среда, 16. мај 2012.

Kako poslodavci raspisuju Konkurs za posao

Po članu 24. ZAKONA O RADU :

"Radni odnos može da se zasnuje sa licem koje ima najmanje 15 godina života i ispunjava druge uslove za rad na određenim poslovima, utvrđene zakonom, odnosno pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova (u daljem tekstu: pravilnik).
Pravilnikom se utvrđuju organizacioni delovi kod poslodavca, vrsta poslova, vrsta i stepen stručne spreme i drugi posebni uslovi za rad na tim poslovima.
Pravilnik donosi direktor, odnosno preduzetnik.
Obaveza donošenja pravilnika ne odnosi se na poslodavca koji ima pet i manje zaposlenih."

Konkurs za radno mesto za koje postoji potreba raspisuje se sa podacima iz pravilnika.

Tu sada postoje TRI slučaja:
  1. Pravilnik o organizaciji i sitematizaciji poslova sadrži stepene visokog obrazovanja u skladu sa novim Zakonom o visokom obrazovanju iz 2005 sa Zakonima o izmenama dopunama zakona o visokom obrazovnaju do 2010...
  2. Pravilnik o organizaciji i sitematizaciji poslova NE sadrži vrste i stepene stručne spreme u skladu sa novim Zakonom o visokom obrazovanju iz 2005 (već VSS i VII stepen stručne spreme po ZOVO od pre 2005), ali ima član Pravilnika koji jasno kaže šta podrazumevaju pod VI, a šta pod VII sss (jer je NOKS donet ili nije donet)
  3. Pravilnik o organizaciji i sitematizaciji poslova NE sadrži vrste i stepene stručne spreme u skladu sa novim Zakonom o visokom obrazovanju iz 2005 niti posebvan član Pravilnika koji se to reguliše.
   Jedini ispravan slučaj je prvi slučaj, Drugi i treći slučaj nisu u skladu sa zakonima ove države.
   Kod drugog slučaja gde se na osnovu člana Pravilnika reguliše odnos starih i novih stručnih sprema problematika je u tome ko određuje taj odnos i njegov pravni potencijal i umesto da se stari sistem usklađuje sa novim, vrši se obrnut proces, NOVI SISTEM vraća se na referentni STARI....
   Kod trećeg slučaja problem je nedostatak? Nacionalnog okvira kvalifikacija koji bi kao jedini zvanični dokument mogao da reguliše odnose starih i novih stručnih sprema.
   Napominjem da Zakon o visokom obrazovanju (2005 sa promenama iz 2010) u članovima 127 i 95. jednostrano reguliše kako se stari stepeni stručnih sprema ...VI,VII,VIII preslikavaju u prvi/drugi/treći stepen visokog obrazovanja ali ne i obratno, jer osnovne akademske četvorogodišnje studije (240 ESPB, tj novi "diplomirani" koji su inače 1 stepen EHEA)  i specijalističke strukovne studije (2 stepen EHEA) NEMAJU par u starom sistemu stručnih sprema.




Primer 1
Izvod iz Pravilnika o organizaciji i sitematizaciji poslova jedne gimnazije:
Poslove nastavnika može da obavlja lice koje ispunjava uslove propisane članom 20. ovog pravilnika i koje ima odgovarajuće obrazovanje.
Pod odgovarajućim obrazovanjem smatra se:
  1. visoko obrazovanje stečeno na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije - master, specijalističke akademske studije ili specijalističke strukovne studije) u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik RS", br. 76/2005, 100/2007 - autentično tumačenje i 97/2008), počev od 10. septembra 2005. godine i
  2. na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine, po propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine;
Primer 2
УСЛОВИ ЗА ОБАВЉАЊЕ ПОСЛОВА:
• Дипломирани економиста, ВСС - VII1 степен
• Економиста, ВС – VI степен, VII степен струковно
РАДНО ИСКУСТВО: 3 године

primer 3
Услови за обављање посла:
стручна спрема ВСС, VII
посебан услов: познавање рада на рачунару у програмима (word i excel)
радно искуство 4 године
- Број потребних извршилаца: 1

15 коментара:

  1. Bas sam juce bio u jednoj srednjoj skoli u Brckom na razgovoru za posao za nastavnika. Direktor kaze da nastavnik moze biti samo "dipl, ing." a na moje pitanje sta je sa strukovnim specijalistom kaze NE. Kod nas u RS *BiH nema jos strukovnih studija i na njih se gleda kao na Visu skolu. Bolje da je ostao stari sistem fakulteta visa i visoka i bog te veselio.

    ОдговориИзбриши
  2. OK TAko je u R Srpskoj i BiH, kod njih su i spec. struk. studije studije 1. stepena!!! ALI!!! U SRBIJI je drugacije i specijalisticke strukovne studije su studije 2. stepena! o TOME SMO VEC PISALI!!! CITAJTE! MOZEMO PODRZATI KOLEGE U RS I BIH DA I KOD NJIH SPEC. STRUKOVNE STUDIJE UVRSTE U STUDIJE 2. STEPENA! KONJIH JE DRUGI ZAKON I PRAVILNIK O ZVANJIMA! (NA ZALOST)

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Specijalističke strukovne studije JESU drugi nivo visokog STRUKOVNOG obrazovana, NISU niti će ikad bidi viši stepen od VI-2 stručne spreme, jer se specijalizacijom samo proširuje uskostručno znanje na još manju stručnu oblast.

      Specijalizacijom se (NIGDE) NE uvećava stručna sprema.

      Stručna sprema je definisana OSNOVNIM STUDIJAMA i postdiplomskim studijama.

      studije do tri godine = VI-1 = 180 ESPB
      - specijalizacija = VI-2 = 180 + 160 ESPB

      studije od 4-6 godina = VII-1 = 300 ESPB
      - specijalizacija = VII-2 = 300 + 60 ESPB

      studije od osam godina = VIII SSS = 480 ESPB

      Избриши
    2. Ти или си кандидат за ЛУДНИЦУ или за НОБЕЛА! Мала је граница између генија и лудака! На жалост остао си испод црте! Слушај: Узимај редовно лекове, не посећуј овај блог. Знам да ти је овај блог као дневна болница али због менталне хигијене осталних корисника овог блога не мој се више оглашавати. Алтаир предузми нешто, осим што бришеш моје коментаре.

      Избриши
    3. Meni nije jasno jedno,

      Zašto su ljudi požurili da upisuju specijalističke strukovne studije ?
      Mi smo skloni da se prvo uvalimo u g... pa tek onda razmišljamo šta i kako dalje, mesto da bude obrunuto, razmisli, sačekaj itd.

      Mislim da je to pravo pitanje na koje treba dati odgovor.

      Ljudi su dovedeni u status "QVO". Po meni je normalno da ljudi traže bolje plaćen posao i da predstave sebe u najboljem svetlu, ali mi isto tako nije jasno zašto ne trpe tuđa mišljenja već iznose primitivna mišljenja misleći time da su superiorniji od drugih.

      Sagovornik iznad mene ( Анониман15. фебруар 2013. 13.10 ) je toliko primitivan da ja nemam reči. Verovatno je bandoglav i ne uvažava tuđe mišljenje što je osnova za rešavanje problema.

      Избриши
    4. Zašto su ljudi požurili da upisuju specijalističke strukovne studije ?

      Zato sto je ZAKON o visokom obrazovanju to omogucio.
      Zato sto je NSVO usvojio nacrt NOKSa koji u nasoj banana drzavi niko nije usvojio.
      Zato sto po bolonji svako ima pravo na celozivotno ucenje.
      Zato sto je neko hteo nesto bolje za sebe.

      I jos zato sto su to studije drugog stepena po bolonji, ali trenutno ih koci glavni kocnicar ministar prosvete zarko obradovic, pa gledajte za koga glasate iduci put.

      Избриши
    5. Туђе мишљење уважавам ако знаш шта је мишљење. Мишљење је интелекталан процес и користи се мозак а то што ти радиш је дефекација! Ни сам не знаш шта пишеш ни о чему ми овде расправљамо и зато се не појављуј више овде. Перице ти си 100% у працу.

      Избриши
  3. Pokrenite temu *uvodjenje master strukovnih studija*.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Струковни мастер је у овом моменту није потребан. Струковни мастер има смисла ако је то пут за струковни докторат. Очигледно не пратиш овај блог од почетка. Да иоле разумеш ову причу не би тако лупио! Направи себи блог па тамо просипај памет!

      Избриши
  4. ПРЕДЛОГ ЗАКОНА
    О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ВИСОКОМ ОБРАЗОВАЊУ

    Члан 1.
    У Закону о високом образовању („Службени гласник РС”, бр. 76/05, 100/07 –аутентично тумачење, 97/08, 44/10 и 93/12), члан 40. мења се и гласи:
    „Члан 40.
    Самосталну високошколску установу могу основати Република, правно и физичко лице, у складу са законом.
    Када је оснивач самосталне високошколске установе Република, одлуку о оснивању доноси Влада.
    Високошколске установе за остваривање студијских програма за потребе полицијског, односно војног образовања, као и за потребе националне безбедности, оснива Влада, у складу са условима утврђеним овим законом.
    Високошколске установе из става 3. овог члана могу бити у саставу универзитета, односно академије струковних студија, у складу са посебним споразумом универзитета, односно академије струковних студија и Владе.
    Споразумом универзитета, односно академије струковних студија и Владе, на предлог органа државне управе надлежног за унутрашње послове, послове националне безбедности, односно послове одбране, може се установити посебан студијски програм за потребе полицијског, односно војног образовања, као и за потребе националне безбедности, у оквиру одређеног универзитета, односно академије струковних студија.
    Споразумом универзитета, односно академије струковних студија и високошколске установе из става 3. овог члана може се, уз сагласност Владе, установити студијски програм за стицање заједничке дипломе.
    Влада, на предлог органа државне управе надлежног за унутрашње послове, послове националне безбедности, односно послове одбране, ближе уређује услове и начин остваривања студијских програма из ст. 5. и 6. овог члана и положај наставника и студената, у погледу особености везаних за циљеве и природу полицијског односно војног образовања и образовања за потребе националне безбедности.
    Управни надзор над радом високошколских установа из става 3. овог члана и остваривањем студијских програма из ст. 5. и 6. овог члана врши орган државне управе надлежан за унутрашње послове, послове националне безбедности, односно послове одбране.”

    Члан 2.
    У члану 73. после става 3. додају се нови ст. 4. и 5, који гласе:

    „У високошколској установи у којој се остварује студијски програм за потребе националне безбедности наставу из стручних и стручно-апликативних предмета могу да изводе и запослени у органу државне управе надлежном за послове националне безбедности, у складу са законом и општим актом високошколске установе.
    Са лицима из става 4. овог члана високошколска установа закључује уговор о ангажовању за извођење наставе.”

    У досадашњем ставу 4. који постаје став 6. речи: „става 3.” замењују се речима: „ст. 3. и 4.”.

    Члан 3.
    У Закону о изменама и допунама Закона о високом образовању („Службени гласник РС”, број 93/12), у члану 6. став 2. реч: „пет” замењује се речју: „шест”.
    Члан 4.
    У Закону о изменама и допунама Закона о високом образовању („Службени гласник РС”, број 93/12), у члану 7. речи: „50 ЕСПБ бодова” замењују се речима: „48 ЕСПБ бодова”.
    Члан 5.
    Овај закон ступа на снагу даном објављивања у „Службеном гласнику Републике Србије”.

    ОдговориИзбриши
  5. Stvarno se nezna ni ko pije ni ko ..... Užas od sistema. Ali se moramop i protiv toga boriti kako znamo i umemo.

    ОдговориИзбриши
  6. Само држава нека поштује Законе које доноси и ништа више. Струковни специјалисти су 2. ниво високог образовања и то се мора испоштовати од стране свих у држаном или не државном сектору.

    ОдговориИзбриши
  7. Izem ti drzavu koja sama ne vrednuje sopstvene zakone... (pogodite o kojoj se drzavi radi, imate jednu sansu u nagadjanju).

    ОдговориИзбриши
  8. Na kraju ćemo raditi za šaku pirinča i bez prava glasa!!!! Sramota!!!!

    ОдговориИзбриши