уторак, 2. септембар 2014.

PRAVILNIK o vrsti obrazovanja vaspitača i stručnih saradnika i uslovima i kriterijumima za izbor stručnog saradnika – asistenta u domu učenika --Strukovni specijalisti mogu da se zaposle u domovima učenika!




utorak, 02 septembar 2014 

Na osnovu člana 60. stav 8. Zakona o učeničkom i studentskom standardu („Službeni glasnik RS”, br. 18/10 i 55/13),
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja donosi
PRAVILNIK
o vrsti obrazovanja vaspitača i stručnih saradnika
i uslovima i kriterijumima za izbor stručnog
saradnika – asistenta u domu učenika
Član 1.
Ovim pravilnikom utvrđuje se vrsta obrazovanja vaspitača, stručnog saradnika – psihologa i stručnog saradnika – pedagoga i uslovi i kriterijumi za izbor stručnog saradnika – asistenta u domu učenika i učeničkom centru (u daljem tekstu: dom učenika).
Član 2.
Poslove vaspitača u domu učenika može da obavlja:
1) lice koje je završilo studije drugog stepena i koje je steklo odgovarajući akademski naziv master vaspitač, sa kojim može da izvodi vaspitni rad u domu učenika srednjih škola;
2) lice koje je završilo studije drugog stepena i koje je steklo odgovarajući stručni, odnosno akademski naziv;
3) lice koje je završilo osnovne studije na fakultetu u trajanju od najmanje četiri godine, čiji je stručni naziv u pogledu prava koja iz njega proizlaze izjednačen sa akademskim nazivom master.
Lice iz stava 1. ovog člana treba da ima i obrazovanje iz psiholoških, pedagoških i metodičkih disciplina, shodno obrazovanju koje mora da ima vaspitač u srednjoj školi sa domom učenika.

Član 3.
Poslove vaspitača u vaspitnoj grupi doma učenika u kome su smešteni učenici sa smetnjama u razvoju može da obavlja:
1) master defektolog,
2) specijalista defektolog,
3) specijalista strukovni defektolog,
4) lica iz člana 2. ovog pravilnika koja poseduju stručnu defektološku osposobljenost.
Član 4.
Poslove stručnog saradnika – psihologa (u daljem tekstu: psiholog), u domu učenika može da obavlja:
1) master psiholog;
2) specijalista psiholog;
3) diplomirani psiholog – master;
4) lice koje je steklo stručni naziv: profesor psihologije, diplomirani psiholog ili diplomirani školski psiholog – pedagog na osnovnim studijama na fakultetu u trajanju od najmanje četiri godine, koji je u pogledu prava koja iz njega proizlaze izjednačen sa akademskim nazivom master.
Lice iz stava 1. ovog člana treba da ima i obrazovanje iz pedagoških i metodičkih disciplina, shodno obrazovanju koje mora da ima psiholog u srednjoj školi sa domom učenika.
Član 5.
Poslove stručnog saradnika – pedagoga (u daljem tekstu: pedagog), u domu učenika može da obavlja:
1) master pedagog;
2) specijalista pedagog;
3) diplomirani pedagog – master;
4) lice koje je steklo stručni naziv: profesor pedagogije, diplomirani pedagog ili diplomirani školski psiholog – pedagog na osnovnim studijama na fakultetu u trajanju od najmanje četiri godine, koji je u pogledu prava koja iz njega proizlaze izjednačen sa akademskim nazivom master.
Lice iz stava 1. ovog člana treba da ima i obrazovanje iz psiholoških i metodičkih disciplina, shodno obrazovanju koje mora da ima pedagog u srednjoj školi sa domom učenika.
Član 6.
Vaspitač, psiholog, odnosno pedagog treba da stekne obrazovanje iz psiholoških, pedagoških i metodičkih disciplina na visokoškolskoj ustanovi u toku studija ili nakon diplomiranja, shodno propisima iz oblasti obrazovanja, a ukoliko je u radnom odnosu u domu učenika – polaganjem ispita iz psihologije i pedagogije na ispitu za licencu.
Član 7.
Poslove stručnog saradnika – asistenta može da obavlja lice koje ima stečeno srednje obrazovanje i savladan program obuke za uvodni modul, prema propisima iz oblasti obrazovanja.
Ako radi sa učenicima sa smetnjama u razvoju, stručni saradnik – asistent mora da ima stečeno najmanje srednje obrazovanje u četvorogodišnjem trajanju u oblasti zdravstvo i odgovarajuću licencu prema propisima iz oblasti zdravstva, kao i savladan program obuke za uvodni modul, prema propisima iz oblasti obrazovanja.
Izbor stručnog saradnika – asistenta vrši se u zavisnosti od potreba doma učenika kada mu je potrebna podrška za rad sa učenicima sa invaliditetom, sa smetnjama u razvoju i dr.
Član 8.
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o vrsti stručne spreme vaspitača i stručnih saradnika u domu učenika („Službeni glasnik SRS”, broj 21/86).
Član 9.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
Broj 110-00-41/2014-02
U Beogradu, 4. jula 2014. godine
Ministar,
dr Srđan Verbić, s.r.
 

36 коментара:

  1. ОК То је по закону и тако је једино исправно. То је коректно урађено у складу са Законом о високом образовању, значи васпитачи и стручни сарадници могу бити лица одговарајућим академским и стручним образовањем на студијама 2. степена или на основним студијама које су изједначене са мастером.
    ПС
    Штета наш ''академац'' bachelor with honours не може бити ни васпитач са његовим (6/2) степеном стручне спреме али зато може уписати мастер или код нас струковне специјалистичке студије (ако има просек) и онда може да се нада нечему. Овако може да прича свима по селу како је завршио ''факултет'' ма шта му то значило.

    ОдговориИзбриши
  2. Da li mi neko moze reci na kom fakultetu ili visokoj školi može da se stekne stučni naziv: specijalista strukovni defektolog ?
    Hvala !

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Не могу да верујем да постоје такве незналице које постављају таква питања! Специјалиста струковни дефектолог је стручни назив који је предвиђен Правилником о врсти стручних, академских и научних звања. Која високошколска установа акредитује тај програм имаће га! Да ли ће то бити у Београду или Новом Пазару не знам или на факултету или некој високој здравственој школи, видећемо. У правилнику постоји десетине занимања која још немају акредитоване програме и то је је ваљда свима познато. Ко иоле прати проблематику видимо да сваки дан акредитују се програми а то све зависи и од понуде и потражње на тржишту. Када схвате да су нека звања атрактивна и да имају пролаз високошколске установе их за час акредитују, као нпр. на стоматолошком факултету профил орални хигијеничар или на медицинском специјалиста санитарно-еколошки инжењер.
      PS
      Знам на чега алудираш али то је зато што немаш широке видике и не види даље од твог носа и ум ти је ограничен.

      Избриши
  3. Koliko im treba, od Zakona do Pravilnika 1 godina http://specijalisticke.blogspot.com/2013/08/zakon-o-ucenickom-i-studentskom.html

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Тај закон је изашао 2010 године (Сл.гласник РС бр. 18/10) а измене и допуне тог закона 2013 (Сл.гласник РС бр. 55/13) а Правилник 2014. Значи требало им је 4 године и да се промене 3 Владе и 2 министра (2 пута Жарко и сада Вербић). Браво! Ипак се окреће!

      Избриши
  4. Predlozen je amandman na Zakon o visokom obrazovanju. Amandman se tice mogucnosti nastavka studija, usavrsavanja nakon strukovnog mastera i sticanja 300 espb. Amandman je predlozen je vec u nekim zemljama EU postoji takva mogucnost da studenti primenjenih akademskih studija doktoriraju i postanu doctor proffesional, odnosno doktori profesionalnih nauka (oblasti koju su ranije masterirali i specijalizirali).
    Ovim putem Vas molim da lobirate, saljete dopis, molbu za podrsku putem maila licno poslaniku preko skupstinskog sajta ili nekim drugim putem! Amandman se tice i izmene clana po kom bi i struk. masterti mogli da budu predavaci na visokim skolama.

    ОдговориИзбриши
  5. Kuku nama sto vas nahvalise u skupstini... Niko od poslanika ni u jednoj recenici nije rekao nista pozitivno o vasim studijama..

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. ''Samo'' ministar prosvete i cela Vlada Srbije! I njima je zahaldjene uticalo na misli ali prolepšaće se sledeće nedelje kada Izmene I dopune zakona stupe na snagu.

      Избриши
    2. А тек ми о њима што имамо лепо мишљење само не смеју да нас пусте на ТВ да им кажемо!

      Избриши
  6. Bome, nahvalise nas i to dosta njih! Pratite zasedanja malo bolje! Pored ministra, hvalili su nas i pojedini doktori nauka i zalozili su se za uvodjenje struk. mastera, cak i navodili primere u kojim zemljama EU postoje takve akademske primenjene master studije! Holandija, Vel. Britanija itd.

    ОдговориИзбриши
  7. Vi ste prsli ko bas...pavi uporno navodite neke pojedinacne primere... Vi se poredite sa primenjenim zanimanjima u Velikoj Britaniji... Pa gde vam je mozak ??? Vi ste u zestokom problemu sa prihvatanjem realnosti da je FAKULTET fakultet a da je VISOKA skola SKOLA .. .

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. На високим школама изводе се 1. и 2. ниво високог образовања. Ма факултетима такође и још и 3. докторске студије. Све си измешао. На висоим школама се изводе и академске и струковне студије а на факултетима такође.
      Знам ЦИКЛОН СИМЕОН да те је узнемирио, опусти се! Прошло је, разведрава се за који дан! У 17 земаља у ЕУ има струковни мастер од најразивјенији Немачке, В. Британије, Холнадије, преко Грчке до Румуније и Буграске па чак и неутрална Швајцарска.
      Али струковне студије нас итересују само идиректно а не директно (као тебе), Боље води о твом степену стручне спреме - bachelor with honurs које је у рангу 6/2, као што је bachelor у рангу 6/1,
      Речи ''завршен факултет'' у свим законима мења се речи ''завршено високо образовање на студијама 2. стеепена (мастер студије, специјалистичке струковне студије и специјалистичке академским студијама) или завршене основне студије (до 2005) а речи ''више образовање'' мења се речима ''завршене основне академске или струковне студије' односно на студијама до три године (до 2005)'.
      ПС
      Психо види где си ти у тој причи!

      Избриши
    2. Добро је све што се тиче струковних специјалиста у Законима а најважније је да не прође да са основним академским студијама (6/2) могу да напредују и ми са 2. нивоом високог образовања!

      Избриши
  8. Prihvatise vas amandman da uvedete doktorske strukovne studije ??? Hahahaha... ha ha...

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Прихватиће се када то буде извесно тј. када одбрани мастер рад први судент! Тада ће се стоворити услови за докторске студије! Не могу ад верујем да толико глупости и незнања да постоји не могу да верујем. За кога сада да оснује се докторске мастер студије мада нема ни једног струковног мастера. Полако! Биће! Ха, ха, ха,....

      Избриши
    2. Amandman ne moze kos biti prihvacen jer danas o tome uopste nije ni bilo reci! Odnosno, ukoliko ste pratili zasedanje, danas nije bilo reci o amandmanima vec su se poslanici izjasnjavali o nacrtu Zakona. O amandmanima ce biti reci sutra ili prekosutra. Cim je neko toliko navalio da unizi akademske primenjene (strukovne) studije, odmah sam ube]en da radimo pravu stvar i da smo u pravu! Tako to ide u Srbiji, svi su puni zavisti, sujete i ko zna cega jos... Strukovne studije ce se dalje razvijati hteli vi to ili ne, nas obrazovni sistem ce se dovesti u red po uzoru na zemlje EU. To sto neko ko je zavrsio akademske naucne studije uopste ne razume i ne odobrava dalji razvoj obrazovnog sistema u svojoj zemlji, to dosta govori o tome kako je taj neko stekao diplomu, odnosno da ne zna tu svoju diplomu i zvanje da nosi, nema osnovne norme ponasanja i sire vidike u zivotu!
      Inace, u ponedeljak sam bio na sastanku sa jednim od 6 potpredsednika Skupstine Srbije, koji je organizovan na njegovu inicijativu. Tema sastanka je bila trenutno stanje u Zakonodavstvu sto se tice strukovnih studija i kako dalje. Bilo je govora o neusaglasenim pravilnicima u obrazovanju, negiranju stepena i slicno. Kao strukovni specijalisti, dobili smo punu podrsku potpredsednika skuptine, a koliko sam cuo i ministra Verbica koji je, kako mi je preneto, resen da se Zakoni iz oblasti obrazovanja, potpuno primene u praksi! Tako nesto sam i danas na zasedanju imao priliku jos jednom da cujem. Na njihovu inicijativu sam podneo, prilozio sve pismene dokaze do kojih sam do sada imao priliku da dodjem kako bi bili predoceni ministru i pojedincima iz Ministarstva prosvete. Radi se polako ali sigurno. U Srbiji se konacno moraju ispostovati Zakoni.
      Svi oni koji namerno osporavaju neka prava strukovnim studentima, mogu to i dalje da rade ali DZABA! Konacno je sve krenulo svojim tokom! Iako amandman mozda ne prodje u ovim izmenama, bice uvrsten u novi Zakon o visokom obrazovanju, cija je izrada vec pocela! Sto se tice pravilnika, o njima ce biti reci na sl. sednici skupstinskog odbora za obrazovanje.

      Избриши
    3. Ko ne veruje da profesionalni doktorat postoji, neka se uveri citajuci tekst na linku ispod!
      http://en.wikipedia.org/wiki/Doctor_of_Professional_Studies

      Избриши
    4. Мито, та лик што оспорава све , не разуме се баш ниушта! Амандмани се подносе у расправи у појединостима а не у на челу. Али шта да радимо чак и садашња опозуиција која је била до скора позиција је против Закона и обавеза које су сами преузели од ЕУ. Невероватно али истинито! Али зато позиција, која је била опозиција (без резерве) прихвата овај закон. Али све је то Србија и навилкли смо.
      ПС
      Молим Вас да са плагијатором ДР домазета и ДР стојадиновића веше не полемишете јер губи сваки смисао.

      Избриши
    5. Један ''паметни'' народни посланик карикирао је питањем:''Шта је струковна сестара када заврши мастер струковне студије у односу на лекара (др мед.)?''. Да ли је он нормалан па и данас се на медицисинским факултетима школују и лекари и дипломирани ораганизатор здравствене неге - мастер. У чему је проблем? Само у вашим главама! Проблема нема, само у вашим главама је проблем!

      Избриши
    6. Taj kako ti kažeš pametni poslanik je profesor univerziteta, cisto da znaš...

      Избриши
    7. За њега сам професор емеритус! Човек је плагијатор и нема ниједа свој научни рад, него му студенти пишу радове! Али оправдано је јер не мооже да стигне од политике и политиканства да пише и да се бави науком! Видео је шта је профитабилније од науке али то му не даје за право да прича глупости на седницама Скупштине!

      Избриши
  9. Transkript cele sednice
    http://www.otvoreniparlament.rs/2014/09/04/571338/page/1/

    ОдговориИзбриши
  10. Pitanja i odgovori
    TRETMAN ZVANJA "SPECIJALISTIČKE STRUKOVNE STUDIJE" U STATUSU ZVANJA STEČENOG PO RANIJE VAŽEĆIM PROPISIMA

    Pitanje:

    • Na koji način protumačiti zvanje "specijalističke strukovne studije drugog stepena", da li je to zvanje identično ranijem VII stepenu fakultetskog obrazovanja po propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine?

    Odgovor:

    Članom 25. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik RS", br. 76/2005, 100/2007 - autentično tumačenje, 97/2008, 44/2010, 93/2012 i 89/2013 - dalje: Zakon), propisano je da se delatnost visokog obrazovanja ostvaruje kroz akademske i strukovne studije na osnovu odobrenih, odnosno akreditovanih studijskih programa za sticanje visokog obrazovanja. Odredbom stava 3. istog člana propisano je da se na strukovnim studijama izvodi strukovni studijski program, koji osposobljava studente za primenu znanja i veština potrebnih za uključivanje u radni proces.

    Članom 25. stav 5. tačka 2) Zakona, propisano je da su specijalističke strukovne studije, studije drugog stepena.

    Članom 127. Zakona, kojim je uređeno izjednačavanje stručnih naziva stečenih prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona sa stručnim, odnosno akademskim i naučnim nazivima koji se stiču u skladu Zakonom.

    Međutim, sa specijalističkim strukovnim studijama nije izjednačen nijedan stručni naziv koji se sticao po propisima koji su važili do stupanja snagu Zakona, te se ne može reći da je stručni naziv specijalističkih strukovnih studija identičan stručnom nazivu stečenom na osnovnim studijama u četvorogodišnjem trajanju (VII stepen) koji se sticao prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do 10. septembra 2005. godine.

    Članom 8. stav 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 52/2011 i 55/2013), propisano je da nastavnik, vaspitač i stručni saradnik jeste lice koje je steklo odgovarajuće visoko obrazovanje:

    1) na studijama drugog stepena (master akademske studije, specijalističke akademske studije ili specijalističke strukovne studije) po propisu koji uređuje visoko obrazovanje, počev od 10. septembra 2005. godine.

    2) na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine, po propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine.

    Prema tome, sa aspekta stepena obrazovanja koji je propisan za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, može se smatrati da specijalističke strukovne studije predstavljaju obrazovanje istog stepena kao osnovne studije u trajanju od najmanje četiri godine stečene prema propisima koji su važili pre Zakona o visokom obrazovanju (VII stepen).

    ОдговориИзбриши
  11. Spec. struk informaticar... ili sljaker sa visom skolom...

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. ne visom, nego visokom sa zavrsenim spec. struk. stud. i to sa platom fakulteta.

      Избриши
    2. Vec dve godine :)

      Избриши
    3. I da,
      vi strucnjaci sa zavrsenim fakultetima ste doveli zemlju u ovakvu situaciju. Toliko o vasim fakuletskim diplomama (cast izuzecima)

      Избриши
    4. Niti vise menadzera I ekomomista a niti vise bede.
      Niti vise pravnika a niti vise nepravde.
      Niti vise doktora a niti vise bolesnih.
      NIšta niko ne radi, treba vam mašinbravar (drug Tito) da vas nauči da radite.
      Diploma je nešto što ti može otvoriti vrata u životu da bi se dokazao a ne štit ispod koga se kriješ da bi sakrio tvoje frustracije, gluposti I neznanaj.
      SPECIJALISTI STRUKOVNIH STUDIJA su opravdali sva očekivanja I radna mesta na kojima su raspoređena, počevši od profesorskih. prekoo inžewerskih do admistrativnih zanimanja. Samo napred kolege sve ide po planu.

      Избриши
  12. Pusti ti politiku i ko je gde zemlju doveo... Evo i sam kazes sa platom fakulteta, eto sam si postavio stvari na svoje mesto. Fakultet kao fakultet a visoka skolica kao visoka skolica ili visa sve jedno...

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. To se kaže figurativno a misli se na osnovne studije na fakultetima koje su bile do 2005 I jedinstvene u celoj Srbiji! Sada se na fakuletima (u zgradi od cigala) mogu završavati veći broj studijaskih programa OAS od 3 godine, OAS od 4 godine, OSS, SSS, MAS, integrisane studije, SAS I naravno DAS (dikrorske) kao I do sada jer tu se nije ništa menjalao.
      Vidiš zbog teči I čobana moraju da postoje I tumačenja da sa puta ne skernete a ti skrenuo odavno.

      Избриши
    2. Kao prvo radim u zdravstvenoj ustanovi.
      Kao drugo sistmatizacija radnih mesta ostala ista kao pre 30 godina (još su tu više škole, fakulteti itd, itd.....), tako je u svim zdravstvenim ustanovama.
      Kao treće ja sam svrstan u rang 240 bodova (4 godine školovanja). tj. fakultet.
      E sad problem je u ustanovi, gde direktor donosi sistematizaciju radnih mesta. (ovo pišem da drugi znaju). Ako je volja direktora da prizna školu, priznaće je, uradi dopunu sistematizacije i to ti je to. Nažalost u mojoj ustanovi kada je radjena nova sistematizacija radjena je po već postojećim radnim mestima tj. kako je ko imao završenu školu tako se i radno mesto sistematizovalo.
      http://www.rfzo.rs/download/uredbe/Uredba_o_koeficijentima.pdf
      evo ti uredba o platama.

      Избриши
    3. Naravno to je odraz stanja u Srbiji da se pojedini direktori rukovode svojim principima a ne zakonima Srbije. Sistematizuju radna mesta spram škola koje su završili njihovi puleni a ne spram potrebe radnog mesta. Tako je i u zdravstvu tako je svuda. U zdravstvenim ustanovama možete sresti šumarske tehničare na radnim mestima u adminstraciji. Takođe u poreskoj upravi možete sresti poljoprivredne tehničare na poslovima referenata. To je sramota. Zato to klupko treba odmotati u svim javnim preduzećima ili bežite deco iz zemlje dok ste još mladi. Ili delajte i udrite iz sve snage ili bežite glavom bez obzira. Neka se vlast pozabavi tim problemima ili neka dam dodje ponovo Maršal Tito da nas uvede u red. Kod Tita je pekar bio pekar, kuvar kuvar, konobar konobar, inženjer inžđenjer a lekar lekar.
      Nema države, slaba je, pustili su da pojedinci odlučuju o sudbini svih nas. Npr srednja škola ili visoko školska ustanova prave planove i programe spram svog nastavnog kadra a ne spram potrebe države i društva! Znači bitno je da oni namire svoje plate i fond časova a da li su ti profile koje školuju potrebni zemlji to nije bitno. Zar ne vidite gde živimo? Taj tvoj director koji je postavljen on nema viziju i ne zna da odgovori potrebama društva, on je običan kočničar i čovek koji hoće da tapka u mestu. On verovatno nije ni čuo za listu stručnih akademskih i naučnih zvanja. Da je to tako daću ti jedan primer iz sadašnjosti i bliske proćlosti: direktori zdravstvenih ustanova od 2008 godine pa na ovamo pohrlili su da upiši i završili su SSS na FON-u i Medicinskom fakltetu iz menadžmenta u zdrastvu. Brže bolje su sami sebe predložili i platili sebi školarine. Šta se desilo lekari specijalisti koji su na korak od doktorata upisali su SSS iz menadžmeta u zdravstvu. Ako ne verujete tražite informacije od javnog značaja sa medicinskog fakulteta u BG i videćete. Šta vam to govori? Govori nam da su ti si rukovodioci jedni obični dupeglavci i ništa vise. Mora doći vreme da se istini pogleda u oči.

      Избриши
  13. www.parlament.gov.rs/akti/doneti-zakoni/doneti-zakoni.1033.html

    ОдговориИзбриши
  14. http://www.parlament.gov.rs/upload/archive/files/cir/pdf/zakoni/2014/2570-14.pdf

    ОдговориИзбриши
  15. Анониман30. мај 2015. 10:32

    Коментар за текст -
    Vaspitač, psiholog, odnosno pedagog treba da stekne obrazovanje iz psiholoških, pedagoških i metodičkih disciplina na visokoškolskoj ustanovi u toku studija ili nakon diplomiranja, shodno propisima iz oblasti obrazovanja, a ukoliko je u radnom
    odnosu u domu učenika – polaganjem ispita iz psihologije i pedagogije na ispitu za licencu.

    Да полаже оно што је учио на факултету?
    А шта треба онда да полажу архитекте инжењери или економисти који су запослени као "васпитачи" Како се тумачи да овакве струке могу радити као васпитачи. Зар може бити и обрнуто да педагози и психолози могу радити послове нпр. економиста. Боже ме сачувај!

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Анониман30. мај 2015. 14:27

      Све ти се измешало у глави!
      Архитекте и инжењери и економисти који раде као наставници (а не као васпитачи) морају да имају основна знања из психологије и педагогије јер раде са децом а не са бетоном или челиком или папиром и оловком. И то је нормално а о чему ти пишеш ни теби није јасно.

      Избриши