петак, 12. септембар 2014.

Usvojene imene i dopune Zakona o visokom obrazovanju! Master strukovne studije od danas postoje i u Srbiji

Z A K O N
O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISOKOM
OBRAZOVANJU


Član 1.
U Zakonu o visokom obrazovanju („Službeni glasnik RS”, br. 76/05, 100/07 –
autentično tumačenje, 97/08, 44/10, 93/12 i 89/13 – u daljem tekstu: Zakon), u članu
6. posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:
„Prava iz stava 1. ovog člana ostvaruju se uz poštovanje principa otvorenosti
prema javnosti i građanima.”

Član 2.

U članu 13. stav 2. menja se i glasi:
„Komisija ima 17 članova.“
Stav 3. menja se i glasi:
„Članove Komisije bira Nacionalni savet i to:
1) po tri iz svakog obrazovno - naučnog, odnosno obrazovno – umetničkog
polja, iz člana 27. ovog zakona, iz reda istaknutih redovnih profesora, naučnika,
umetnika i stručnjaka, na predlog Konferencije univerziteta,
2) dva, iz reda profesora strukovnih studija, na predlog Konferencije
akademija strukovnih studija.“
U stavu 4. reči: „Konferencija univerziteta“ zamenjuju se rečima: „ovlašćeni
predlagač“.
Stav 8. menja se i glasi:
„Nakon razmatranja primedaba i predloga iz stava 7. ovog člana ovlašćeni
predlagač utvrđuje predlog od najviše:
1) po pet kandidata iz svakog obrazovno - naučnog, odnosno obrazovno -
umetničkog polja, kada je predlagač Konferencija univerziteta,
2) tri kandidata, kada je predlagač Konferencija akademija strukovnih studija,
i upućuje ga Nacionalnom savetu u roku od 15 dana od isteka roka iz stava 7.
ovog člana, uzimajući u obzir te primedbe i predloge.
Stav 12. u tački 3) na kraju teksta tačka se zamenjuje tačkom i zapetom.
Posle tačke 3) dodaje se tačka 4) koja glasi:
„4) ukoliko se bez opravdanog razloga ne okonča postupak akreditacije u
propisanom roku u oblasti za koju je član Komisije zadužen.”
U stavu 15. posle reči: „javnost” dodaju se reči: „i dostavlja ga Narodnoj
skupštini”.
U stavu 16. reči: „Rad Komisije finansira se iz ostvarenih prihoda od naknada
za akreditaciju sa posebnog podračuna za ove namene.”, zamenjuju se rečima:
„Sredstva za rad Komisije obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije. Visinu
naknade za akreditaciju utvrđuje Komisija, uz saglasnost Nacionalnog saveta i Vlade.
Naknada za akreditaciju visokoškolske ustanove uplaćuje se na račun propisan za
uplatu javnih prihoda budžeta Republike Srbije.”

Član 3.

U članu 14. posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:
„Kod akreditacije studijskog programa doktorskih studija najmanje jedan
recenzent mora biti nastavnik, naučnik ili umetnik zaposlen na visokoškolskoj,
odnosno naučnoj ustanovi iz inostranstva, koji ispunjava uslove da bude mentor na
tom studijskom programu, u skladu sa standardima iz člana 11. stav 1. tačka 11)
ovog zakona.”
Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.
U dosadašnjem stavu 5. koji postaje stav 6. reči: „koji je dostupan javnosti”
zamenjuju se rečima: „koji je trajno dostupan javnosti na zvaničnoj internet stranici
Komisije, a koji sadrži sve podatke o ispunjenosti, odnosno neispunjenosti propisanih
standarda”.
Dosadašnji st. 6–8. postaju st. 7–9.

Član 4.

U članu 16. posle stava 9. dodaje se novi stav 10. koji glasi:
„Komisija izdaje uverenje o akreditaciji, odnosno donosi rešenje kojim se
odbija zahtev za akreditaciju u roku od 12 meseci od dana prijema urednog zahteva,
u skladu sa aktom iz člana 11. stav 1. tač. 10) i 11) ovog zakona.”
Posle dosadašnjeg stava 10. koji postaje stav 11. dodaje se novi stav 12. koji
glasi:
„Po žalbi na rešenje iz stava 10. ovog člana odlučuje Nacionalni savet u roku
od 90 dana od dana podnošenja žalbe.”
Dosadašnji st. 11. i 12. postaju st. 13. i 14.

Član 5.

U članu 23. stav 1. tačka 5. menja se i glasi:
„5) utvrđuje način izdavanja diplome i dodatka diplomi;”.

Član 6.

U članu 25. stav 5. menja se i glasi:
„Studije drugog stepena su:
1) master akademske studije;
2) master strukovne studije;
3) specijalističke akademske studije;
4) specijalističke strukovne studije.”

Član 7.

U članu 29. posle stava 11. dodaje se novi stav 12. koji glasi:
„Master strukovne studije imaju najmanje 120 ESPB bodova kada je
prethodno ostvaren obim prvog stepena studija od najmanje 180 ESPB bodova.”
Dosadašnji st. 12–14. postaju st. 13–15.
Član 8.

U članu 30. stav 2. posle reči: „master akademskih studija” dodaju se reči: „i
master strukovnih studija”.
U stavu 3. reči: „koji može biti i” zamenjuju se rečima: „koji je”.
Posle stava 7. dodaju se st. 8–10. koji glase:
„Visokoškolska ustanova na kojoj se brani doktorska disertacija dužna je da
doktorsku disertaciju i izveštaj komisije o oceni doktorske disertacije učini dostupnom
javnosti, i to u elektronskoj verziji na zvaničnoj internet stranici ustanove i u
štampanom obliku u biblioteci ustanove, najmanje 30 dana pre usvajanja izveštaja
komisije na nadležnom organu, kao i do odbrane disertacije.
Univerzitet je dužan da ustanovi digitalni repozitorijum u kojem se trajno
čuvaju elektronske verzije odbranjenih doktorskih disertacija, zajedno sa izveštajem
komisije za ocenu disertacije, podacima o mentoru i sastavu komisije i podacima o
zaštiti autorskih prava, kao i da sve navedene podatke učine javno dostupnim.
Kopiju sadržaja koji se čuva u repozitorijumu univerzitet je dužan da u roku od
tri meseca od odbrane teze dostavi u centralni repozitorijum koji vodi Ministarstvo.”

Član 9.

U članu 35. stav 2. posle reči: „osnovne strukovne studije” dodaju se zapeta i
reči: „master strukovne studije”.
U stavu 3. reči: „tri polja” zamenjuju se rečima: „dva polja”.


Član 10.
Član 37. menja se i glasi:
„Član 37.
Visoka škola strukovnih studija je samostalna visokoškolska ustanova koja
ostvaruje osnovne strukovne studije, master strukovne studije i specijalističke
strukovne studije iz jedne ili više oblasti iz člana 27. ovog zakona.”

Član 11.

U članu 42. stav 3. posle reči: „godinu dana” dodaju se reči: „od dana
konačnosti rešenja o odbijanju zahteva za akreditaciju”.
Posle stava 5. dodaju se novi st. 6–8, koji glase:
„Akreditacija visokoškolske ustanove prestaje da važi ukoliko visokoškolska
ustanova po isteku roka od pet godina iz člana 16. stav 7. ovog zakona ne podnese
novi zahtev za akreditaciju.
Važenje akreditacije prestaje narednog dana po isteku roka iz stava 6. ovog
člana.
Ministarstvo je dužno da u roku od tri radna dana donese rešenje o
oduzimanju dozvole za rad i da objavi prestanak važenja akreditacije i oduzimanje
dozvole iz stava 4. ovog člana.”
Dosadašnji stav 6. postaje stav 9.
U dosadašnjem stavu 7. koji postaje stav 10. broj: „6.” zamenjuje se brojem: „9.”.
U dosadašnjem stavu 8. koji postaje stav 11. broj: „7.” zamenjuje se brojem:
„10.”.
Dosadašnji st. 9. i 10. postaju st. 12. i 13.
Posle stava 13. dodaje se stav 14, koji glasi:
„Visokoškolska ustanova kojoj je oduzeta dozvola za rad može podneti
zahtev za izdavanje nove dozvole za rad iz člana 41. ovog zakona po isteku roka od
godinu dana od dana dostavljanja rešenja o oduzimanju dozvole za rad.”

Član 12.

U članu 51. stav 3. posle reči: „statutom” dodaju se reči: „ili osnivačkim
aktom”.

Član 13.

U članu 52. stav 7. broj: „4.” zamenjuje se brojem: „5.”.
U stavu 8. reč: „statutom” zamenjuje se rečima: „osnivačkim aktom”.

Član 14.

U članu 57. posle stava 4. dodaje se stav 5. koji glasi:
„Podaci o iznosu sredstava na godišnjem nivou iz stava 1. ovog člana
dostupni su javnosti na zvaničnoj internet stranici visokoškolske ustanove.”

Član 15.

U članu 61. posle stava 6. dodaje se stav 7. koji glasi:
„Merila za utvrđivanje visine školarine i odluka o visini školarine dostupni su
javnosti na zvaničnoj internet stranici visokoškolske ustanove.”

Član 16.

U članu 66. stav 2. posle reči: „umetnik” dodaju se reči: „sa prebivalištem van
teritorije Republike”.

Član 17.

U članu 67. stav 2. menja se i glasi:
„Profesor emeritus može učestvovati u izvođenju svih oblika nastave na
akademskim studijama trećeg stepena, biti mentor i član komisija u postupku izrade i
odbrane disertacija na tim studijama, biti član komisije za pripremanje predloga za
izbor nastavnika univerziteta i učestvovati u naučnoistraživačkom radu.”
Posle stava 5. dodaju se st. 6. i 7. koji glase:
„Član SANU u radnom sastavu, koji je pre penzionisanja imao nastavno ili
naučno zvanje, može učestvovati u izvođenju svih oblika nastave na doktorskim
akademskim studijama, biti mentor i član komisija u postupku izrade i odbrane
doktorske disertacije, biti član komisije za pripremanje predloga za izbor nastavnika
univerziteta i učestvovati u naučnoistraživačkom radu.
Prava i obaveze lica iz stava 6. ovog člana uređuju se ugovorom o
angažovanju za izvođenje nastave.”

Član 18.

U članu 69. stav 1. menja se i glasi:
„Lice izabrano u naučno zvanje na način i po postupku propisanim zakonom
kojim je regulisana naučnoistraživačka delatnost, može učestovati u izvođenju svih
oblika nastave na doktorskim akademskim studijama, biti mentor i član komisija u
postupku izrade i odbrane doktorske disertacije, biti član komisije za pripremanje
predloga za izbor nastavnika i saradnika univerziteta i učestovati u
naučnoistraživačkom radu.”

Član 19.

U članu 70. posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
„Visokoškolska ustanova može za potrebe realizacije studijskih programa
angažovati i saradnike van radnog odnosa.”
Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5.
Posle stava 5. dodaje se stav 6. koji glasi:
„Za druga zvanja saradnika utvrđena opštim aktom visokoškolske ustanove iz
polja umetnosti, opštim aktom visokoškolske ustanove bliže se uređuju način izbora i
vreme na koje se saradnik bira.”

Član 20.

U članu 72. stav 1. posle reči: „asistenta” dodaje se zapeta.

Član 21.

Posle člana 72. dodaju se naziv člana i čl. 72a i 72b, koji glase:
„Saradnici van radnog odnosa
Član 72a
Visokoškolska ustanova može izabrati u zvanje saradnika van radnog odnosa
(demonstratora i sl) za pomoć u nastavi na studijama prvog stepena, studenta
akademskih studija prvog ili drugog stepena, studenta integrisanih akademskih
studija, ili studenta strukovnih studija prvog ili drugog stepena, koji je na studijama
prvog stepena ostvario najmanje 120 ESPB bodova sa ukupnom prosečnom ocenom
najmanje 8 (osam).
Posebni uslovi za izbor u zvanje iz stava 1. ovog člana utvrđuju se opštim
aktom visokoškolske ustanove.
Sa licem iz stava 1. ovog člana zaključuje se ugovor o angažovanju u trajanju
od najduže jedne školske godine.
Član 72b
Za potrebe realizacije dela praktične nastave, koja se realizuje van
visokoškolske ustanove, visokoškolska ustanova može izabrati u zvanje saradnika
van radnog odnosa (saradnik praktičar, klinički asistent i sl) lice zaposleno u ustanovi
gde se deo praktične nastave realizuje.
Posebni uslovi za izbor u zvanje iz stava 1. ovog člana utvrđuju se opštim
aktom visokoškolske ustanove.”

Član 22.

U članu 87. stav 3. posle reči: „60 ESPB bodova” dodaju se zapeta i reči:
„osim ako mu je do kraja studijskog programa ostalo manje od 60 ESPB bodova”.
U stav 4. posle reči: „37 ESPB bodova” dodaju se zapeta i reči: „osim ako mu
je do kraja studijskog programa ostalo manje od 37 ESPB bodova”.

Član 23.

U članu 90. stav 3. posle reči: „daljinu”, dodaju se zapeta i reči: „s tim da za
studenta stranog državljanina visokoškolska ustanova može da omogući i polaganje
ispita preko elektronskih komunikacija, pod uslovom da primenom odgovarajućih
tehničkih rešenja obezbedi kontrolu identifikacije i rada studenta”.
U stavu 11. posle reči: „ispit” dodaju se reči: „na mestu i”.
Posle stava 11. dodaje se stav 12. koji glasi:
„Bliže uslove i način organizacije polaganja ispita preko elektronskih
komunikacija iz stava 3. ovog člana propisuje ministar.”

Član 24.

U članu 95. stav 6. menja se i glasi:
„Lice koje završi master akademske studije stiče akademski naziv master sa
naznakom zvanja drugog stepena master akademskih studija iz odgovarajuće
oblasti.”
Posle stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:
„Lice koje završi master strukovne studije stiče stručni naziv strukovni master
sa naznakom zvanja drugog stepena master strukovnih studija iz odgovarajuće
oblasti.”
Dosadašnji st. 7– 9. postaju st. 8–10.
U dosadašnjem stavu 10. koji postaje stav 11. posle reči: „master,” dodaju se
reči: „naziv koje je steklo lice iz stava 7. ovog člana je master (appl.),”, a broj: „7.”
zamenjuje se brojem: „8.”.

(Navedeni su samo pojedini članovi usvojenih izmena koje se tiču strukovnog mastera)

164 коментара:

  1. Dobili smo master strukovne studije, a prohodnost na doktorske jos uvek nemamo, jel tako? Izgleda da cemo se boriti za doktorske STRUKOVNE studije...

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Koliko vremena treba da Visoke Škole akredituju Master, dali je neophodan naeki novi pravilnik da se usvoji .... Zna da dosta zavisi od same Škole ali orjentacijono?

      Избриши
    2. Naravno! Ali tada će biti mnogo lakše jer sve ide u dobrom pravcu.

      Избриши
    3. Treba vremena da se dobije akreditacija, da se napise dobar program, mada neke skole nisu do te mere ambiciozne, tako da su im dovoljne specijalisticke, a verujem da ce prve krenuti privatne visoke skole.
      Ja se nadam li ce za dve godine veci deo imati strukovni master. Sta vi mislite?

      Избриши
    4. Kako to da sa 300ESPB nemamo prohodnost na doktorske studije?

      Избриши
    5. I moje je mišljenje da su dve godine realan rok ..., naravno ima i onih koji ce biti brži

      Избриши
    6. Nisam video veće nebuloze nego ideja za "strukovni doktorat"?! kakva budalaština. Čemu to? Kakve to svrhe ima? Ionako je previše lažnih doktora, previše fakulteta koji doktorate dele šakom i kapom, pa ako je baš nekome toliko stalo da bude "Dr", neka se "prešalta" na neki od tih fakulteta i neka ide na doktorat. Strukovne su zamišljene baš tako, kao sturkovne, a ne naučne, akademske, a Doktor je naučno zvanje, i ne može se povezati sa strukovnim studijama. Toliko. Inače sam strukovni inženjer, specijalista, a u budućnosti možda i master.

      Избриши
    7. Slažem se sa "Laca".
      Bacanje para i lečenje kompleksa.

      Избриши
    8. Опет се спрема нагла промена времена!
      Пуно небулоза!
      Постоји проходност у доста земаља у свету (па и у Европи, наравно) са струковног мастера на докторат.
      То ће бити и овде јер идемо у корак са светом а не мимо света.
      А слажем се за комплексе, видимо сви на блогу ко је комплексаш а ко није а мислим да свако паметан види ко је на овом блогу ненормалан! На његову жалост нећу му допустити да дефецира по блогу и ако је јако болестан.

      Избриши
    9. Citam ovo i iz nekog svog ugla gledano, zavrsila sam osnovne strukovne studije i da volela bih da idem dalje, pre svega jer sam bila jak student, master sto da ne, pa i doktroske studije, bilo je puno kvalitetnih ljudi kad sam ja studirala i ambicioznih, ali su se nasli na strukovnim studijama i eto sada prilike za sve. Zahvalna na ovome i idemo u korak sa vremenom, svakome iste sanse pa dokle ko stigne! Lepo je studirati kad imate volju, a volju nam daju ove promene na bolje, pa do doktorata nego sta i to za najvrednije!
      Pozdrav!

      Избриши
    10. Za neupucene!
      Doctor of Professional Studies

      Professional doctorates became established in the United Kingdom in the 1980s, when it was recognised that high-level programmes were needed that were designed for experienced professional practitioners rather than for student academic researchers. Many professional doctorates are profession-specific and contain a mix of taught modules and a shortened dissertation, and in some respects can be considered as an extension of the part-time, modular approach that has become popular at master's level. In developing its professional doctorate Middlesex University drew on its experience as a leading international centre for work-based higher education, resulting in a generic doctorate where candidates undertake a project that is built around their professional activities. The success of the DProf has recently led to the development of similar doctorates in other UK universities, such as the University of Chester. The University of Chester's DProfs are an extension of its existing negotiated work-based programmes (see The Chester Centre for Work Related Studies. Recently Shenandoah University (VA) began offering a Doctor of Professional Studies in Organizational Leadership (DProf).
      Characteristics
      In some respects the DProf is closer to the PhD than the longer-established modular doctorates, although it has important differences. While PhD theses typically make an original contribution to knowledge, the DProf is more concerned with making a significant contribution to practice: it requires high-level practical action, resulting for instance in significant change or development in an organisation or community of practice. The DProf project cannot be a purely academic study (and it does not need to be a research project in a conventional sense), but it needs to reflect the application of thinking that is at least of an equivalent level to that required for a PhD.

      Schools Offering DPS Degrees
      • University of Chester (Centre for Work Related Studies)
      • University of Derby (DProf)
      • Teesside University (DProf)
      • Middlesex University (DProf)
      • New York University (DPS)
      • Pace University (DPS)
      • University of Southern Queensland (DPS)
      • Syracuse University (DPS)
      • Shenandoah University (DProf)
      • Glasgow Caledonian University (ProfD)
      • Bournemouth University (DProf)
      • University of Westminster (DProf)
      • University of Central Lancashire (DProf)

      • Doctor of Philosophy
      • Doctor of Education
      • Doctor of Music
      • Doctor of Psychology
      • Doctor Liberalium Artium

      Professional Doctorate in Engineering
      History
      The Professional Doctorate in Engineering (PDEng) name owes its existence to the adoption of the Bachelor/Master (Ba/Ma) degree system after the Bologna Process. While most Dutch universities adopted the Ba/Ma system in 2001, the PDEng was known as the official Master of Technical Design (MTD) degree until 2004. It was then that the Dutch Certification Committee for Technological Design Programs finally ratified the new degree to separate it from the conventional Master's degree.[3]

      Избриши
    11. Lepo, lepo! Stvari su krenule na bolje uvodjenjem mastera i naravno da nema potrebe da se stane vec idemo dalje, izboricemo se i za ovo, pa koliko god da nam nam vremena trebalo, a ne verujem da ce zakon o strukovnom doktoratu u Srbiji tako brzo, videcemo...

      Избриши
    12. Svaka čast Mito, mnogi su neupućeni da u svetu postoje Doctor of Professional Studies i mnogo veću prolaznost imaju pri zapošljavanju. Vrhunski eksperti u svom poslu.

      Избриши
  2. Da li će se računati 60 espb bodova sa specijalističkih studija ili će morati da se ide 3+2, ostaje da se vidi. Zakon kaže „Master strukovne studije imaju najmanje 120 ESPB bodova kada je
    prethodno ostvaren obim prvog stepena studija od najmanje 180 ESPB bodova.”

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Pa ja se nadam da će priznati spec...., treba će samo još jedna godina ako se ide na istu Visoku školu. Predpostavljam da će škole prilikom pisanja programa za master imati u vidu i specijaliste i da ce se predmeti na master i spec poklopiti ako ne svi onda većina ...

      Избриши
    2. Trebalo bi da se računa, kao i kod akademskih: 3+2 ili 4+1

      Избриши
    3. Ма укењали су све. Треба од следеће године да укуну специјалистичке струковне студије и сви који су специјалисти да им се изједанчи права са струковним мастером. Немогуће је извосдити баставу 3+1+1 и није по закону. Може да су прекине са специјалистичким струковним студијама и да се настави са мастером али професори нису спремни да се одрекну профита и кршиће и закон само да зарде. Направиће хаос на тржишту али већ је довољно хаоса да нам један више или мање не значи много.

      Избриши
    4. Znači verovatno će morati da se plati izvesna suma (verovatno poveća) da se priznaju ispti sa spec. studija. Naravno da će se škole ''ugraditi'' u ovu mogućnost.

      Избриши
    5. Наравно да ће моћи јер ће вероватно први заинтересовани бити струковни специјалисти и ако не ураде сами логичну ствар и не укину струковне специјалистичке студије, саме ће се студије укинути од себе јер ће сви уписати мастер струковне студије од нових генерација.
      Само стари струковни специјалисти ће уписивати 4 годину мастера јер прва генерација ако буде морала да бира између струковне специјализације или струковног мастера уписаће струковни мастер јер неће себи накнадно да компликује дошколовавање.
      Значи и ако ме послушају мој савет и не укину струковну специјализацију сама ће нестати за пар година јер неће бити сврсисходна.

      Избриши
  3. Neke Visoke škole su već pre godinu dana počele da piš (osmišljavaju) program za master strukovne studije, jer su ove izmene trebale da se dogode prošle godine. Tako da su neke škole već spremne da konkurišu za akreditaciju master strukovnih studija. Verovatno prvo moraju sacekati da Ministarstvo definiše standarde i onda se kreće u akreditaciju. Što se tiče nastavka studija nakon specijalističkih, pa realno je da ukoliko želite da završite master iz te spec. oblasti, da vam se priznaju ispiti i da završite još tu jednu god kako bi stekli još 60 espb, s tim što će verovatno u budućnosti to biti različiti programi (spec. i master). Nekako mi je realno da će tako nešto dozvoliti određene Visoke škole. Što se tiče doktorskih studija, pa ranije sam na blogu pisao da master i doktorske AKADEMSKE PRIMENJENE (kod nas strukovne) studije već postoje u Evropi. Ako pogledate na internetu, primetićete da su te primenjene studije ustvari studije muzike, psihologije, pedagogije, tehničkih nauka itd. Tako da možemo zaključiti da ovi kod nas u državi žestoko favorizuju da se takvi programi realizuju samo na akademskim naučnim studijama iako ta lica po završetku su uključena u radni proces, preduzećima, nekim organizacijama itd. Znači ne bavi se većina naukom u institutima i fakultetima! Zbog toga su neki akademici, prof. Univerziteta bili oštro protiv napretka/razvitka AKADEMSKIH PRIMENJENIH-strukovnih studija u našoj zemlji, glavni uzrok je smnjenje broja studenata, manji priliv sredstava, manjak časova I NIŠTA VIŠE! Znači samo lični interesi! Nigde ne piše da je zabranjeno masteru struk. studija da nastavi usavršavanje, tako da će ukoliko ne državni, bar privatni Univerziteti dati priliku i nama da nastavimo studije i sve uredno platimo naravno! Ukoliko do toga ipak ne dođe, mada sam siguran da negde hoće, možemo pokrenuti inicijativu da nam se dozvoli nastavak studija jer su Zakon o zabrani diskriminacije, Ustav, Zakoni EU i praksa u većini zemalja na našoj strani što se tiče ravnopravnosti i postojanja doktorskih primenjenih studija u inostranstvu. Sledeće ili one tamo godine će biti na dnevnom redu potpuno nov sređen Zakon o visokom obrazovanju i do tada imamo priliku da lobiramo, utičemo itd.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Na ovim linkovima možete pročitati tok sednice (transkripte) Prosto su me neki poslanici iznenadili, nisam tako nešto očekivao baš od njih..

      http://www.otvoreniparlament.rs/2014/09/04/571338/page/1/

      http://www.otvoreniparlament.rs/2014/09/09/

      Избриши
    2. Mislim da je i svrha strukovnog mastera mogućnost upisa doktorskih primenjenih studija. Verovatno će se i ovo rešiti za par godina.

      Избриши
    3. Наука је незаустављива и мора се развијати. Најбољи где год да су морају да се препознају и дозволи им се напредовање до највиших звања.

      Избриши
  4. Pročitajte ove podatke koje je na sednici Skupštine Srbije 04.09. 2014. izneo jedan od profesora Univerziteta. Bio je na strani strukovnih studenata.

    Ljubiša Stojmirović | Poslanička grupa Srpska napredna stranka

    Poštovani predsedavajući, uvažene kolege narodni poslanici, gospodine ministre, gospodo iz Ministarstva, zadovoljan sam današnjom diskusijom koja je pokazala da u ovom parlamentu vlada jedan pozitivan duh, da je ovo bila jedna rasprava na visokom akademskom intelektualnom nivou. Ne napadaju oni zakon koji smo mi doneli. Oni napadaju zakon koji su oni doneli i pokazuju da je taj zakon imao manjkavosti, da nije bio dobar, da smo zbog toga prinuđeni da vršimo izmene i dopune tog zakona.
    Normalno da ministar i njegov tim nisu mogli da u kratkom periodu naprave novi zakon koji će se sviđati svima. Zato su pristupili izmenama i dopunama koje su bile neminovne u ovom trenutku. U periodu koji je pred nama imamo obećanje ministra da će se raditi na novom zakonu i verujem da će ministar imati toliko mudrosti da ne radi samo on i njegov tim, nego da traži konsenzus svih i da svi učestvujemo u izradi tog zakona, jer je to zakon koji se odnosi na obrazovni sistem, a obrazovni sistem ne pripada jednoj stranci, dvema strankama ili ne znam kojim koalicijama koje su na vlasti, nego je to zakon za koji smo svi zainteresovani. Nadam se u narednom periodu da ćemo to shvatiti i da ćemo svi zajedno raditi da poboljšamo naš obrazovni sistem.
    Pored obrazovanja i vaspitanja, zdravstvo je takođe jedan od stubova svake zemlje. Moramo da se trudimo da ta dva stuba budu čvrsta, da nam zemlja ne bi propala u ponor.
    Neću da pričam ništa posebno o članovima zakona koji su predloženi za promenu, ali ne mogu a da se ne osvrnem na ovo što je imalo najviše odjeka i najviše kritika od strane opozicije. To su strukovne master studije. Da ne bih pričao nešto bezveze, pročitaću koje sve zemlje imaju strukovne master studije. Neko od govornika je rekao da je to par zemalja i to visoko razvijenih, Holandija, Nemačka, Finska, Austrija, Irska, Poljska, Estonija, Portugalija, Grčka, Rumunija, Bugarska, Luksemburg, Crna Gora od 2003. godine, doduše ona je samo kandidat, čak se kod njih te studije ne zovu master nego primenjene magistarske studije, zatim Švajcarska koja nije članica EU.
    Na tom putu na kome se trudi strukovna zajednica odnosno visoke strukovne škole da dobiju te master studije, od njih smo dobili čak jednu primedbu da na javnoj raspravi, odnosno diskusiji niko ispred konferencije nije bio pozvan da učestvuje. To jeste naš propust i naša bruka.
    Moram da kažem kolegama da nije tačno da su svi bili protiv, evo kolega Atlagić je tu, ja sam tu, čak sam imao i diskusiju sa kolegom Domazetom vezano za potrebu da postoje master studije, s tim što je kolega Atlagić rekao da u procesu akreditacije treba povesti računa ko će dobiti akreditaciju da može te studije da vodi.
    Na tom putu strukovne škole su dobile podršku sledećih relevantnih evropskih institucija, Evropska asocijacija ustanova visokog obrazovanja, Unija evropskih studenata i od Evropskog parlamenta. Neću to sada čitati, pretpostavljam da ćemo u danu kada budemo imali amandmane imati malo više vremena i potreba za tim. Mogu da kažem da na primeru dobre prakse u zemljama EU u kojima se već realizuju ove strukovne master studije može se sa visokom pouzdanošću izvesti zaključak da će uvođenje strukovnih studija u Srbiji biti dobro za studente, dobro za privredu, dobro za državu. Istovremeno to će omogućiti Srbiji da harmonizuje svoje strukovno visoko obrazovanje sa sistemom strukovnog visokog obrazovanja u zemljama EU, odnosno da reši problem priznavanja diploma strukovnih master studija koje su stečene u bilo kojoj od 12 zemalja EU, kao i u zemljama koje su van EU u kojima se realizuju strukovne master studije. Da ne bih trošio više vremena, mogu na kraju da vam kažem da su ove izmene i dopune zakona u ovom trenutku veoma pozitivne i da će poslanička grupa SNS glasati za ovaj predlog izmena i dopuna zakona. Hvala.

    ОдговориИзбриши
  5. Ministar prosvete je na RTS dan pre sednice rekao da nije još akreditovan ni jedan program master strukovnih skola.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Bravo majtore!
      Ne mogu da verujem! danas je 12. spetembar.
      Zakon je objavljen 10-og septembra a stupa na snagu ya 8 dana!
      Ne mogu da verujem da nema nijedan akreditovan program_
      Ljudi da li je mogućeeeeeeeeeeeee?

      Избриши
    2. Čak bih dodao da bi najbolje bilo da su sve programe master strukovnih studija akreditovali pre donošenja zakona, pa da lepo studenti krenu ko ljudi već od prvog oktobra... Ovakav bezobrazluk stvarno nema granice, zakon još nije stupio na snagu a nijedan strukovni master program nije pokrenut, pa to ima samo kod nas!
      Šalim se naravno xD

      Избриши
    3. Pa nije akreditovan, kako da bude akreditovano kada nije postojalo u zakonu, ali je spremno sve za akreditaciju. I Beogradska poslovan i Vipos Valjevo mislim da imaju spremne programe.
      Samo opusteno

      Избриши
  6. hipo:
    Pazite sad ovu situaciju: odredjena skola recimo moze da upise 15 studenata na master. od tih 15 primljenih njih 8 su specijalisti 7 trogodisnji, i sta ce specijalisti da cekaju drugu godinu da se pridruze? pa sad i ovih 7 na prvoj godini kad dodju izborni predmeti pa se podele znaci predavanje za troje ljudi.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. A što se ti jediš unapred? Biće kako će biti! I sada imaš prebacivanje sa raznih viokih škola I fakulteta I jel te to brinre? Rešiće se podzakonskim aktima.. Viokoškolske ustanove mogu da tarže poebnu kvotu za ''transfer'' program strukovnih specijalista u strukovni ,master. I neće biti nikakvih problema. A šta kažeš za e-learning! Učiš sam! Jel ti treba pun amfiteatar da bi učio?

      Избриши
  7. Pogledajte sajt Visoke gradjevinsko geodetske skole gde je opisano pod kojim uslovima ce specijalisti upisati strukovne master studije.

    ОдговориИзбриши
  8. Hvala! EVO STA TAMO PISE:

    MASTER STRUKOVNE STUDIJE
    (dve godine - 120 ESPB bodova)

    USVOJENIM IZMENAMA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU (10.9.2014) UVEDENE SU MASTER STRUKOVNE STUDIJE U OBRAZOVNI SISTEM REPUBLIKE SRBIJE. VISOKA GRAĐEVINSKO - GEODETSKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA POKRENUĆE U NAJKRAĆEM ROKU POSTUPAK AKREDITACIJE ODGOVARAJUĆIH STUDIJSKIH PROGRAMA MASTER STRUKOVNIH STUDIJA.



    PRIZNAVANJE ISPITA SA SPECIJALISTIČKIH STUDIJA NA MASTER STUDIJAMA

    POSTOJEĆE SPECIJALISTIČKE STRUKOVNE STUDIJE ĆE SE REALIZOVATI KAO I DO SADA, A PRIZNAĆE SE SVI NA NJIMA POLOŽENI ISPITI KOJI BUDU OBUHVAĆENI STUDIJSKIM PROGRAMOM MASTER STRUKOVNIH STUDIJA I TO TAKO DA BUDE OMOGUĆEN UPIS DRUGE GODINE MASTER STUDIJA UZ EVENTUALNO POLAGANJE RAZLIKE ISPITA.

    ОдговориИзбриши
  9. Da li samo meni smeta sto se Konferencija akademija strukovnih studija jos uvek nije oglasila povodom najnovijih izmena Zakona o visokom obrazovanju?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Шта ти мислиш да су они? Супермени?
      Нису! То је гомила каријериста и увлакача којима одговара статус кво!
      Нису то храбри људи који имају визију и стреме напретку. Гледају своје бенефите и ситне (и крупне) интересе, да сачувају њихове позиције и да не таласају пуно! Да су хтели да нешто ураде били би у медијима и апеловали на јавност да да подршку струковном мастеру и да се нађу најбоља прелазна решења. Међутим ... Веће стараца (и баба) ћути и грчевито се држе за фотеље! Нису они више никаква вангарда (част изузецима). То је ресавска школа плагијатора!

      Избриши
    2. Da li sve vi procitali moju objavu-govor jednog poslanika koji sam ovde objavio?
      Izmedju ostalog sam napisao....

      "Pročitajte ove podatke koje je na sednici Skupštine Srbije 04.09. 2014. izneo jedan od profesora Univerziteta. Bio je na strani strukovnih studenata.

      Ljubiša Stojmirović | Poslanička grupa Srpska napredna stranka

      Neću da pričam ništa posebno o članovima zakona koji su predloženi za promenu, ali ne mogu a da se ne osvrnem na ovo što je imalo najviše odjeka i najviše kritika od strane opozicije. To su strukovne master studije. Da ne bih pričao nešto bezveze, pročitaću koje sve zemlje imaju strukovne master studije. Neko od govornika je rekao da je to par zemalja i to visoko razvijenih, Holandija, Nemačka, Finska, Austrija, Irska, Poljska, Estonija, Portugalija, Grčka, Rumunija, Bugarska, Luksemburg, Crna Gora od 2003. godine, doduše ona je samo kandidat, čak se kod njih te studije ne zovu master nego primenjene magistarske studije, zatim Švajcarska koja nije članica EU.
      Na tom putu na kome se trudi strukovna zajednica odnosno visoke strukovne škole da dobiju te master studije, od njih smo dobili čak jednu primedbu da na javnoj raspravi, odnosno diskusiji niko ispred konferencije nije bio pozvan da učestvuje. To jeste naš propust i naša bruka....."

      Избриши
    3. Ja ne znam čemu se vi čudite????
      U ovoj državi je sve nakaradno, ali bukvalno sve. Počev od poslodavaca, sindikata, školstva, zdravstva, pravosuđa. DRŽAVA JE TRULA
      Pošto vidim da većina visokih škola ima saradnju sa evropskim školama i mogućnošću studiranja na istim NADAM SE DA ĆU MOĆI ODRADITI JEDAN SEMESTAR U EVROPI (I NEMA ME VIŠE U STRADIJI OĆU REĆI SRBIJI).

      Избриши
  10. pozdrav
    mene zanima, ako neko zna da mi kaze sta je bolje da se zavrsi specijalisticke strukovne studije, ili neki privatni fakultet (megatrend, singidunum, alfa...)

    ОдговориИзбриши
  11. Na privatnom univerzitetu Union-Nikola Tesla, postoje privatne studije gradjevine i arhitekture. Nakon zavrsetka pomenutih studija, dobijaju se licence prvog reda ( projektantske i izvodjacke) od strane Inzenjerske komore Srbije koje su u istoj ravni sa licencama sa nekog drzavnog univerziteta. U isto vreme, strukovnim specijalistima gradjevine i arhitekture Inzenjerska komora daje izvodjacku licencu - ogranicenu, i projektantsku licencu drugog reda. Ovakvo stanje je trenutno i ono po meni daje odgovor na prethodno pitanje - sta je bolje upisati. Nadajmo se da ce se opisana situacija promeniti nakon uvodjenja strukovnih master studija.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Упиши шта ти више лежи и због себе. Од тебе зависи а не од онога што ћу ти ја рећи. Основне академске студије су студије 1 степена а специјалистичке струковне студије су студије 2 степена. Шта је боље ти размисли! Одувек је виши ниво образовања бољи од нижег. То ти је одговро на твоје пшитање. Нпр са специјалситчким струковним студија 2 степена можеш бити наставник а са 1 степеном не можеш.

      Избриши
  12. mene zanima, koji bi posao mogli raditi sa strukovnim masterom?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Мене занима да ли имаш грам мозга???
      За чега завршиш струковни мастер то можеш да радиш!
      Ако завршиш за инжењењра бићеш инжењер а ако завршиш за струковну сестру, нећеш бити инжењер.

      Избриши
  13. ... i koji je na kraju stepen posle zavrsenih specijalistickih strukovnih studija? trebalo bi da je VII stepen. e sad da li je VII 1 ili VII 2 to ne znam. drugar ima master i pise mu VII 2 stepen. kolega ima spec. strukovne i pise mu VII 1 stepen u radnoj knjizici. a opet sa druge strane neko pametuje da se posle spec. strukovnih dobija VI 2 stepen. ako je zaista VI 2 onda se ne isplati specijalizacija. mada sad citam po oglasima da za neka radna mesta traze ili master, ili spec. strukovnih ili spec. akademskih sto mu onda dodje na VII stepen. dakle kolege koji se stepen dobija?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Staro stepenovanje tipa VI VII i VIII stepen vise ne postoji ali ga i dan danas uporno koriste kadrovi u svim ustanovama i organizacijama! Nove izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju u R. Srbiji su jo[ jednom potvrdile sta su studije prvog a sta drugog stepena visokog obrazovanja! Ranije su izmene objavljene ovde, ali cu ih jos jednom objaviti, konkretno taj clan koji govori o nivoima studija.
      U članu 25. stav 5. menja se i glasi:
      „Studije drugog stepena su:

      1) master akademske studije;
      2) master strukovne studije;
      3) specijalističke akademske studije;
      4) specijalističke strukovne studije.”

      Prema ovome, moze se videti da su master i specijalisticke studije u istom rangu, odnosno istog stepena visokog obrazovanja, te s toga svi novioci ovih zvanja su ravnopravi pri zaposljavanju i pri odredjivanju stepena. Studije drugog stepena su ekvivalentne starom, nekadasnjem VII 1 stepenu a VII 2 je nekadasnja magistratura. Mada to treba sve gledati kao nekadasnji VII stepen visokog obrazovanja. Necete pogresiti bilo koje studije drugog stepena da zavrsite, jer cete imati isti stepen po Zakonu!

      Избриши
    2. Анониман20. септембар 2014. 01.32 ти си ограничен и прост човек (или само ходаш на две ноге па подсећаш на човека). Нико ко заврши мастер не добија 7/2 степен стручне спреме. Добија диплому и додатак дипломи где пише 2. степен високог образовања. Нико ко заврши специјалистичке струковне студије не добија ни ни6/ ни 7/1, него добија 2. степен високог образовања.
      Прекини да пишеш глупости по блогу и још да нас називаш колегама!

      Избриши
  14. Neko pita da li je bolje upisati megatrend, singidunum kao nastavak na akademskim studijama ili specijalističke strukovne.
    Ja bih lično specijalističke strukovne jer je državna škola. Ja sam se lično zeznula jer sam posle BPŠ upisala megatrend 4. godinu misleći da je to bolji put jer posle može akademski master.
    Kad završiš strukovne studije ti si 1. stepen visokog obrazovanja. Ako upišeš megatrend singidunum imaćeš 240 bodova i ti si drugi stepen visokog obrazovanja.
    1. stepen visokog obrazovanja su strukovne stidije, 180 bodova i akademske studije 180 bodova.
    2. stepen visokog obrazovanja su studije koje nose najmanje 240 bodova.

    Retko koji fakultet akademskog usmerenja traje 3 godine, tj ima 180 bodova.

    Tako da si posle megatrenda, singidunuma 2. stepen visokog obrazovanja. Posle možeš na master akademski i na državnom fakultetu. Bez problema fon, ekonomksi u Novom Sadu i Subotici, turizam n PMF.

    Ja sam ko što napisah upisala megatrend 4. godinu, al sam se zeznula. Bolja varijanta bi bila da sam upisala specijalističke strukovne jer je škola državna, i posle sa mogla i negde u evropi da završim 1 godinu na masteru, jer bih imala 240 bodova. 180 sa osnovnih i 60 da tako kažem jedna godina mastera. jer se sad spec struk prevode ko profesional master.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Molim te, ne lupaj, već se obrazuj malo o tematici pre nego što iznosiš tvrdnje.Na sajtu ministarstva prosvete piše šta su studije prvog, a šta drugog stepena od 2005 godine.To što vas lažu na privatnim fakultetima sve ove godine da bi vam uzeli pare, ne znači da treba da ostanete neobrazovani.Studije prvog stepena su akademske studije od 180 do 240 ESPB, znači i tri i četiri godine fakulteta.Tek sa petom godinom fakulteta, master studijama, dobijate drugi stepen visokog obrazovanja. Ako ne veruješ, traži od studentske službe MEGATRENDA ili SINGIDUNUMA da ti izdaju potvrdu o nivou stepena obrazovanja.

      Избриши
  15. Strukovne studije speciijalističke i sad ovaj master strukovni su doba stvar za državnu službu gde se stavlja jednakost izmedju strukovnih spec, strukovnog mastera i akademskog mastera.
    Aj sad realno, strukovna škola je mnogo lakša od akademskih studija.
    Ne može da se poredi BPŠ i EKOF. Ekof posle 4 godine je 240 bodova i strukovne studije + specijalističke je 240 bodova. Po zakonu za državnu službu su ovi ljudi izjednačeni.
    Za pruvatnika strukovne studije ne znače ništa, oni biraju akademske građane. Privatnik se ne bakće sa specijalistima strukovnih studija i masterom strukovnih studija.
    kad imate vezu škola i nije potrebna :)

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Tako je ali upamti da mi sa strukovnom specijalizaijom smo u odnosu na vas sa završenim osnovnim akademskim studijama na državnih a naročito privatnih smo MASTERI. Tek sada su vas sa ovim izmenama I dopunama zakona o državnim službenicima izjednačili sa nama I možete da napredujete tek sada kao I mi do višeg savetnika I da rukovodite organom. Mi smo mogli I do sada. Nadam se da će tu grešku neka ''pametnija'' Vlada ispraviti jer će u praksi biti strašnih gluposti da npr. neko sa osnovnim akdemskim studijama (sa prosekom 6,00) koje su 1. stepen bude u našem rangu ili iznad nas sa specijalističkim I sa master studijama (koje su 2. stepen visokog obrazovanja). To do sada nije moglo da se desi jer 2. stepen visokog obrazovanja je bio garant da je lice završilo 1. stepen sa prosekom preko 8,00.
      Znači dopustiće se manje obrazovanim ljudima I sa nižim prosekom da rukovode organom I službenicima koji su stepe iznad njih. Ali I to je Srbija (pa I Karadjordje je bio nepismen), tako će oni govoriti u svoju odbranu ali ja ću im napomenuti da je to bilo pre vise vekova!

      Избриши
    2. Privatnik bira onoga ko zna da radi jer niko ne želi da troši resurse na obuku i uvođenje u posao.

      Избриши
  16. nacuo sam da sa diplomom strukovnog mastera mozemo raditi kao profesori u srednjim skolama, da li je neko upucen?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Анониман 20. септембар 2014. 12.16 ипак ти ниси нормалан.! Колеге и колегинице већ предају у средњим стручним школама као наставници (у медициниским и др.).
      Са струковним мастером ће се моћи предавати у виокошколским устаноавама као предавачи. Да ли си ти псимен? Или је ипак у питању нагла промена времеских прилика?

      Избриши
    2. Sa strukovnim specijalistickim studijama vec mozete biti nastavnik u srednjim i osnovnim skolama! Tako je reguulisano Zakonom o osnovama sistema vaspitanja i obrazovanja (slanom 8.) ali razni podzakonski akti-pravilnici o strucnim spremama nisu uskladjeni sa Zakonima kako bi i specijalisti mogli da dobiju stalno zaposlenje. Pošto razni pravici u skolama ne znaju da citaju i postuju Zakone ove zemlje, mnogi specijalisti mnogo ispastaju danas u Srbiji. Ako sada moze sa specijalistickim, naravno da ce moci i sa struk. masterom da se predaje po skolama jer su sve to studije 2. stepena po Zakonima

      Избриши
  17. U Srednjim medicinskim školama za praktičnu mastavu je bila dovoljna viša medicinska još ranije.

    Zakon o državnim službenicima nije zakon za nastavnike. Tako da u državnoj službi za posao nekog službenika, inspektora, ...gde se traži drugi stepen visokog obrazovanja i specijalista strukovnih studija može da radi, naravno ako ima jaku vezu

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Била је довољна за практичу наставу и виша медицинска школа. Више није. Међутим струковним специјалисти предају и теорију у доста предмета баш у тој средњој медицинској школи о којој причамо. Отиђи нпр. на Звездару и провери. Али мислим да си ти ограничен и заслепљен, тако да твој ограничени ум не може да прихвати реалност.

      Избриши
  18. dakle ovim zakonom je usvojen strukovni master ali koliko sam upucen jos nijedna ustanova nema ovaj nazovi smer. e sad, da li cekati da za godinu ili dve neka ustanova otvori strukovni master ili ici na strukovnu specijalizaciju pa se posle nadati da ce biti dozvoljen prelaz sa spec. strukovnih na spec. master?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Evo linka Visoke Škole ..., pa smi zaključite ....
      http://www.vggs.rs/aktuelnosti_09112014.html

      Избриши
  19. Postovani,

    Interesuje me da li je bolje upisati specijalisticke strukovne studije na Visokoj poslovnoj skoli u Novom Sadu ili Beogradu? Za Novi Sad kazu da je malo teza skola tj. da se vise uci u odnosu na Beograd ali mi je daleko. Beograd mi je blizi ali opet ta skola u Beogradu je na losem glasu. Ako neko ima savet, molim Vas da mi napise.

    Unapred zahvalna Maja

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Majo, upiši školu koja ti je lakša da je završiš. Znanje koje naučiš u školi ti je samo mala podloga za život, a od tebe zavisi šta ćeš u životu naučiti.

      Избриши
  20. Postovani,potreban mi je mali savet.zavrsio sam strukovne studije i dvoumim se sta upisati dalje izmedju specijalistickih strukovnih studija ili eventualno cetvrtu godinu na fimek-u i dobiti zvanje dipl.ekonomista?unapred zahvalan!

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Ma specijalističke strukovne. Završio sam u Valjevu "VIPOS" smer posl. informatika i mogu ti reći da je program ekstra i što je najvažnije 70-80% praktične stvari i jednostavno sve ti je zanimljivo, za razliku od štrebanja na fakultetima.

      Избриши
    2. Ти си чудо? Уписао си струковне студије да би даље наставио акдемске? Из ког си ти филма? Каква 4 година ФИМЕК-а? Упсаће те на 3 годину у најбољем случају! Уписши специјалистичке струковне студије а после разлику за струковни мастер.

      Избриши
    3. pa dobro,svi znamo samo ko ne menja misljenje..dvoumim se jako,a na fimek-u me upisuju na 4.godinu,vec sam bio da se raspitam..zanima me zasto mislis da su specija;isticke strukovne bolji izbor?

      Избриши
    4. Зависи шта хоћеш да будеш када порастеш? То ти најбоље занаш! Ако ти послодавац тражи 2. степен виоког образовања, упиши специјалистичке. А ако имаш времена и пара онда упиши ФИМЕК, иди на мастер и терај на докторске.
      ПС
      О могућностима пишемо годинама уназад али ти си јако интилегентан(а) па не читаш раније коментаре јер мислиш да све почиње од тебе.

      Избриши
    5. Ko te upisuje? Sad gledam FIMEK Školarina 2000 eura za master studije!!!
      Malo mnogo. Na Viposu 84000 dinara (nije reklama). Specijalističke možeš završtiti za 6-8 meseci. I što mi se najviše sviđa radiš konkretne stvari. A verovatno ćemo imati mogućnost za master (zakon usvojen, samo čekamo programe).

      Избриши
    6. Не може за 6-8 месеци него најраније за 9 месеци. Тако је по закону и то нико не крши. Можда је Томо могао у предроку али ти не можеш!
      ПС
      Кренеш у октобру и у јулу специјализираш (ако си екстра студент).

      Избриши
    7. Ko kaže da kreću u oktobru?
      Upis je početkom oktobra!!!! A predavanja kreću krajem novembra!!
      I nemoj davati lažne informacije.

      Избриши
  21. i nisam se nesto posebno bavio tematikom i izvinjavam se na tome,zanima me prosto sta je bolje biti,recimo diplomirani ekonomista ili strukovni ekonomista-specijalista tj.sta se vise vrednuje prosto receno specijalisticke strukovne studije ili osnovne akademske?nemam previs evrmena da sada citam ranije postove,vec trebam kratak i jasan odgovor od nekog ko se bolje razume od mene..

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Ти си неки бизнисмен? Немаш времена да читаш? До јуче је било вредније струковни специјалиста а сада су и они са основним акдамексим студијама изједначени у државној управи са нама. Пошто смо у Србији никада се не зна: данас једно сутра друго! Иди бре у иностранство или таржи везу, овде можеш да имаш шта хоћеш али то није битно.

      Избриши
    2. jesam,kakav-takav..radim dva posla skoro pa uporedo,radim sa detetom domace zadatke i stvarno nemam previse vremena da prelistavam komentare od ranije i pitao sam ko covek nesto sto me zanima kratko i jasno..

      Избриши
    3. Ти би да ти неко сажваће. Упиши брате шта ти је јефтиније и исплативије, шта ти је ближе лакше ваљда ти знаш. Ако си јако паметан и добијеш стиипендију иди на Харварад или ако имаш лове, може и на Оксфорд или Сорбону или Јејл. Иди брате где хоћеш, само немој писати глупости више!

      Избриши
    4. "jesam,kakav-takav..radim dva posla skoro pa uporedo,radim sa detetom domace zadatke i stvarno nemam previse vremena da prelistavam komentare od ranije i pitao sam ko covek nesto sto me zanima kratko i jasno.." hahah nisam jedina :D

      Избриши
  22. Za novac ako treba izmislice i doktorat, ako je svima bitna titula... Dajte budite realni, lepo je da se skolstvo unapredi, a da li znate kolika je diskriminacija prema ljudima koji su zavrsili Visoke skole? Imao sam situacije, razne, tipa to tvoje nije nista, o cemu mi pricamo i slicno tome..Da ne pisem da sam vec dve godine na BZZ i da nisam ni jedan jedini poziv dobio za posao, ni informativno. Bolje je da se poradi na tome da se taj zid vec jednom urusi.
    Onda bio sam na ETF-u hteo sam da se prebacim da prihvatim razlike i sve sto budu trazili. Odgovor je bio u fazonu morate sve ponovo, to sto ste zavrsili nije nista i o cemu mi pisemo? Da uvedu i doktorat i sta god, dok nas trziste rada ne prihvati to ce sve biti samo na papiru i da se zadovolji sujeta kod vecine. "Kao spec. sam iz te i te oblasi, a izvini na kom faksu? Pa znas to je visoka... Aham pa izvini ti trazimo iskljucivo sa ETF-a, FTN-a i tako dalje. " U prevodu cao. Drzava je izigrala vecinu studenata, uvodjenjem ovih gluposti, spec, pa sada master i sta sada? Ko je dao spec. davace jos godinu dana za master i jos xxx xxx para i onda opet posao nigde i nista. Gde to unovciti? To je kao biznis, ulozim, cekam da mi se vrati novac. Das 2000 eura u etar.. To bi samo lud uradio, bolje kupi maline i posadi, rodice do godine.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Kao specijalista strukovni elektro-inženjer možeš da predaješ u srednoj elektro školi ili da radiš ED ili u EPS ako imaš vezu a ako nemaš vezu možeš I da doktoriraš I bićeš na birou.

      Избриши
  23. Kao strukovni specijalista možeš da predaješ sam sebi... Ili bolje rečeno možeš da prdiš u čabar ceo školski čas...

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Шта кажеш? Пао снег на Копаонику? Није ти добро? Опет си попио бабине лекове?

      Избриши
    2. "Kao strukovni specijalista možeš da predaješ sam sebi... Ili bolje rečeno možeš da prdiš u čabar ceo školski čas..."
      AKADEMSKI OBRAZOVANI ČOVEK
      UZMI DILPLOMU I OBRIŠI GUZICU

      Избриши
    3. Узми лекове (али не бабине) и прочитај Правилник о врсти стручне спреме за наставнике и стручне сараднике у средњим стручним школама и све ће ти бити јасно.
      ПС
      О твом образовању си све рекао као и о твојој памети!

      Избриши
  24. Nije tačno:
    http://www.scribd.com/doc/237312062/Diploma-Specijalistickih-Strukovnih-Studija

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Bravo, onakav ˝dokument˝ bez imena ustanove i pogotovo na sajtu tipa ˝scribd˝, preškraban nekakvim kao ˝tumačenjem˝, je ideal razumnog ubeđivanja u Srbiji. Da li si ti normalan ?

      Избриши
  25. 5/5/2014

    TRETMAN ZVANJA "SPECIJALISTIČKE STRUKOVNE STUDIJE" U STATUSU ZVANJA STEČENOG PO RANIJE VAŽEĆIM PROPISIMA

    Pitanje:

    • Na koji način protumačiti zvanje "specijalističke strukovne studije drugog stepena", da li je to zvanje identično ranijem VII stepenu fakultetskog obrazovanja po propisu koji je uređivalo visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine?

    Odgovor:

    Članom 25. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju (Sl. glasnik RS", br. 76/2005, 100/2007 - autentično tumačenje, 97/2008, 44/2010, 93/2012 i 89/2013 - dalje: Zakon), propisano je da se delatnost visokog obrazovanja ostvaruje kroz akademske i strukovne studije na osnovu odobrenih, odnosno akreditovanih studijskih programa za sticanje visokog obrazovanja. Odredbom stava 3. istog člana propisano je da se na strukovnih studijama izvodi strukovni studijski program, koji osposobljava studente za primenu znanja i veština potrebnih za uključivanje u radni proces.

    Članom 25. stav 5. tačka 2 Zakona, propisano je da su specijalističke strukovne studije, studije drugog stepena.

    Članom 127. Zakona, kojim je uređeno izjednačavanje stručnih naziva stečenih prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona sa stručnim, odnosno akademskim i naučnim nazivima koji se stiču u skladu sa Zakonom.

    Međutim, sa specijalističkim strukovnim studijama nije izjednačen nijedan stručni naziv koji se sticao po propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona, te se ne može reći da je stručni naziv specijalističkih strukovnih studija identičan stručnom nazivu stečenom na osnovnim studijama u četvorogodišnjem trajanju (VII stepen) koji se sticao prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do 10. septembra 2005. godine.

    Članom 8. stav 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 52/2011 i 55/2013), propisano je da nastavnik, vaspitač i stručni saradnik jeste lice koje je steklo odgovarajuće visoko obrazovanje:
    1) na studijama drugog stepena (master akademske studije, specijalističke strukovne ili specijalističke akademske studije) po propisu koje uređuje visoko obrazovanje, počev od 10. septembra 2005. godine.
    2) na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine, po propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine.

    Prema tome sa aspekta stepena obrazovanja koji je propisan za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, može se smatrati da specijalističke strukovne studije predstavljaju obrazovanje istog stepena kao osnovne studije u trajanju od najmanje četiri godine stečene prema propisima koji su važili pre Zakona o visokom obrazovanju (VII stepen).



    ParagrafLex Strana 1. (od 1)

    ОдговориИзбриши
  26. Dilema da li posle osnovnih strukovnih studija ići na specijalističke strukovne ili 4. godina na privatni fakultet muči većinu. Za državnu službu je sve jedno jer da se zaposliš treba veza.
    Dakle osnovne strukovne 180 + specijal strukovne 60 = 240 bodova
    Pri čemu su osnovne struk 1. stepen visokog obrazovanja
    spec strukovne 240 bodova drugi stepen visokog obrazovanja

    Ako posle osnovnih struk nastavite 4. god na privatnom fakultetu imaćete 240 bodova, dakle isti broj bodova ko i sa spec struk stud.

    Znači ako je 240 bodova osnovne struk + spec struk drugi stepen visokog obrazovanja kako onda neko može da piše da akademske u obimu od 240 bodova nisu 2. stepen visokog obrazovanja.

    240 bodova je 240 bodova

    KAD SE KAŽE 1. STEPEN VISOKOG OBRAZOVANJA TO SE ODNOSI NA STUDIJE OD 180 BODOVA.

    2. STEPEN VISOKOG OBRAZOVANJE JE 240 BODOVA A TO SE DOBIJA NA SPEC STRUK, MASTRER AKADEMSKI JE 300, AKADEMSKE STUDIJE U TRAJANJU OD 4 GODINE DONOSE 240 BODOVA.

    SARADNI, - OSNOVNE AKADEMSKE ILI OSNOVNE STRUKOVNE STUDIJE U TRAJANJU DO TRI GODINE. ZNAČI BILO OSNOVNE STRUKOVNE ILI OSNOVNE AKADEMSKE (ALI AKADEMSKE U OBIMU OD 180 BODOVA) RETKO KOJI FAKULTET IMA OSNOVNE AKADEMSKE OD 180 BODOVA

    SAVETNIK - MASTER, SPEC STRUKOVNE, SPEC AKADEMSKE ODNOSNO NA OSNOVNIM STUDIJAMA U TRAJANJU OD NAJMANJE 4 GODINE (DAKLE TO SU AKADEMSKE STUDIJE 240 BODOVA)

    JOŠ JEDNOM, 240 BODOVA JE 240 BODOVA. AKO MOŽE DA SE RADI KO SAVETNIK SA SPEC STRUK KOJE IMAJU 240 BODOVA ONDAK I AKADEMSKE STUDIJE OD 240 BODOVA IMAJU ISTU TEŽINU KO SPEC STRUK.

    KNJIGA ZA POSLAGANJE DRŽAVNOG STRUČNOG ISPITA, STRANA 187, 188.





    ОдговориИзбриши
  27. .2. STEPEN VISOKOG OBRAZOVANJE JE 240 BODOVA A TO SE DOBIJA NA SPEC STRUK, MASTRER AKADEMSKI JE 300, AKADEMSKE STUDIJE U TRAJANJU OD 4 GODINE DONOSE 240 BODOVA.
    PS
    Gde si to pročitao da su osnovne akademske studije od 240 bodova studije 2 stepena? Barataš poluistinama! Osnovne studije do 2005 godine su u rangu mastera I samim tim I u rangu 2. stepena visokog obrazovanja.
    Osnovne akademske studije su studije 1. stepena (240 bodova) I nemaju nikakve veze sa 2. stepenom visokog obrazovanja.
    Jedino je istina da su NEMUŠTE Izmene I dopune zakona o državnim službenicima (od pre neki dan) dopusitili da sa studijama 1. stepena - osnovnim akademskim studijama od 240 bodova mogu da napreduju kao I mi do višeg savetnika. Šta to znači u praksi? Znači da će manje obrazovani ljudi npr. sa osnovnim akademskim studijama rukovoditi organom a ne lica sa 2. stepenom visokog obrazovanja kao do sada. NPR: načelnik zdravstvene inspekcije će moći da bude npr lice koje je završilo osnovne akdemske studije (od 240 bodova) a njegovi podčinjeni će biti npr. lekari specijalisti koji imjaju npr. 360+300 bodova tokom školovanja. Ali pošto je I Drug Tito bio mašin bravar to je sasvim logično kod nas Srba I ne treba se čuditi takvim biserima u državi.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Rekao bih da je takva formulacija u zakonu o državnim službenicima zbog onih koji su završili fakultete do 2008 godine, koji su izjednačeni sa akademskim masterom.Od 2008, svi koji su završili četvorogodišnje akademske studije imaju PRVI stepen visokog obrazovanja. A da je 240 ESPB bodova na akademskim i strukovnim isto, kao što neko reče, zašto bi onda i postojali akademski i strukovni smer? Nije isto, i ne mogu biti isto dve vrste studija.

      Избриши
    2. Akademske studije su više teorijske, a manje praktične, usmerene ka razvijanju nauke, dok su strukovne usmerene ka razvijanju praktične vrednosti i više su praksa a manje teorija. Akademac po završetku studija nije osposobljen za radni proces, treba mu obuka na samom radnom mestu, dok strukovni specijalista od samog starta u preduzeću može preuzeti radne zadatke. To je suštinska razlika.

      Избриши
    3. Još malo da pojasnim. Sve to je napravljeno zbog uštede vlasnika kapitala, (poslodavca) koji ne želi da plaća troškove radnika (akademca) dok ovaj ne nauči posao.Već zahteva da novi radnik počne da donosi dobit u što kraćem roku. Naravno, tako to funkcioniše na zapadu, odakle smo i preuzeli ˝Bolonju˝. Kod nas je to malo drugačije. Naš poslodavac ne želi uopšte troškove zaposlenih, i ne zanima ga ni ˝bolonja˝ ni stari sistem. A u državnom sektoru su, ionako, svi veze, pa ih i nije briga za kvalitet radne snage.

      Избриши
    4. Saša27. септембар 2014. 18.15

      Rekao bih da je takva formulacija u zakonu o državnim službenicima zbog onih koji su završili fakultete do 2008 godine, koji su izjednačeni sa akademskim masterom.Od 2008, svi koji su završili četvorogodišnje akademske studije imaju PRVI stepen visokog obrazovanja.
      PS
      ''Saša'' gde si ti pročitao da od 2008 godine počeo da važi Zakon o visokom obrazovanju? Ponekad sam stvarno zabrinut za zdravlje pojedinih aktera ovog bloga? Imaju neverovatne informacije koje čak nemaju ni u Ministarstvu prosvete! Do 2008??? Neverovatno!!!

      Избриши
    5. ˝Anoniman˝, tek sada sam video tvoj komentar, pa da ti odgovorim, da ne bi ostao ˝zabrinut˝, kad si već ˝upućen˝. Posle studentskih protesta te godine, skupština Srbije je donela odluku da je studentima koji završavaju te godine četvorogodišnje akademske studije priznato visoko obrazovanje drugog stepena, po ˝Bolonji˝, iako je zakon o visokom obrazovanju počeo sa primenom još 2005 godine.Nakon 2008 godine, tako nešto ne bi trebalo da postoji, ali nisu nastavili proces reforme do kraja, što su iskoristili na velikom broju visokoškolskih ustanova, te su nastavili da novo upisanim studentima obećavaju i čak i izdaju diplome urađene po starom zakonu o visokom obrazovanju. Suštinski se priča svodi na to, a na jednom od postova kolege Mite imaš detaljnije i preciznije sve to objašnjeno.
      ˝Ponekad sam stvarno zabrinut za zdravlje pojedinih aktera ovog bloga? Imaju neverovatne informacije koje čak nemaju ni u Ministarstvu prosvete! Do 2008??? Neverovatno!!!˝ - Ovaj deo nisam najbolje razumeo, jesi li ti to pokušao da me nasmeješ, uvrediš, diskredituješ ili šta? Za nekog ko bi trebalo da je ˝visoko obrazovan˝, mislim da zvuči prilično neukusno. Toliko od mene, ukoliko imaš još neke nepoznanice, slobodno upitaj, ima nas koji posedujemo i neka saznanja koja nemaju u Ministarstvu prosvete. Pozdrav, kolega (nadam se).

      Избриши
    6. Da postoji pravna država, te diplome bi bile poništene ako su posle 2005 godine izdate po starom zakonu (izuzev diploma starih studenata). Rukovodstvo bi trebalo da bude procesuirano a visokoškolska ustanova kažnjena! Ali pošto ne postoji država to je NEVEROVATNOOO!!!!!!!!!!!!!!!!!

      Избриши
  28. Znači sad ispada da su bivše više škole zajedno sa spec struk vrednije od akademskih studija. Ljudi šta je vama. ne može visoka poslovna osn struk + spec struk biti jače od akademskoih studija na ekog-u.

    Znam da ovaj zakon o državnim službenicima ide u prilog lenhjivcima koji završe bivše više škole. Sad ispada da je neko ko završi osn struk + spec struk obrazovaniji od akademskog građanina.

    Postoje u inostranstvu university of applied scientist, ali su i tamo te studije niže rangirane od akademskog obrazovanja.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Анониман27. септембар 2014. 19.19
      Dećko o čemu ti pišeš I tarbunjaš? O višim školama? Ne shavataš da se zakon promenuo I da postoje studijski programi I nivoi visokog obrazovanja a ne fakulteti i vise škole. I na fakultetima imaš I OAS (od 3 i 4 godine) i OSS I DAS i SSS i SAS. I to je sve danas studiranje na fakultetu. Međurim ti hoćeš da tvoje OAS (4 godine) jedinoda samoproklamuješ za završen ''fakultet''.
      U raznim zemljama imaju razni sistemi studiranja i različita zakonodavstva! U našoj zemlji apikovane studije su i istom rangu sa akademskim i taj zakon je na snazi i jedini se može primeniti. Zašto je to tako možemo diskutovati. Verovatno je isti rang jer su svi proistekli iz istih ubiverziteta, predaju isti profesori, izučava se ista materija? Da nećeš da mi kažeš da se na Megatrendu i Educonsu i sl. vise bave naukom nego profesori Visokoj tehničkoj školi (državnoj). Šta se to desilo kvalitativno na takvim univerzitetima da stve vi naučni radnici? NIŠTA! Možda jednog dana kada se sistem promeni, promeniće se i rangiranje obrazovanja? Mada sa kada vidim koliko ste pismeni i načitani...

      Избриши
  29. Jeste lepo uz nimalo muke završiti spec struk na visokoj strukovnoj školi i sad ispada da je taj neko sa visoke poslovne i tih 240 bodova, osnovne struk 180 + spec struk 60 obrazovaniji od nekog ko završi ekof ili fon.
    Ljudi budite realni, Visoku poslovnu završi svako ali ekof ne završi svako. Na ekof-u i te kako iam da se uči. Jedan ispit na ekofu su ko 5 na poslovnoj.

    Zakon ko što neko napisa ide u prilog ljudima sa partijskom knjižicom i smešnom diplomom u ruci.

    Sad ispada da će ko završi državni fakultet dolaziti teže do posla jer je kvalitetniji neko sa visoke strukovne škole.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Дилејо, студије се све завршавају на високошколским установама: факултетима, високим струковним школама, високим школама академских студија, акдемијама и сл.
      Ја сам завршио специјалистичке струковне студије на медицинском факултету у београду и имам 300 бодава. И шта сада? Ти си образованији од мене? Или је можда мој колега који је то исто завршио на високој школи мање образован од мене? Или је твој колега који је завршио мастер студије на високој школи академских студија мање образованији од тебе јер си ти завршио основне академске студије 1. степена на факултету?
      Ја бих рекао да ти ниси нормалан и поврх свега не разумеш нови вид студија у нашој земљи и си болестан и дерогираш напредак у области образовања који ни не разумеш!

      Избриши
    2. Pa to što imaš spec struk na medicinskom fakultetu nema veću težinu od spec struk na visokoj strukovnoj školi. Ne znam čemu ti služi ta diploma jer na primer kod jednog roditelja koji radi u jendom bgd kbc većinski deo medicinskog osoblja je sa sss, a i taj sa visokom radi isti posao uz veću platu od 2000. U evropi se studira za medicinski sestru i brata za fakultetima, pravim fakultetima, a ne strukovnim fakultetima. I u evropi akademske studije imaju mnogo veću težinu od univerziteta primenjenih nauka, ili ti bachelor applied što mu dođe ko naše struk škole.
      Ne nazivaj me dilejom jer kakav ćeš biti medicinsji radnik kad si tako prost i bezobrazan.
      A i vidiš da za Nemačku traže srednju školu, visoka strukovna medicinska ne prolazi tamo, a zašto?

      Medicinska škola je specifična jer il si lekar il se tehničar i daješ terapiju pacijentima ili vežbaš ako si visoki struk fizioterapeut.
      ne radiš ni sa spec struk ništa bolji posao od nekog sa srednjom medicinskom.
      Dakle u Srbiji je zdravstvo takvo da i ljudi sa strukovnim studijama rade identične poslove ko ljudi sa srednjom. Možda taj sa strukovnim bude glavni na odeljenju ali nema nekog napretka u odnosu na medicinsku sestru sa srednjom, sem nade za veću platu.
      Po priči roditelja, ljudi sa srenjom znaju mnogo više od ljudi koji dolaze posle strukovne jer na srednjoj ima mnogo više prakse i nije ni čudo da Nemci traže srednji medicinski kadar.

      Избриши
  30. Saša27. септембар 2014. 18.15

    Rekao bih da je takva formulacija u zakonu o državnim službenicima zbog onih koji su završili fakultete do 2008 godine, koji su izjednačeni sa akademskim masterom.Od 2008, svi koji su završili četvorogodišnje akademske studije imaju PRVI stepen visokog obrazovanja. A da je 240 ESPB bodova na akademskim i strukovnim isto, kao što neko reče, zašto bi onda i postojali akademski i strukovni smer? Nije isto, i ne mogu biti isto dve vrste studija.

    Saradnik zahteva do tri godine školovanja, znači 180 bodova.

    AKO SAVETNIK MOŽE DA BUDE NEKO KO IMA SPEC STRUKOVNE I 240 BODOVA TO AUTOMACKI ZNAČI DA SAVETNIK MOŽE DA BUDE I NEKO KO IMA OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE I 240 BODOVA ZA 4 GODINE ŠKOLOVANJA.

    POŠTO JE OVDE SISTEM 4+1 TIH 4 GODINE ODNOSNO 240 BODOVA ZNAČI DA JE ZAVRŠENA JEDNA GODINA MASTERA.

    UPAMTITE I UTUVITE U TE VAŠE GLAVE ŠTO STE STIGLI NA DRŽAVNE JASLE PREKO PARTIJSKE VEZE DA JE 240 = 240.
    SPEC STRUK NISU VREDNIJE OD AKADEMSKIH STUDIJA U TRAJANJU OD 4. GOD.

    PRVI STEPEN JE 180 BODOVA
    DRUGI STEPEN JE 240 I 300 BODOVA

    AKO SU SPEC STRU 240 BODOVA OVDE NEKO HOĆE DA KAŽE DA SU OSNOVNE AKADEMSKE SA 240 BODOVA ISPOD STRUK STUDIJA.

    ОдговориИзбриши
  31. Da razjasnimo.

    1. stepen su osnovne stukovne 180 i osnovne akademske studije 180-240
    2 stepe su master, spec akademske, spec strukovne

    Al za državnu službu savetnik je neko ko ima master, spec struk spec akad ili osnovne akademske od 240 bodova.

    Bolonja je sistem 3+2

    znači 240 sa akademskih studija znači da je završena jedna godina mastera,
    ne može 4 godine ukupnog studiranja na strukovnoj školi biti veće od 4 godine studija na akademskom nivou.


    ОдговориИзбриши
  32. Naravno da nije 4 god. na strukovnom usmerenju vrednije u bavljenju naukom, npr. ali u privredi treba da bude.Zato su to AKADEMSKE, a ove druge PRIMENJENE (strukovne) studije. Problemi nastaju kad neko ko NEMA NAMERU da se bavi naukom upiše akademske studije i kad ih završi ne može da prihvati da su četiri godine prvi stepen visokog obrazovanja.Onda pokušava da dokaže da su to ˝teže˝ ili ˝ozbiljnije˝ studije od strukovnih. Ljudi, ko vas je terao da upisujete akademske četvorogodišnje studije, a niste se raspitali šta one donose? Naravno, ko sebe vidi u bavljenju naukom i doktorskim studijama, on nema dilemu šta će dalje. Onima koji su slušali savete sa mahom privatnih fakulteta, i gde su im pričali da je to isto što i stari četvorogodišnji program, sada se osećaju prevareno, sa pravom. Tražite da vam vrate novac sa fakulteta koje ste završavali i gde vam je rečeno da je ˝diplomirani˝ isto što i master. A težinu pojedinih visokih škola je suvislo komentarisati. Svi oni, zajedno, nisu ni prineti kvalitetu nastave kakav je nekad bio na Beogradskom univerzitetu,npr. Mislim i na državne i na privatne fakultete.

    ОдговориИзбриши
  33. Ali za državnu upravu za savetnika je isto dal imaš spec struk ili akademske u obimu od 240 bodova. Privreda zapošljava akademce, idi do bilo koje veće privatne firme i videćeš da svugde traže ljude sa fakultom i masterom. Idi na sajam zapošljavanja i uverićeš se da sa strukovnih studija nisu nigde traženi.
    Moraš utuviti u glavu da je 240 bodova 240 bodova, spec struk je kao 3 godine osnovne studije i 1 godina strukovnog mastera da tako kažem
    akademske 240 je ustvari 180 osnovne i 60 bodova na prvoj godini mastera,
    ZNAČI AKADEMSKE STUDIJE OD 4 GOD TU JE UGRAĐENA JEDNA GODINA MASTERA. TO JE U SVETU BACHELOR WITH HONOURS.
    POSLE 4 GOD AKADEMSKIH MOŽE DA SE NASTAVI U INOSTRANSTVU 1 GOD MASTER STUDIJA JER SE PRIHVATA 240 BODOVA + 60 JOŠ FALI BILO GDE NA BILO KOM UNIVERZITETU.

    KAPIRAŠ SADA???

    BIVŠE VIŠE ŠKOLE DA SE STAVLJAJU U ISTIKOŠ SA AKADEMSKIM STUDIJAMA JE SMEŠNO.

    NE MOŽE SE POREDITI GRADIVO NA FAKULTETU I NA STRUKOVNIM STUDIJAMA.
    ZAKON JE U KORIST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA KOJI SE DOKOPAJU STRUKOVNE DIPLOME I SPEC MASTERA I TO IM OMOGUĆAVA DA RADE DOBAR POSAO.
    jOŠ JEDNOM KAŽEM KOD PRIVATNIKA STRUKOVNE STUDIJE SU NIŠTA.

    ОдговориИзбриши
  34. Kod privatnika je i prekovremeni rad -ništa, državni praznik-ništa, minuli rad-ništa, tako da mi nemoj navoditi privatnike kao reper. Ovde je problem u primeni zakona i nemoći države da jasno kaže šta želi da postigne u obrazovanju i privredi. Poenta je, izgleda, samo uzeti što više para od studenata.
    U vezi istog koša sa bivšim višim školama, potpuno stojim iza toga da je isti nivo na akademskim kao i na bivšim višim školama. Naime, nikakav. Poznajem kvalitet kadrova koji dolaze i iz državnih, privatnih fakulteta,kao i sa raznih visokih škola. I veruj mi, nema nikakve razlike. Većina nemaju pojma.Naravno da ima i dece koja su svojski zapela i učila i na fakultetu i na visokoj školi, ali je problem u tome ŠTA su ih učili.Diplomirani ekonomista sa Megatrenda NE UME da koristi mail, ne ume da napiše poslovno pismo, ne poznaje gramatičke osnove srpskog jezika itd. ali ume da kaže ˝Ja sam DIPLOMIRANI˝. Jadno. I, da se razumemo, isto mogu reći i za FORKUP, SINGIDUNUM, kao i za Beogradski Pravni, Ekonomski, ili Medicinski. Tu je pitanje nastavnog kadra. Pričam iz 18 godišnjeg iskustva u velikoj državnoj firmi.
    Inače se slažem da su specijalističke strukovne polovično rešenje, i kao takvo je prilično loše rešenje. Trebala je država odmah uvesti strukovni master, koji bi bio u rangu akademskog mastera, ali samo u privredi. Na fakultetima, ili institutima koji se bave naučnim radom, primenjene studije nemaju šta da traže.
    Elem, da se vratimo na našu situaciju. Zakon o Visokom obrazovanju je jasno naveo koje studije su kog stepena, ali su fakulteti zloupotrebili situaciju i pogrešno naveli ljude da ˝kupe˝ njihove studije. Opet se sve vrti oko novca, a nivo studijskih programa je konstantno u padu, tako da je smešna priča o bilo kakvom ˝nivou˝.

    ОдговориИзбриши
  35. Pa gde će da radi onaj ko nema vezu za državnu službu, nego negde kod privatnika. Ja na primer imam strukovnu školu, za državnu službu nisam adekvatan radnik, nemam partijsku knjižicu, a za privatnika sam neupotrebljiv kadar jer sam strukovni ekonomista. Poslodavac privatnog sektora hoće samo akademce državnih fakulteta.
    I tu je ćorak visoke strukovne škole ako nemaš vezu za državnu službu.

    Vi što ste zaposleni u državne službe setite se kako ste tamo došli pa onda pišite. Zato i kažem da strukovne studije su u korist državnih službenika, na lak način se dokopati diplome i raditi dobar posao.

    Jedina nada nekom sa strukovnih studija je da upiše master na univerzitetu primenjenih nauka negde u evropi i da bega iz Srbije.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. U pravu si za državne službe, da to nema veze sa diplomom već vezom, ali nam je cela država u bedaku, zajedno sa privatnicima koji koriste situaciju i rade šta hoće i kako hoće. Ja sam ovde reagovao na tvrdnje o nekakvom ˝nivou˝ akademskih studija u Srbiji, i lično se slažem sa tvojom konstatacijom o odlasku u inostranstvo. Savetujem svakome ko je u mogućnosti, da se ne zanosi, teško će ovde ikada biti normalna zemlja. Bežite odavde.

      Избриши
    2. Бежите децо, шта год да сте завршили или нисте завршили! Нема нивоа овде никаквог и нигде!

      Избриши
    3. Nisu sve strukovne škole, zvanja osposobljena za rad ISKLJUČIVO u privredi! Imamo zvanja ekonomista, vaspitača, med. sestara, nastavnika, likovnih umetnika itd

      Избриши
  36. Ne znam zašto ljuid ne žele da prihvate da su osnovne strukovne studije zajedno sa specijalizacijom strukovnom daleko lakše od akademskih studija na državnim fakultetima. Čim strukovnu školu završi svaki debil dvojkaš iz srednje a fakultet odlikaši gule i po 8 godina dovoljno govori o kvalitetu nastave.
    Zakon izjednačava oss sas i sss mas. Ali U DRŽAVNOJ SLUŽBI. PRIVATNIK ZAPOŠLJAVA AKADEMSKE GRAĐANE.
    NEKO PIŠE ZA MEDICINSKI FAKULTET DA JE ZAVRŠIO SPECIJALISTIČEK STRUKOVNE. TO ŠTO JE NA FAKULTETU IMA ISTU TEŽINU KO DA JE ZAVRŠIO NA VISOKOJ STRUKOVNOJ MEDICINSKOJ ŠKOLI. MOŽDA LEPŠE ZVUČI SPECIJAL STRUK NA MEDICINSKOM FAKULTETU A I RAZLIKA JE U ŠKOLARINI VISOKA STRUK JE JEDNO 40 000 JEFTINIJA OD SPEC STRUK NA MEDICINSKOM.

    DALJE, MASTER NA FAKULTETIMA SE MOŽE STUDIRATI O TROŠKU DRŽAVE A NA SPEC STRUK SVI PLAĆAJU.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Ako studiraš 8 godina to govori da si iz neke selendre gde su ti poklonili petice da budeš odličan.
      PS
      Evo priznajem da je visoka škola + specijaliszacija na medicinskom fakultetu lakša od tvojih bečelor vid onours studija. A sada vi priznajte zakone ove države I shvatite sa smo mi 2. stepen visokog obrazovanja a da ste vi 1. stepen visokog obrazovanja. Za to ti ne treba diploma, samo malo pameti ali ti si od onoh kojima je lakše ubaciti u d..e nego u glavu!

      Избриши
    2. Tačno je da strukovne završi svaki debil dvojkaš iz srednje a fakultet odlikaši gule i po 8 godina dovoljno govori o kvalitetu nastave. A šta ćemo sa činjenicama koje poznajem u praksi, osobe sa završenim akademskim medicinskim fakultetom ne ume prepoznati šlog u toku, dolaze nam funkcionalno nepismeni na rad, ne znaju osnovne postupke zbrinjavanja pacijenata itd. Da ne pričam o pravnicima koji ne umeju da pročitaju i protumače zakone ove zemlje, ekonomistima koji ne znaju kako se npr. određuje kurs domicilne valute, i da ne nabrajam dalje, samo se iznerviram. Na kraju krajeva, vi što se pozivate na kvalitet akademskih studija, recite mi koji deo zakona o visokom obrazovanju vam nije jasan, da pokušamo mi, samo sa spec. strukovnim, da vam objasnimo, onako stručno.

      Избриши
    3. Otprilike je tako! Lekari ne znaju ni skraćenicu počeasne titule doktor na napišu. Pišu: Dr., Dr, dr. a mučenici ni neznaju da se piše dr (malo I bez tačke). Ja kod takvih ni ne idem na lečenje jer ako je izašao polupismen sa fakulteta i ne zna ni svoje zvanje da napiše, kako tek može da mi pomogne? Vidim da ni sam sebi ne može da pomogne.

      Избриши
    4. Uopšte nije tačno da Visoke strukovne škole upisuju i završavaju neki tamo "dvojkaši" ili kojekakvi ljudi koji su imali veoma loše ocene tokom prethodnog školovanja, i sam sam dokaz da je to suprotno! Šta onda da kažemo za studente koji upisuju Medicinski fakultet ili Pravni? Pa sudeći po načinu rada, možemo slobodno reći da su dosta svršenih studenata ovih fakulteta, bili nekada loši učenici. "Stručnih" lekara i pravnika (od kojih ja kao laik bolje tumačim Zakon) ima na sve strane. Nemojte me shvatati pogrešno, ove profesije sam uzeo za primer, jer je njihova stručnost često dovođena u pitanje u praksi. Potpuno se slažem sa prethodnim komentarom.
      Samo bih još dodao, da kojekakve fakultete i visoke škole ne završavaju dobri, odlični đaci, već oni koji su najuporniji, elokventni, imaju razvijenu socijalnu inteligenciju itd. Pravo da upiše neku visokoškolsku ustanovu ima baš svako ko završi neku srednju školu.
      Smisao završavanja neke škole nije samo u sticanju nekog zvanja ili stepena, već radi usavršavanja.Mada sve više ima onih koji upravo nastavljaju dalje školovanje zbog stepena i zvanja!
      Student koji je završio neki fakultet ili visoku strukovnu školu, NE SME sebi dozvoliti robovanje PREDRASUDAMA I UOPŠTAVANJU, odnosno ne bi trebao da sebi da za pravo da kritikuje, unižava neku školu samo na osnovu par loših primera iz prakse! Visokoškolsko obrazovanje treba svom svršenom studentu da pruzi jednu širinu u gledišu, šire gledanje, zaključivanje, razumevanje!
      Neko ko je postao nosilac neke diplome fakulteta ili visoke škole, mora nju i adekvatno da predstavlja u praksi, životu! Potrebno je da odmeri dobro, pre nego što koješta kaže iako nema baš neke argumente.
      Postanite vredni svoje diplome, zvanja!

      Избриши
    5. Nisu sve strukovne škole, zvanja osposobljena za rad ISKLJUČIVO u privredi! Imamo zvanja ekonomista, vaspitača, med. sestara, nastavnika, likovnih umetnika itd

      Избриши
    6. Наравно Мито али ови злонамерни људи намерно карикирају и дезавуишу наша звања. Ми знамо ко смо, шта смо и ком степену високог образовања припадамо и знамо да радимо наш посао. Они нека размисле (ако имају чиме) шата су они и ком степену високог образовања припадају и да ли нешто знају да раде осим да пишу ми имамо завршен ''факултет'' (и ако не знају шта под тим тачно сматрају). И ја имам завршен ''факултет'' - специјалистичке струковне студије на медицинском факултету у Београду и уверење (чекамо дипломе) и виши ниво образовања од ''академаца'' који пишу глупости по блогу а они оспоравају да сам ја завршио ''факултет''. Невероватно, колико глупости и мржње са њихове стране према колегама.

      Избриши
  37. U evropi fakulteti primenjenih nauka imaju manju tešinu od fakulteta akademskih studija. Znam da sad svaki diplomirani na strukovnoj školi hoće sebe da stavi u rang akademskog građanina. Al pogledajte oglase samo traže fon, ekof, etf, ftn niko ne traže sile stručnjake sa specijalističkih strukovnih škola. Državna služba je druga stvar, tu radi veza.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Evropa nije jednisntvena nego svaka država ima svoje zakonodavstvo I nemoj da obmanjuješ javnost. U nekoj državi fakultetti primenjenih nauka imaju ''manju specifičnu težinu'' ali to je određeno na početku studiranja. Znači pre početka utkamice se znaju pravila I ne mogu da se menjaju na polovremenu. Znači ko je upisao nešto po sadašnjem zakonu o visokom obrazovanju, pripadaju im ta prava a ne ukidaju se zato što si ti čuo da nekde u Svetu postoje drugačiji voidovi studiranja!
      Žalosno je što ste toliko ograničeni a sebe smatrate akademskim građanima I skrivate se iza neke diplome u u suštini ste praznoglavci.

      Избриши
    2. Ево и ЛГБТ имају Уставом и законом загарантована права, па се надамо да ће се Влада поштовати и струковне специјалисте и загрантовати наша мањинска права.

      Избриши
  38. Za državnu upravu je sve jedno kakve imate studije, al za pruvatnika strukovne studije su ništa, privatnik ceni akademske studije sa državnih fakulteta i zato ja kao strukovni diolomirani mogu da okačim diplomu mačku o rep.
    Otidite kod bilo kog privatnika sa diplomom strukovnih studija i samo će vam se nasmetaji.
    medicinska struka je drugo ili si doktor il si medicinski tehničar tj sestra, labirant, isti posao se radi i sa srednjom i sa visokom medicinskom.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Ти се не разумеш ни у шта! Прочитај Листу стручних, акдемских и научних звања у области медицинских наула и видећеш палету звања.
      То је нешто друго што ви примитивни људи разликујете само лекара и сестру и то је ваш проблем и нема везе са блогом.

      Избриши
    2. Свако цени оного колико је паметан и вредан и уме да ради. Немојте се крити иза некаквих академских диплома јер то је само доказ да сте ви прошли кроз факултет а не факултет кроз вас. Паметни људи знају колико вреде. Не можете да докажете да сте паметнији од нас ни по закону а очигледно ни према вашим девијантним схватањима високог образовања у Србији.

      Избриши
    3. Uopšte nije tačno da Visoke strukovne škole upisuju i završavaju neki tamo "dvojkaši" ili kojekakvi ljudi koji su imali veoma loše ocene tokom prethodnog školovanja, i sam sam dokaz da je to suprotno! Šta onda da kažemo za studente koji upisuju Medicinski fakultet ili Pravni? Pa sudeći po načinu rada, možemo slobodno reći da su dosta svršenih studenata ovih fakulteta, bili nekada loši učenici. "Stručnih" lekara i pravnika (od kojih ja kao laik bolje tumačim Zakon) ima na sve strane. Nemojte me shvatati pogrešno, ove profesije sam uzeo za primer, jer je njihova stručnost često dovođena u pitanje u praksi. Potpuno se slažem sa prethodnim komentarom.
      Samo bih još dodao, da kojekakve fakultete i visoke škole ne završavaju dobri, odlični đaci, već oni koji su najuporniji, elokventni, imaju razvijenu socijalnu inteligenciju itd. Pravo da upiše neku visokoškolsku ustanovu ima baš svako ko završi neku srednju školu.
      Smisao završavanja neke škole nije samo u sticanju nekog zvanja ili stepena, već radi usavršavanja.Mada sve više ima onih koji upravo nastavljaju dalje školovanje zbog stepena i zvanja!
      Student koji je završio neki fakultet ili visoku strukovnu školu, NE SME sebi dozvoliti robovanje PREDRASUDAMA I UOPŠTAVANJU, odnosno ne bi trebao da sebi da za pravo da kritikuje, unižava neku školu samo na osnovu par loših primera iz prakse! Visokoškolsko obrazovanje treba svom svršenom studentu da pruzi jednu širinu u gledišu, šire gledanje, zaključivanje, razumevanje!
      Neko ko je postao nosilac neke diplome fakulteta ili visoke škole, mora nju i adekvatno da predstavlja u praksi, životu! Potrebno je da odmeri dobro, pre nego što koješta kaže iako nema baš neke argumente.
      Postanite vredni svoje diplome, zvanja!

      Избриши
  39. @ CITAT: ''Al pogledajte oglase samo traže fon, ekof, etf, ftn niko ne traže sile stručnjake sa specijalističkih strukovnih škola. Državna služba je druga stvar, tu radi veza.''

    ovo sve govori... kakav danak neiskustvu... pa ti covece navodis imena visokoskolskih ustanova a ni sam ne znas da na primer i fon i ftn imaju strukovne studije. ako cemo tom logikom da idemo, onda treba cela srbija da se preseli u bg i samo ce bg fakulteti da postoje. nemas takodje pojma da je u mojoj visokoj skoli predavalo nekoliko najboljih profesora sa ftn-a tacnije dva dekana kao i brdo odlicnih asistenata sa ekonomskog u novom sadu.jel treba da ti kazem da ljudi sa drzavnog pravnog i ekonomskog u bg-u neznaju da beknu engleski ili bilo sta na racunaru a hvale se kako imaju diplome jakog fakulteta. i nas premijer ima diplomu pravnog iz bg-a pa vidimo sta nam je uradio ove 3-4 godine...

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. ISPRAVKA: ne znaju

      Избриши
    2. Колега је направио ''лапсус калами'', као што и сам направим јер куцам ''на слепо''. Много гори је твој ''лапсус ментис'' јер то не може да се поправи.

      Избриши
  40. Pa i na privatnim fakultetima predaju profesori i to ugledni sa državnih fakulteta pa opet privatni ne valja.

    Fon i ftn imaju strukovne studije ali to nema veću težinu od strukovnih sa visoke škole strukovnih studija.
    Ja ne videh ni jednu strukovnu školu koja prima studente na specijalističke struk na budžetu.
    Državni fakulteti imaju budžet za master

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Јесу то професори са угледних факултета али нису они баш угледни као и факултети! Мића Мегатренд је симбол приватних факултета. Када им је он ректор онда ми јеасно колико су они угледни!
      Добро си приметио да се на факултетима одвијају сви видови образовања и то је само доказ да се ради о степену високог образовања које си стекао а не зграда у којој си стекао (пошто сте ви убеђени да сте завршили факултет због зграде на којој пише факултет). Ви сте завршили 1. степен високог образовања а ми други степен на том истом факултету али сте ви сте убеђени да сте ви завршили факултет а ми нисмо. И наравно да нам не треба већа тежина јер довољно нам је 2. степен високог образовања ма где завршили (виокој школи или факултету).
      Лепо си пратио наш блог и приметио си напокон ту дискриминацију о не финасирање из буџета струковних специјалиста. О томе смо обавестили и омбудсмана и борићемо се и до Стразбура!
      И због свега овога, наш блог је оправдан јер ширимо истину о девијантном понашању једног дела друштвене заједнице према струковним специјалистима па чак и самог министарства просвете.

      Избриши
  41. Sa diplomom strukovnih studija i sve zajedno sa specijalističkim strukovnim može da se zaposli u državnoj službi i tamo da sa tim 2. stepenom visokog obrazovanja budete rame uz rame sa master diplomcem i sa diplomcem sa akademskih studija i 240 bodova.
    Akademac sa 240 bodova je za državni posao izjednačen sa strukovnim specijalistom i masterom sa fakultela.
    Piše u dodatku diplome 1. stepen su akademske 180-240 i strukovne 180,

    2. stepen su spec struk, master.

    Ali za državnu sližbu si saradnik sa strukovnim 180 bodova i akademskim 180 bodova.

    Zakon kaže da je savetnik neko ko završi spec struk, master, ili akademske studije u trajanju od 4 godine tj. 240 bodova. S obzirom da skoro nema fakulteta koji traju 3 godine, nakom 4 godine i diplomiranja odi viplomci su spremni da rade isto što i strukovni specijalista.

    Alo pođite od toga kako ste došli u državnu službu, preko stranke ili neke druge veze. Sadašnji zakon izjednačava osnovne struk i osnovne akademske, tj master i spec. Ali kažem DA KOD PRIVATNIKA DIPLOMA STRUKOVNIH STUDIJA NE ZNAČI MNOGO. lAKO JE KO IMA VEZU ZA DRŽAVNU SLUŽBU PA JE SREĆAN I HVALI SE STRUKOVNIM STUDIJAMA, LAKO IH ZAVRŠI U ODNOSU NA DRŽAVNI FAKULTET A POSLE RADI ISTI POSAO KO AKADEMSKI GRAĐANIN. TO JE SAMO KOD DRŽAVNOG POSLODAVCA GDE NE TREBA ZNANJE NEGO PARTIJSKA KNJIŽICA.
    OTIDITE SA VAŠOM DIPLOMOM STRUKOVNOG SPECIJALISTE I POKUŠAJTE DA UBEDITE PRIVATNOG POSLODAVCA DA STE RAME UZ RAME SA OSOBOM KOJA JE DIPLOMIRALA NA DRŽAVNOM FAKULTETU.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. НАРАВНО ДА НИЈЕ ИСТИНА ТО ШТО ПИШЕШ. БАРАТАШ ПОЛУИСТИНАМА. ТВОЈИ ''ФАМОЗНИ'' ПРИВАТНИЦИ СУ МАХОМ БЕСКРУПОЛОЗНИ ЉУДИ КОЈИ СУ ДО ПАРА ДОШЛИ НА БАХАТ И СУМЉИВ НАЧИН И УГЛАВНОМ НЕШКОЛОВАНИ И НЕЗАИНТЕРЕСОВАНИ ЗА ИНОВАЦИЈЕ У ВИСОКОМ ОБРАЗОВАЊУ. МНОГИ НИСУ ЧУЛИ ЗА ТУ ВРСТУ СТУДИЈА АЛИ ТО ЈЕ ЊИХОВ ПРОБЛЕМ А НЕ НАШ.
      МЕЂУТИМ, МНОГИ ПОСЛОДАВЦИ, ПОСЕБНО ИЗ ИНОСТРАНИ КОЈИ ИМАЈУ ОГРАНКЕ КОД НАС СУ ИНФОРМИСАНИ И ЗНАЈУ ЗА СТРУКОВНЕ СПЕЦИЈАЛИСТЕ. МНОГЕ КОЛЕГЕ ИНЖЕЊЕРИ РАДЕ НА ОДРЖАВАЊУ СИСТЕМА. У ПРИВАТНИМ ОРДИНАЦИЈАМА РАДЕ СТРУКОВНЕ СЕСТРЕ И СПЕЦИЈАЛИСТИ ЈЕР НИКО НИЈЕ ЗАИНТЕРЕСОВАН ЗА МАСТЕР СЕСТРУ. У ПРИВАТНИМ ВРТИЋИМА РАДЕ СТРУКОВНЕ ВАСПИТАЧИЦЕ И СПЕЦИЈАЛИСТИ ЈЕР НИКО НИЈЕ ЗАИНЕРЕСОВАН ЗА МАСТЕР ВАСПИТАЧА. НА САНИТАРНО-ХИГИЈЕНСКИМ НАДЗОРОМ У ВЕЛИКИМ ПРОДАЈНИМ ЛАНЦИМА ''МЕК ДОНАЛДС'', ''РОДА'', ''ИДЕА'' ИТД. РАДЕ САНИТАНО-ЕКОЛОШКИ ИНЖЕЊЕРИ СПЕЦИЈАЛИСТИ. НА КЊИГОВОДСТВЕНИМ ПОСЛОВИМА У АГЕНЦИЈАМА РАДЕ СТРУКОВНУ ЕКОНОМИСТИ И СПЕЦИЈАЛИСТИ.
      ЗНАЧИ КОРИСТИШ НЕИСТИНЕ И ПОЛУИНФОРМАЦИЈЕ И ПРИЛАГОЂАВАШ ИХ НЕКОМ ТВОМ ПОГЛЕДУ НА ВИСОКО ОБРАЗОВАЊЕ. ЗАКОН ЈЕ РЕКАО СВОЈЕ ТАКО ДА ТИ НЕ МОРАШ И НЕ ТРЕБА ДА ГЛУМИШ ТУМАЧА ЗАКОНА.
      ПС
      АКО ЈЕ ДРЖАВИ КАО ОЗБИЉНОМ ПОСЛОДАВЦУ ДОВОЉНО ДАДА СА СПЕЦИЈАЛИСТИЧКИМ СТРУКОВНИМ СТУДИЈАМА МОЖЕШ ДА НАПРЕДУЈЕШ ДО ВИШЕГ САВЕТНИКА НЕ ЗНАМ ЗАШТО БИ НЕКИ ДРУГИ ПОСЛОДАВАЦ БЕЖАО ОД НАС. ЧАК МИСЛИМ ДА БИ НАС РАДО ПОЖЕЛЕЛИ У ЊИХОВОМ ТИМУ.

      Избриши
  42. Savet.

    Završila sam osnovne strukovne studije. Sad sam u dipelmi da li da upišem 4. godinu na privatnom fakultetu i posle master na državnom ili da upiše specijalističke strukovne na mojom školi i posle kad uvedu master još jednu godinu.
    Dakle u oba slučaja još 2 godine studiranja.
    Vidim da neko piše da kod privatnika se strukovne studije ne cene. A za državnu službu nema vezu.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Пошто си у ''диплеми'' шта да упише и видим да прихваташ све здраво за готово онда ти је свеједно шта да упишеш. Ја сам државни службеник и сви нас уважавају и цене, како послодавици тако и све колеге и из других органа. Чак колеги ''мастеру'' на Фалуси (пардон Фа+АБУС-у) пошаљем меил за извештај јер није још дошао до те лекције. Значи људи те цене да ли знаш или не знаш своје занимање да радиш а не где си стекао 2. степен високог образовања.

      Избриши
  43. Lako je kad imaš vezu i diploma strukovne škole dobro dođe al kad nemaš vezu a poslodavac zapošljava nekog pre će uzeti nekog ko je završio ftn, etf, fon, ekof nego strukovne diplomce. lepo je da se svaki studnet strukovnih studija uzdiže i hvali da je završio velike škole ali porediti strukovne škole i akademske nije isto.

    O tome je bilo i par emisija, i to na RTV Vojvodina, gde strukovne studije malo stavljaju po strani a glavni akcenat visokog obrazovanja je na akademske studije.
    Zakon ih izjednačava, ali ne može biti isto završiti državni fakultet i završiti strukovnu školu, budite realni malo, strukovna škola je bivša viša škola dodata je jedna godina i promenjen naziv institucije. Oduvek su se više škole završavale olako a tako se završavaju i strukovne škole, za tri godine bez mnogo učenja i cimanja do diplome i veza sa strane i dobiješ posao a šta znaš to koga briga. Da je fakultet tako lagan ne bi ljudi studirali po 8 god. Nisu ti ljudi glupi nego su studije obimne i zahtevaju oubiljniji rad nego strukovna školica.

    Veza rešava sve, znanje je u drugom planu

    ОдговориИзбриши
  44. Шта ти то значи закон их изједанчава али ..? Шта ти и још неко их не изједначавате? Врло битно!
    Не познајеш терминологију, сувише си ограничен и не знаш шта пишеш!
    Више школе не постоје, живиш у прошлости. Постоје разни нивои високог образовања који се стичу у зградама факултета, зградама високих струковних школа, зградама високих школа академских студија, академијама,... Све си побркао.
    ПС
    Упиши струковну школицу 3+1, заврши, запосли се, ожени се, формирај породицу, видиш да ти не иде чим 8 година студираш 4 године.

    ОдговориИзбриши
  45. ZAVRŠENE 4 GODINE ZA 4 ŠKOLSKE GODINE, TVRDIM DA NE MOŽE DA SE POREDI KVALITET STUDIJA NA FAKULTETU I STRUKOVNIM STUDIJAMA. SVAKI AKADEMSKI GRAĐANIN MOŽE DA ZAVRŠI STRUKOVNE STUDIJE AL OBRNT SLUČAJ UGLAVNOM NIJE MOGUĆ LJUDI KOJI PREĐU SA AKADEMSKIH STUDIJA NA STRUKOVNU ŠKOLU I SAMI KAŽU DA JE U ODNOSU NA DRŽAVNI FAKULTET STRUKOVNA ŠKOLA LADOVINA.
    STRUKOVNA DRŽAVNA ŠKOLA MU DOĐE KO PRIVATNI FAKULTET, UZ SKRIPTU ZAVRŠI STUDIJE.
    ČUDO DA SE NA SAJMU ZAPOŠLJAVANJA NE TRAŽE STRUKOVNI DIPLOMCI VEĆ DIPLOMIRANI ILI NA ZAVRŠNOJ GODINI LJUDI SA FAKULTETA.
    NE MOŽE DA SE POREDI GRADIVO NA PRIMER ETF-A I VISOKE ELEKTROTEHNIČKE. NA ETF-U SE JEDAN ISPIT SPREMA KO NA VISOKOJ ELEKTROTEHNIČKOJ 5.

    KAŽEM OPET LAKO JE KAD IMAŠ VEZU PA U DRŽAVNOJ SLUŽBI PROLAZI STRUKOVNI SPECIJALISTA, AL PRIVATNIK MNOGO VIŠE VREDNUJE AKADEMSKOG GRAĐANINA.
    VISOKE ŠKOLE SU MODICIKOVANE VIŠE ŠKOLE, DODATA JEDNA GODINA A LAKOĆA STUDIRANJA OSTALA ISTA.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Ало дечко склони се са блога! Кога још инетересује ШТА ТИ ТВРДИШ!
      Ко си ти да нешто тврдиш или не тврдиш? Видиш да си болестан! Болоња је иста за све и сви данас полажу испите из неколико делова!
      Шта су специјалистичке струковне студије на медицинском факултету или ФОН-у или ФТН* Модификоване више школице? Видиш да си болестан и више не знаш шта пишеш по блогу!
      ПС
      Једино си у праву:
      1) Имамо везе
      2) Имамо дипломе
      3) Имамо посао
      4) Имамо пордицу
      А шта ти имаш? Ништа! Угледај се на нас и учи и ради!

      Избриши
    2. Anonimni akademski decko, ja nikad ne čitam o akademskim studijama, jer me ne interesuju i nemam vremena od skole, posla, porodice... Prijateljski savet je da batalis stvari koje te nedoticu, pocni da posvecujes vreme ucenju i radu, sto ces raditi kroz zivot. Papir, u vidu diplome ti je samo ulaznica za odredjenu zanimanje. Mozes zavrsiti i Cambridge, a nemati pojma ni o poslu koji treba da radis, a ni o zivotu...

      Избриши
    3. Uopšte nije tačno da Visoke strukovne škole upisuju i završavaju neki tamo "dvojkaši" ili kojekakvi ljudi koji su imali veoma loše ocene tokom prethodnog školovanja, i sam sam dokaz da je to suprotno! Šta onda da kažemo za studente koji upisuju Medicinski fakultet ili Pravni? Pa sudeći po načinu rada, možemo slobodno reći da su dosta svršenih studenata ovih fakulteta, bili nekada loši učenici. "Stručnih" lekara i pravnika (od kojih ja kao laik bolje tumačim Zakon) ima na sve strane. Nemojte me shvatati pogrešno, ove profesije sam uzeo za primer, jer je njihova stručnost često dovođena u pitanje u praksi. Potpuno se slažem sa prethodnim komentarom.
      Samo bih još dodao, da kojekakve fakultete i visoke škole ne završavaju dobri, odlični đaci, već oni koji su najuporniji, elokventni, imaju razvijenu socijalnu inteligenciju itd. Pravo da upiše neku visokoškolsku ustanovu ima baš svako ko završi neku srednju školu.
      Smisao završavanja neke škole nije samo u sticanju nekog zvanja ili stepena, već radi usavršavanja.Mada sve više ima onih koji upravo nastavljaju dalje školovanje zbog stepena i zvanja!
      Student koji je završio neki fakultet ili visoku strukovnu školu, NE SME sebi dozvoliti robovanje PREDRASUDAMA I UOPŠTAVANJU, odnosno ne bi trebao da sebi da za pravo da kritikuje, unižava neku školu samo na osnovu par loših primera iz prakse! Visokoškolsko obrazovanje treba svom svršenom studentu da pruzi jednu širinu u gledišu, šire gledanje, zaključivanje, razumevanje!
      Neko ko je postao nosilac neke diplome fakulteta ili visoke škole, mora nju i adekvatno da predstavlja u praksi, životu! Potrebno je da odmeri dobro, pre nego što koješta kaže iako nema baš neke argumente.
      Postanite vredni svoje diplome, zvanja!

      Избриши
    4. Ako si iz državne službe ulaznica je partijska knjižica a tu znanje nikom ne treba. Znam ljude sa strukovnim obrazovanjem i koliko su učili tj bolje reći da su jedva i knjigu takli jer je ispit smešan, i sad imaju problem da se zaposle jer il treba srenja škola za neki posao a to je retkost il poslodavac traži fakultet i to uglavnom državni. Ne može ni poslovna da se poredi sa ekof-om ni visoka mašinska sa mašinskim fakultetom nit visoka elektrotehnička sa etf-om.

      Mislim da smo se razumeli da su strukovne studije lakše od akademskih i da zakon je takav da te studije izjednačava ali to poštuje samo državna služba, tj instutucije gde i ne treba nešto da znaš .Privatnik traži akademce državnih fakulteta sa znanjem.
      Opet je druga stvar kad se zapošljavaš u privatnom sektoru i kad imaš vezu pa ti se progleda kroz prste jer si nečiji prijatelj, rođak, kum.
      Govorim za ljude koji nemaju vezu sa strukovnom školom su ćorak.


      Kažem da je druga stvar kad neko ima vezu pa je dovoljna i diploma strukovne škole.

      Избриши
    5. Privatnik trazi ljude sa iskustvom i znanjem, a ne iskljucivo osobe koje su zavrsile fakultete. Znam iz prakse. Svako od nas ima razlicita iskustva, sto je potpuno normalno! Znaci NE UOPSTAVAJTE stvari, ne robujte PREDRASUDAMA zarad nekoliko losih primera iz prakse! Vi ste imali takva iskustva, eto ja sam imao drugacija od Vasih.

      Избриши
    6. Zarad istine evo jedan konkurs da okačim:
      МЕДИЦИНСКА ШКОЛА
      23000 Зрењанин, Народног фронта 3
      Директор
      на период од четири године
      УСЛОВИ: Дужност директора школе може да обавља лице које има одговарајуће
      високо образовање из члана 8 став 2 Закона о основама система образовања
      и васпитања („Службени гласник РС“, бр. 72/09, 52/11 и 55/13), за наставника
      средње стручне школе и подручја рада здравство и социјална заштита и личне
      услуге, педагога и психолога, а стекло га је на студијама другог степена (мас-
      тер академске студије, специјалистичке академске студије или специјалистичке
      струковне студије), у складу са Законом о високом образовању („Службени глас-
      ник РС“, бр. 76/05, 100/07 - аутентично тумачење и 97/08), почев од 10. септем-
      бра 2005. године; на основним студијама у трајању од најмање четири године,
      по пропису који је уређивао високо образовање до 10. септембра 2005. године;
      да кандидат испуњава услове прописане чланом 120 став 1 тач. 1, 2, 3, 4 и 5
      Закона о основама система образовања и васпитања: одговарајуће високо обра-
      зовање у складу са чланом 8 став 2 Закона о основама система образовања и
      васпитања, у складу са Правилником о врсти стручне спреме наставника, струч-
      них сарадника и помоћних наставника у стручним школама („Службени гласник
      РС - Просветни гласник“, бр. 5/91, 1/92, 21/93, 3/94, 7/96, 7/98, 3/99, 6/01, 3/03,
      8/03, 11/04, 5/05, 6/05, 2/07, 4/07, 7/08, 11/08, 5/11, 8/11 и 9/13) и Правилником
      о врсти образовања наставника у стручним школама који остварују наставни
      план и програм огледа за образовне профиле: козметички техничар, лаборато-
      ријски техничар, медицинска сестра - техничар, стоматолошка сестра - техничар,
      фармацеутски техничар, физиотерапеутски техничар, здравствени неговатељ и
      масер („Службени гласник РС - Просветни гласник“, бр. 25/04, 1/07 и 10/09); да
      кандидат има психичку, физичку и здравствену способност за рад са ученицима;
      да није осуђиван правноснажном пресудом за кривична дела утврђена у чл. 120
      став 1 тачка 3 Закона о основама система образовања и васпитања; држављан-
      ство Републике Србије; да зна језик на ком се остварује образовно-васпитни рад;
      да има дозволу за рад, обуку и положен испит за директора установе; најмање
      пет година рада у установи на пословима образовања и васпитања, на...

      Избриши
    7. U mojoj grupi na spec. struk. studijama od 33 studenta 29 je već zaposleno i radi punom parom, i to velika većina u oblastima za koje se školovala.

      Избриши
  46. Imam diplomu državnog fakulteta, ženu, tri deteta, posao u privatnom sektoru.
    Čim profesor ne možeš da budeš sa strukovnom školom dovoljno govori kako su te studije jednake. Master i specijalističke strukovne su 2. stepen visokog obrazovanja samo što ako hoćeš da budeš profesor tj. nastavnik u osnovnoj i srednjoj školi treba da završim akademske studije i master.
    Sa strukovnim studijama možeš da radiš vežbe i praktični deo nastave a to je moglo i sa višom školom.

    JEDNO OSTAJE JASNO, STRUKOVNE STUDIJE NE MOGU DA SE POREDE SA AKADEMSWKIM PO KVALITETU STUDIJA.
    STRUKOVNU ŠKOLU SVAKI DEBIL ZAVRŠI I ZAPOSLI SE PREKO VEZE U DRŽAVNU SLUŽBU. ZATO I AKADEMCI KOJI SU SE MUČILI NA FAKULTETU PREĐU NA VIŠU I OČAS POSLA ZAVRŠE.
    Strukovni specijalsita može može da drži

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Све што говориш тј. пишеш је лаж! Немаш ти никога и ниси нико и ништа. У државну службу иди само проверени људи од интегритета.
      Наравно да су стотине наших колега са струковним специјалистичким студијама наставници и теорије и праксе у средњим стручним школама (техничким, медицинским,...)- прим. аут. ''Прочитај Правилник''. Једноставно користиш лажи, злонамеран си и болестан (не) човек и носи се са овог блога.
      ПС
      Да радиш, да имаш жену и децу не би писао коментаре у 23:18 часова радним даном. Чак си и то слагао. И да си их случајно имао сигурно су те до сада већ одавно оставили. Иди ради код приватника и уживај!

      Избриши
    2. Нико овде не пореди струковне и акдемске студије нити требају да се упореде. Овде говоримо о поштовању ЗАКОНА и УСТАВА наше земље и правима струковних специјалиста које припадају по закону. Јасно ти је да смо 2. степен високог образовања и мисли да чак и ти то треба да разумеш.
      Твоје мишљење нам не треба нити нас инересује.

      Избриши
    3. AKADEMSKI GRADJANI SA DRŽAVNIM FAKULTETIMA SU I DOVELI ZEMLJU U OVAKVO STANJE I ZBOG NJIH ŽIVIMO KAKO ŽIVIMO.
      P.S. Toliko o državnim fakultetima

      Избриши
    4. На жалост тако је. У овој земљи никада није било више економиста нити више беде а нити више правника а више неправде.
      То све говори у прилог какви се стручњаци фабрикују и штанцају. Годишње изађе неколико хиљада дипломираних економиста и неколико хиљада диломираник правника и тако деценијама у назад. То су све јако битни академски и научни радници који очигледно да у пракси (животном окружењу) немају појма. Шта су урадили за бољитак ове земље? Наших државних. друштвених и јавних предузећа? Толико су добро радили да су их довели до банкрота и стечаја! Боље је да се не позивају на титуле и звања јер сведоци смо њиховог назови рада.

      Избриши
  47. Sad ispada da je strukovna škola kvalitetnija od državnog fakulteta a na strukovnu školu idu dvojkaši i trojkaši iz srednje kao i propali studenti državnog fakulteta ako ne odu na privatni fakultet koji je na nivou strukovne škole, učiš samo potrebne stvari.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Од Миће Мегатренда и ФАБУС-а и сл. су квалитетније и елитне Београдске гимназије. Из тих гимназија изађу деца образованија од вас са 90% факултета. Немој се крити иза неке дипломе. Могу да те разумем јер сам срео доста попут тебе изфрустрираних људи који сада сеју мржњу. Они си твоје колеге УЛТРАШИ само неки се налазе на стадиону, неки у вери, неки у партијама а неки попут тебе код приватника! Овде не дозвољавам ти шириш говор мржње и глупости.
      ПС
      Иди и ти уради неке потребне ствари како би дошао себи!

      Избриши
  48. Uopšte nije tačno da Visoke strukovne škole upisuju i završavaju neki tamo "dvojkaši" ili kojekakvi ljudi koji su imali veoma loše ocene tokom prethodnog školovanja, i sam sam dokaz da je to suprotno! Šta onda da kažemo za studente koji upisuju Medicinski fakultet ili Pravni? Pa sudeći po načinu rada, možemo slobodno reći da su dosta svršenih studenata ovih fakulteta, bili nekada loši učenici. "Stručnih" lekara i pravnika (od kojih ja kao laik bolje tumačim Zakon) ima na sve strane. Nemojte me shvatati pogrešno, ove profesije sam uzeo za primer, jer je njihova stručnost često dovođena u pitanje u praksi. Potpuno se slažem sa prethodnim komentarom.
    Samo bih još dodao, da kojekakve fakultete i visoke škole ne završavaju dobri, odlični đaci, već oni koji su najuporniji, elokventni, imaju razvijenu socijalnu inteligenciju itd. Pravo da upiše neku visokoškolsku ustanovu ima baš svako ko završi neku srednju školu.
    Smisao završavanja neke škole nije samo u sticanju nekog zvanja ili stepena, već radi usavršavanja.Mada sve više ima onih koji upravo nastavljaju dalje školovanje zbog stepena i zvanja!
    Student koji je završio neki fakultet ili visoku strukovnu školu, NE SME sebi dozvoliti robovanje PREDRASUDAMA I UOPŠTAVANJU, odnosno ne bi trebao da sebi da za pravo da kritikuje, unižava neku školu samo na osnovu par loših primera iz prakse! Visokoškolsko obrazovanje treba svom svršenom studentu da pruzi jednu širinu u gledišu, šire gledanje, zaključivanje, razumevanje!
    Neko ko je postao nosilac neke diplome fakulteta ili visoke škole, mora nju i adekvatno da predstavlja u praksi, životu! Potrebno je da odmeri dobro, pre nego što koješta kaže iako nema baš neke argumente.
    Postanite vredni svoje diplome, zvanja!

    ОдговориИзбриши
  49. @anonimni akademcu zaista si smorio! ovaj blog je predvidjen da ljudi sa strukovnih studija razmene ideje i misljenja, da nauce neke nove informacije a ne da se raspravljaju sa iskompleksiranim akademcom. to sto ti zivis u proslosti i sto zalis za necim drugim to je tvoja stvar. to sto ne mozes da prihvatis realnost je takodje tvoja stvar. to sto patis od nekog vida narcisoizma je takodje tvoja stvar. to sto se u tvojoj glavi odvija misao da bi bilo najbolje streljati sve one koje ne zavrse drzavni fakultet je takodje tvoja stvar.sad te lepo molim da odjebes sa ovog bloga i pustis nas, nizu rasu, da diskutujemo o stvarima koje su od naseg znacaja, a ti lepo leci svoju frustraciju i komplekse na nekom drugom mestu. takodje bih zamolio kolege sa strukovnih studija da se ne raspravljaju previse jer komentari postaju nepregledni, a nista se time ne postize.

    ОдговориИзбриши
  50. Струковне колеге поздрав,

    Јел неко од вас уписао или завршио можда специјалистичке струковне студије на Високој школи информационих и комуникационих технологија, смер саобраћајно инжењерство?

    Желела бих следеће године да упишем тај смер, свиђа ми се материја која се обрађује. Јел има неко од вас да је завршио основне струковне на једној школи а хоће специјалистичке на другој. На пример ја имам диплому струковни економиста, а тамо се добија звање струковни инжењер саобраћаја, специјалиста. Специјализирам нешто што нисам учила на основним студијама :)

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Наравно да то не може јер чак није иста научна област та две високе школе и студијска програма. Али зови школу па питај. Шта питаш нас?

      Избриши
    2. Па зар није овај сајт да се поделе информације у вези студија? Зато и питам да ли је неко уписао ту школу на специјалистичким струковним. Јер на сајту пише да је студијски програм специјалистичких струковних студија саобраћано инжењерство намењен пре свега онима који су завршили основне струковне студије на смеру поштански и банкарски саобраћај и онима који желе да стекну знање из те области. А тај смер је доста сличан мом, банкарство и финансије. Разлика је у томе да се на тој вишој после смера поштански и банкарски саобраћај добија назиј струковни инжењер саобраћаја а на момом школи струковни економиста.
      Зато ми и мало чудно да си инжењер после банкарског смера.
      На мојој школи ми се не свиђа то што се после специјал струк добија назив струковни менаџер специјалиста а са основних студија сам струковни економиста.

      Избриши
    3. То лепо објасни директору Високе школе а не мени!

      Избриши
  51. Meni nije jasno zbog cega bi neko posle specijalistickih strukovnih upisivao strukovni master kada su isti stepen? Zbog 60 bodova vise? Ono sto najmanje razumem je opste odusevljenje uvodjenjem strukovnog mastera. Jedino ako promene zakon o skolstvu pa da moze da se predaje u srednjim skolama, ali to je skoro nemoguc scenario.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Нема потребе да уписујеш струковни мастер после специјалситичких струковних студија јер и са њима можеш да предајеш у средњој стручној школи.
      Међутим са струковним мастером можеш да радиш као сарадник у настави у високошколским установама!
      Ето због тога је ок уписати струковни мастер после специјалистичких а вероватно и у очекивању струковног доктората.
      Једино је исправно било појавом струквног мастера да нестану специјалистичке струковне студије и да мастер дође на његово место! Овако је урађена незаконита ствар и успоставио се систем 3+1+1 што није у скалду са Законом о високом образовању и када нацртају нову схему високог образовања изгледаће гротескно а и накриво!

      Избриши
    2. Ni meni nije jasno, jer je Ministarstvo ovakvim uvodjenjem strukovnog mastera, samo eto prividno ispostovana Ustav, Zakon o zabrani diskriminacije i dogovore sa EU. Smisao uvodjenja master studija, jeste i mogucnost nastavka, daljeg usavrsavanja, odnosno konkretno pohadjanja doktorskih studija. Ovako smo dobili dva tipa drugostepenih studija.
      Po Zakonu o osnovama vaspitanja i obrazovanja, specijalisti mogu da budu nastavnici u skolama, a kad budu izmene sl. godine i strukovni masteri ce to moci da budu. Licno bih nastavio dalje studije, odnosno upisao master zbog zelje za daljim usavrsavanjem, zvanja, ukupno 300 bodova i mogucnosti daljeg usavrsavanja na nekim privatnim fakultetima u Srbiji ili inostranstvu.

      Избриши
  52. Ako ostane na tome da je jedina korist str. mastera iscekivanje doktorata i mogucnost dobijanja radnog mesta- saradnik u nastavi na visokoskolskoj ustanovi, sigurno je da nece biti interesovanja kod studenata. Posebno jer se posle specijalistickih strukovnih moze na nekim fakultetima upisati akademski master, sto znaci da je za iste pare i slican trud moguce dobiti isti broj bodova i zvanje koje donosi mogucnost da se radi kao predavac u srednjim skolama. Takodje je to nacin da se pobegne iz ovog ludila sa strukovnim studijama, krsenjem zakona i svega sto nas prati. Ako ne smisle neke realne prednosti strukovni master nece zaziveti dok je to isti stepen kao i specijalisticke strukovne. Jedini nacin da zazive je bio da zauzmu mesto sadasnjim spec. strukovnim a da studenti koji su vec zavrsili dobiju automatsku prekvalifikaciju. Ovako su osudjene na propast i tu je tacka, videcete.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Струковни мастер има предности. Шта фали да се ради у високошколској установи? То није могло до сада! А баш ме заболе за интерересовања за струковни мастер! Мени не треба! А ово је земља лудака тако да сам навикао на сулуде потезе у Министраству просвете, правде и тд. Жао ми је Вас млађих које сви у овој земљи дриблају и праве од Вас циркус!

      Избриши
  53. http://bbs.edu.rs/Media/Dokumenta/UpisMSS.pdf

    ОдговориИзбриши
  54. Ne fali nista naravno, to je odlican posao, ali nema mnogo studenata sa tom ambicijom i ne mogu se svi str. masteri tu zaposliti. Prava smo banana republika, slazem se.

    ОдговориИзбриши
  55. Ima li indicija da ce strukovni masteri moci da rade kao predavaci u srednjim skolama? Mislim ravnopravno kao studenti sa akademskih studija, a ne kao sada, u svakoj pedesetoj skoli jedno radno mesto.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Za sada ne, ali biće ukoliko se nas sto vise pojavi na Konferenciji i da tako nešto javno zatražimo za specijaliste, jer nam to po Zakonu pripada.

      Избриши
    2. Наравно, тражићемо за специјалисте а догодине када изађе први струковни мастер надам се да нећемо морати тражити јер неће ваљда бити толико кратковиди у Министарству просвете и не донесу напокон нови Правилник о врсти стручне спреме и неове Измене и допуне закона о основној и средњој школи.

      Избриши
    3. Nisu oni kratkovidi nego je lobi dekana 'starih' fakulteta jos uvek jak.

      Избриши
    4. Zna li ko kakva je situacija u inostranstvu, da li njihovi studenti strukovnih studija mogu raditi kao predavaci u srednjim skolama?

      Избриши
  56. Svima želim da Vašu decu upišete na faks ili koledz ili šta god negde u zapadnoj Evropi jer u Srbiji nikada neće dobiti kvalitetno obrazovanje.Moj posao je da ispravljam nakazne kreacije profesorcica i doktorcica sa bg i kg tehničkih fakulteta.One koji su bili odlični odavno su unovčili Nemci ,Švedjani....Akademci juriš na ETF i Mašinac ,Vašim profesorčićima ponestaje parica za privatnu fabriku raketa u Bubanj potoku!!

    ОдговориИзбриши
  57. Соме, пардон Соми, не можемо сви да побегнемо из Србије. Настојаћемо децу да упишемо негде на запад, као и сваки родитељ да их заштитимо од од Срба и Србије. Али морамо нешто да урадимо и за овде да нам буде боље!

    ОдговориИзбриши