada je Nacrt mrtvo slovo na papiru i videćemo koje će nas još sranja zadesiti jer gledajući sled događaja unazad nisam optimista. I kao što smo rekli 100 profesora i asistenata i saradnka u nastavi na svim privatnim fakultetima su tamo Narodni poslanici i štitiće samo svoje interese i kao mnogo puta do sada mi ćemo biti kolateralna šteta!
      Voleobih da grešim ali do sada nisam tu grešio i sve što sam prognozirao desilo se jer samo treba logički zaključivati i ništa više!

      Избриши
  6. znaci ne gov*ajte... nego ste 7.1 i kraj price.....

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Ne govnjaj ti!
      Ovo je predlog zakona i tek treba da zadrzimo status 7.1 stepena strucnosti!
      I ako ga zadrzimo pitanje je kako ce svi profili proći sa kompetencijama koje će nam sada naknadno dodeliti po sopstvenom nahođenju i šacometrijskom metodom!
      Dok ne prodje da smo zadržali status 7.1 stepena stručnosti ja im ne verujem!

      Избриши
    2. proće svakako 7.1, makar SUD radio.

      Избриши
    3. Администратор блога је уклонио коментар.

      Избриши
    4. Šacujem vas sve da ne pravite gluposti i dežuram kraj takvih d..e-glavaca kao što si ti ali i zbog takvih d..e-glavaca kao što si ti.
      Zar da budem pozitivac kraj takvih likova (uključujući tebe Анониман 03. новембар 2017. 22:29)? Pa vodim rovovsku bitku 7-8 godina sa svim ministartstvima, ZOUV, pokrajinskom administracijom, komorama, strukovnim organizacijama, narodnim poslanicima, ... Suviše dugo se borim da bih prepustio budaletima (kao što si i ti Анониман 03. новембар 2017. 22:29) da odlučuju o mojoj sudbini!
      Moji rezultati su merljivi i vidljivi! Ali mora ti biti jasno da sam negativac jer se borim 8 godina sa kretenima svih boja (uključujući i tebe Анониман 03. новембар 2017. 22:29) da dokažem ko smo i šta smo! Ja sam viši savetnik i znam koliko godina na je trebalo da dokažemo koji smo stepen stručnosti! Samo mi je 5-6 godina trebalo da ubedim Skuštinu Srbije da izglasa Zakon o zaposlenima u organima AP i lokalnoj samoupravi. A davno pre toga više od pola godina da nas ubacim u Zakon o državnim službenicima. Trebalo mi je dosta i da nas ubacim u Zakon o komunalnooj delatnosti i u deo Zakona o policiji! Da nas ubacim u Zakon o javnim preduzećima dugo mi je trebalo. Godinama sam se borio sa ZOUV da implementiraju neka zvanja u nastavnička, uspeo sam dosta ali ne i za sva zvanja. Eto zato sam negativac, zato što sam sve na guranje morao da postignem za nas (pa i za tebe Анониман 03. новембар 2017. 22:29). Nisam uspeo u Katalogu da nas ubacim svuda a naročito mi je krivo za medicinare (ali nema veze zato u njihovoj Komori lete direktor i ekipa ako je to satisfakcija makar malo za obespravljene kolege). Uspeo sam za deo vaspitača i nastavnika da izborim 17,32.

      Избриши
    5. PS
      Sada pokušavam da vas ubacim i u Zakon o prosvetnoj inspekciji, gde će moći i SSS vaspitač da bude prosvetni inspektor a ne samo profesor fizičkog ili likovnog kao što je do sada praksa. Nadam se da će i koleginica Lacik Sanela pogurati da SSS vaspitači uđu i u Zakon o prosvetnoj inspekciji!

      Избриши
  7. verovatno nisam samo ja primetio jos jednu jako cudnu stvar koja se tice ljudi koji imaju zavrsene srednje trogodisnje skole, a to je da se meni cini da po clanu 5 ovog nacrta Zakona, oni ne mogu imati veci nivo NOKS-a od 5-tog stepena... jer iako imaju zavrsenu visoku skolu, pre toga moraju imati 4.NOKS stepen kao preduslov!

    npr. neko ko je zavrsio 3.NOKS (kv-majistor), zatim upisao i zavrsio osnovne strukovne studije 180 bodova stekavsi 6.NOKS, a nakon toga npr. jos 60 bodova SSS, stekavsi 7.NOKS...

    on je sa visokom skolom imao 6.NOKS ili 7.NOKS do sada pretpostavljam, da li to znaci da ce njima da smanje na 3.NOKS (jer da bi imali vise od 5.NOKS, pre zavrsenih studija moraju imati 4.NOKS-a kao preduslov, a oni to nemaju)

    Nece valjda da im smanjuju NOKS sa 7-mog na 3-ci (ili sa 6-tog na 3-ci)...

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Niko ne može da ti oduzme ono što si već završio i zvanje koje imaš. To važi za buduće studente koji će morati prethodno da završe četvorogodišnju srednju školu. Ovaj NOKS se pre svega odnosi na buduće studente koji će završavati po novim zakonima, mi, svršeni specijalisti bi po ovom zakonu ostali 7.1 stepen.

      Избриши
  8. http://www.mpn.gov.rs/javni-poziv-za-ucesce-u-javnoj-raspravi-o-nacrtu-zakona-o-nacionalnom-okviru-kvalifikacija-republike-srbije/

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Umesto prepiranja bolje bi nam bilo da pomno ispratimo javnu raspravu, kako nekome ne bi palo na pamet da nam zamuti vodu u članu 47. Jedinom sada članu koji nas štiti. Vi koji ste u većim centrima ispratite j.raspravu, ako treba učestvujte u istoj i obaveštavajte ostale za moguću reakciju ( ako uopšte postoji).

      Избриши
  9. Kolega izvini ja se ne prepirem.
    Bolje da ne ode niko neka neka budala da ode i da kaze da mi sa SSS2 (koje su vec uvrstili u Predlog zakona u 7.1 stepen) ne mozemo da napredujemo do najvisih cinova i zvanja u policiji, drzavnoj upravi (opstinskoj, gradsko, pokrajinskoj ili republickoj), direkotrskih pozicija u javnim preduzecima i sl.
    Ali slazem se da treba da odu svi koji mogu i da ginu tamo za struku (jer u pitanju je opstanak). Kome je puno da bude potpukovnik ili vise savetnik ili direktor JP ili skole neka ne dolazi da nas brani i zastupa!

    ОдговориИзбриши
  10. са високим образовањем на основним академским студијама у обиму од најмање 240 ЕСПБ бодова, мастер академским студијама, специјалистичким академским студијама, специјалистичким струковним студијама, мастер струковним студијама, односно на основним студијама у трајању од најмање четири године или специјалистичким студијама на факултету – поручник полиције, капетан полиције, мајор полиције, потпуковник полиције, пуковник полиције и генерал полиције.

    ОдговориИзбриши
  11. kada bi trebalo da bude izglasan nacrt ovog Zakona o NOKS-u, sa nasim clanom 47 koji nam kao ide u prilog?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. prvo treba da stigne izvestaj o javnoj raspravi
      http://www.mpn.gov.rs/dokumenta-i-propisi/javne-rasprave/

      Избриши
  12. Mi dobismo na Visokoj upitnik o migraciji studenata gde pise da su specijalističke studije, studije II stepena??????

    ОдговориИзбриши
  13. U Nemačkoj si sa 210 Bachelor a sa 240 si Master a mi na Visokoj zdravstvenoj smo 1.stepen sa specijalističkim od 240 ESPB????

    ОдговориИзбриши