понедељак, 29. септембар 2014.

Konferencija strukovnih specijalista

Svi koji žele da se uključe/doprinesu organizaciji prve Konferencije strukovnih specijalista krajem oktobra u Beogradu, neka se obrate na mail mitrevski21@gmail.com ili porukom na facebook stranici Specijalističke strukovne studije. Hvala

среда, 24. септембар 2014.

Dokaz da su specijalističke studije u rangu master akademskih studija. Potvrđeni navodi iz Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o osnovama sistema vaspitanja i obrazovanja!Tumačenje preuzeto sa sajta paragraf.rs



5/5/2014

TRETMAN ZVANJA "SPECIJALISTIČKE STRUKOVNE STUDIJE" U STATUSU ZVANJA STEČENOG PO RANIJE VAŽEĆIM PROPISIMA

Pitanje:

·         Na koji način protumačiti zvanje "specijalističke strukovne studije drugog stepena", da li je to zvanje identično ranijem VII stepenu fakultetskog obrazovanja po propisu koji je uređivalo visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine?

Odgovor:

Članom 25. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju (Sl. glasnik RS", br. 76/2005, 100/2007 - autentično tumačenje, 97/2008, 44/2010, 93/2012 i 89/2013 - dalje: Zakon), propisano je da se delatnost visokog obrazovanja ostvaruje kroz akademske i strukovne studije na osnovu odobrenih, odnosno akreditovanih studijskih programa za sticanje visokog obrazovanja. Odredbom stava 3. istog člana propisano je da se na strukovnih studijama izvodi strukovni studijski program, koji osposobljava studente za primenu znanja i veština potrebnih za uključivanje u radni proces.

Članom 25. stav 5. tačka 2 Zakona, propisano je da su specijalističke strukovne studije, studije drugog stepena.

Članom 127. Zakona, kojim je uređeno izjednačavanje stručnih naziva stečenih prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona sa stručnim, odnosno akademskim i naučnim nazivima koji se stiču u skladu sa Zakonom.

Međutim, sa specijalističkim strukovnim studijama nije izjednačen nijedan stručni naziv koji se sticao po propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona, te se ne može reći da je stručni naziv specijalističkih strukovnih studija identičan stručnom nazivu stečenom na osnovnim studijama u četvorogodišnjem trajanju (VII stepen) koji se sticao prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do 10. septembra 2005. godine.

Članom 8. stav 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 52/2011 i 55/2013), propisano je da nastavnik, vaspitač i stručni saradnik jeste lice koje je steklo odgovarajuće visoko obrazovanje:
1) na studijama drugog stepena (master akademske studije, specijalističke strukovne ili specijalističke akademske studije) po propisu koje uređuje visoko obrazovanje, počev od 10. septembra 2005. godine.
2) na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine, po propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine.

Prema tome sa aspekta stepena obrazovanja koji je propisan za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, može se smatrati da specijalističke strukovne studije predstavljaju obrazovanje istog stepena kao osnovne studije u trajanju od najmanje četiri godine stečene prema propisima koji su važili pre Zakona o visokom obrazovanju (VII stepen).



ParagrafLex                                                                                                                                        Strana 1. (od 1)

петак, 12. септембар 2014.

Donete nove izmene i dopune Zakona o državnim službenicima



Z A K O N
O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA

Član 1.

U Zakonu o državnim službenicima („Službeni glasnik RS”, br. 79/05, 81/05 – ispravka, 83/05 – ispravka, 64/07, 67/07 – ispravka, 116/08 i 104/09), u članu 16. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:
„Dostavljanje rešenja državnom službeniku vrši se u prostorijama državnog organa, a ako je državni službenik odsutan s rada dostavljanje se vrši poštom na adresu koju je državni službenik prijavio državnom organu i koja se nalazi u njegovom personalnom dosijeu.
Ukoliko dostavljanje iz stava 2. ovog člana nije uspelo, službeno lice državnog organa sastavlja pismenu belešku. U tom slučaju rešenje se objavljuje na oglasnoj tabli državnog organa i po isteku osam dana od dana objavljivanja smatra se dostavljenim.”
U dosadašnjem stavu 2. koji postaje stav 4. reč: „prijema” zamenjuje se rečju: „dostavljanja”.
Dosadašnji stav 3. postaje stav 5.

Član 2.

U članu 34. stav 1. posle reči: „Republičkog javnog pravobranioca” zapeta se zamenjuje rečju: „i”, a posle reči: „zamenika Republičkog javnog pravobranioca” reči: „i načelnika upravnog okruga” brišu se.

Član 3.

U članu 36. stav 2. menja se i glasi:
„Za rad na poslovima u zvanju višeg savetnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje sedam godina radnog iskustva u struci.”

Član 4.

U članu 37. stav 2. menja se i glasi:
„Za rad na poslovima u zvanju samostalnog savetnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.”

Član 5.

U članu 38. stav 2. menja se i glasi:
„Za rad na poslovima u zvanju savetnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim
akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.”

Član 6.

U članu 39. stav 2. menja se i glasi:
„Za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim
studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina radnog staža u državnim organima.”

Član 7.

U članu 40. stav 2. menja se i glasi:
„Za rad na poslovima u zvanju saradnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.”

Član 8.

U članu 41. stav 2. menja se i glasi:
„Za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina radnog
staža u državnim organima.”

Član 9.

U članu 45. stav 2. menja se i glasi:
„Pored toga za rad na položaju potrebno je i stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri
godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje devet godina radnog iskustva u struci.”

Član 25.

U članu 140. stav 2. menja se i glasi:
„Rukovodilac može pismeno da ovlasti državnog službenika koji ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u
trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje pet godina radnog iskustva u struci, da umesto njega odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika.”

Prelazne i završne odredbe

Član 29.

Podzakonska akta koja su predviđena ovim zakonom doneće se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Podzakonska akta doneta na osnovu Zakona o državnim službenicima („Službeni glasnik RS”, br. 79/05, 81/05 – ispravka, 83/05 – ispravka, 64/07, 67/07 – ispravka, 116/08 i 104/09) usaglasiće se sa odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Usvojene imene i dopune Zakona o visokom obrazovanju! Master strukovne studije od danas postoje i u Srbiji

Z A K O N
O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISOKOM
OBRAZOVANJU


Član 1.
U Zakonu o visokom obrazovanju („Službeni glasnik RS”, br. 76/05, 100/07 –
autentično tumačenje, 97/08, 44/10, 93/12 i 89/13 – u daljem tekstu: Zakon), u članu
6. posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:
„Prava iz stava 1. ovog člana ostvaruju se uz poštovanje principa otvorenosti
prema javnosti i građanima.”

Član 2.

U članu 13. stav 2. menja se i glasi:
„Komisija ima 17 članova.“
Stav 3. menja se i glasi:
„Članove Komisije bira Nacionalni savet i to:
1) po tri iz svakog obrazovno - naučnog, odnosno obrazovno – umetničkog
polja, iz člana 27. ovog zakona, iz reda istaknutih redovnih profesora, naučnika,
umetnika i stručnjaka, na predlog Konferencije univerziteta,
2) dva, iz reda profesora strukovnih studija, na predlog Konferencije
akademija strukovnih studija.“
U stavu 4. reči: „Konferencija univerziteta“ zamenjuju se rečima: „ovlašćeni
predlagač“.
Stav 8. menja se i glasi:
„Nakon razmatranja primedaba i predloga iz stava 7. ovog člana ovlašćeni
predlagač utvrđuje predlog od najviše:
1) po pet kandidata iz svakog obrazovno - naučnog, odnosno obrazovno -
umetničkog polja, kada je predlagač Konferencija univerziteta,
2) tri kandidata, kada je predlagač Konferencija akademija strukovnih studija,
i upućuje ga Nacionalnom savetu u roku od 15 dana od isteka roka iz stava 7.
ovog člana, uzimajući u obzir te primedbe i predloge.
Stav 12. u tački 3) na kraju teksta tačka se zamenjuje tačkom i zapetom.
Posle tačke 3) dodaje se tačka 4) koja glasi:
„4) ukoliko se bez opravdanog razloga ne okonča postupak akreditacije u
propisanom roku u oblasti za koju je član Komisije zadužen.”
U stavu 15. posle reči: „javnost” dodaju se reči: „i dostavlja ga Narodnoj
skupštini”.
U stavu 16. reči: „Rad Komisije finansira se iz ostvarenih prihoda od naknada
za akreditaciju sa posebnog podračuna za ove namene.”, zamenjuju se rečima:
„Sredstva za rad Komisije obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije. Visinu
naknade za akreditaciju utvrđuje Komisija, uz saglasnost Nacionalnog saveta i Vlade.
Naknada za akreditaciju visokoškolske ustanove uplaćuje se na račun propisan za
uplatu javnih prihoda budžeta Republike Srbije.”

Član 3.

U članu 14. posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:
„Kod akreditacije studijskog programa doktorskih studija najmanje jedan
recenzent mora biti nastavnik, naučnik ili umetnik zaposlen na visokoškolskoj,
odnosno naučnoj ustanovi iz inostranstva, koji ispunjava uslove da bude mentor na
tom studijskom programu, u skladu sa standardima iz člana 11. stav 1. tačka 11)
ovog zakona.”
Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.
U dosadašnjem stavu 5. koji postaje stav 6. reči: „koji je dostupan javnosti”
zamenjuju se rečima: „koji je trajno dostupan javnosti na zvaničnoj internet stranici
Komisije, a koji sadrži sve podatke o ispunjenosti, odnosno neispunjenosti propisanih
standarda”.
Dosadašnji st. 6–8. postaju st. 7–9.

Član 4.

U članu 16. posle stava 9. dodaje se novi stav 10. koji glasi:
„Komisija izdaje uverenje o akreditaciji, odnosno donosi rešenje kojim se
odbija zahtev za akreditaciju u roku od 12 meseci od dana prijema urednog zahteva,
u skladu sa aktom iz člana 11. stav 1. tač. 10) i 11) ovog zakona.”
Posle dosadašnjeg stava 10. koji postaje stav 11. dodaje se novi stav 12. koji
glasi:
„Po žalbi na rešenje iz stava 10. ovog člana odlučuje Nacionalni savet u roku
od 90 dana od dana podnošenja žalbe.”
Dosadašnji st. 11. i 12. postaju st. 13. i 14.

Član 5.

U članu 23. stav 1. tačka 5. menja se i glasi:
„5) utvrđuje način izdavanja diplome i dodatka diplomi;”.

Član 6.

U članu 25. stav 5. menja se i glasi:
„Studije drugog stepena su:
1) master akademske studije;
2) master strukovne studije;
3) specijalističke akademske studije;
4) specijalističke strukovne studije.”

Član 7.

U članu 29. posle stava 11. dodaje se novi stav 12. koji glasi:
„Master strukovne studije imaju najmanje 120 ESPB bodova kada je
prethodno ostvaren obim prvog stepena studija od najmanje 180 ESPB bodova.”
Dosadašnji st. 12–14. postaju st. 13–15.
Član 8.

U članu 30. stav 2. posle reči: „master akademskih studija” dodaju se reči: „i
master strukovnih studija”.
U stavu 3. reči: „koji može biti i” zamenjuju se rečima: „koji je”.
Posle stava 7. dodaju se st. 8–10. koji glase:
„Visokoškolska ustanova na kojoj se brani doktorska disertacija dužna je da
doktorsku disertaciju i izveštaj komisije o oceni doktorske disertacije učini dostupnom
javnosti, i to u elektronskoj verziji na zvaničnoj internet stranici ustanove i u
štampanom obliku u biblioteci ustanove, najmanje 30 dana pre usvajanja izveštaja
komisije na nadležnom organu, kao i do odbrane disertacije.
Univerzitet je dužan da ustanovi digitalni repozitorijum u kojem se trajno
čuvaju elektronske verzije odbranjenih doktorskih disertacija, zajedno sa izveštajem
komisije za ocenu disertacije, podacima o mentoru i sastavu komisije i podacima o
zaštiti autorskih prava, kao i da sve navedene podatke učine javno dostupnim.
Kopiju sadržaja koji se čuva u repozitorijumu univerzitet je dužan da u roku od
tri meseca od odbrane teze dostavi u centralni repozitorijum koji vodi Ministarstvo.”

Član 9.

U članu 35. stav 2. posle reči: „osnovne strukovne studije” dodaju se zapeta i
reči: „master strukovne studije”.
U stavu 3. reči: „tri polja” zamenjuju se rečima: „dva polja”.


Član 10.
Član 37. menja se i glasi:
„Član 37.
Visoka škola strukovnih studija je samostalna visokoškolska ustanova koja
ostvaruje osnovne strukovne studije, master strukovne studije i specijalističke
strukovne studije iz jedne ili više oblasti iz člana 27. ovog zakona.”

Član 11.

U članu 42. stav 3. posle reči: „godinu dana” dodaju se reči: „od dana
konačnosti rešenja o odbijanju zahteva za akreditaciju”.
Posle stava 5. dodaju se novi st. 6–8, koji glase:
„Akreditacija visokoškolske ustanove prestaje da važi ukoliko visokoškolska
ustanova po isteku roka od pet godina iz člana 16. stav 7. ovog zakona ne podnese
novi zahtev za akreditaciju.
Važenje akreditacije prestaje narednog dana po isteku roka iz stava 6. ovog
člana.
Ministarstvo je dužno da u roku od tri radna dana donese rešenje o
oduzimanju dozvole za rad i da objavi prestanak važenja akreditacije i oduzimanje
dozvole iz stava 4. ovog člana.”
Dosadašnji stav 6. postaje stav 9.
U dosadašnjem stavu 7. koji postaje stav 10. broj: „6.” zamenjuje se brojem: „9.”.
U dosadašnjem stavu 8. koji postaje stav 11. broj: „7.” zamenjuje se brojem:
„10.”.
Dosadašnji st. 9. i 10. postaju st. 12. i 13.
Posle stava 13. dodaje se stav 14, koji glasi:
„Visokoškolska ustanova kojoj je oduzeta dozvola za rad može podneti
zahtev za izdavanje nove dozvole za rad iz člana 41. ovog zakona po isteku roka od
godinu dana od dana dostavljanja rešenja o oduzimanju dozvole za rad.”

Član 12.

U članu 51. stav 3. posle reči: „statutom” dodaju se reči: „ili osnivačkim
aktom”.

Član 13.

U članu 52. stav 7. broj: „4.” zamenjuje se brojem: „5.”.
U stavu 8. reč: „statutom” zamenjuje se rečima: „osnivačkim aktom”.

Član 14.

U članu 57. posle stava 4. dodaje se stav 5. koji glasi:
„Podaci o iznosu sredstava na godišnjem nivou iz stava 1. ovog člana
dostupni su javnosti na zvaničnoj internet stranici visokoškolske ustanove.”

Član 15.

U članu 61. posle stava 6. dodaje se stav 7. koji glasi:
„Merila za utvrđivanje visine školarine i odluka o visini školarine dostupni su
javnosti na zvaničnoj internet stranici visokoškolske ustanove.”

Član 16.

U članu 66. stav 2. posle reči: „umetnik” dodaju se reči: „sa prebivalištem van
teritorije Republike”.

Član 17.

U članu 67. stav 2. menja se i glasi:
„Profesor emeritus može učestvovati u izvođenju svih oblika nastave na
akademskim studijama trećeg stepena, biti mentor i član komisija u postupku izrade i
odbrane disertacija na tim studijama, biti član komisije za pripremanje predloga za
izbor nastavnika univerziteta i učestvovati u naučnoistraživačkom radu.”
Posle stava 5. dodaju se st. 6. i 7. koji glase:
„Član SANU u radnom sastavu, koji je pre penzionisanja imao nastavno ili
naučno zvanje, može učestvovati u izvođenju svih oblika nastave na doktorskim
akademskim studijama, biti mentor i član komisija u postupku izrade i odbrane
doktorske disertacije, biti član komisije za pripremanje predloga za izbor nastavnika
univerziteta i učestvovati u naučnoistraživačkom radu.
Prava i obaveze lica iz stava 6. ovog člana uređuju se ugovorom o
angažovanju za izvođenje nastave.”

Član 18.

U članu 69. stav 1. menja se i glasi:
„Lice izabrano u naučno zvanje na način i po postupku propisanim zakonom
kojim je regulisana naučnoistraživačka delatnost, može učestovati u izvođenju svih
oblika nastave na doktorskim akademskim studijama, biti mentor i član komisija u
postupku izrade i odbrane doktorske disertacije, biti član komisije za pripremanje
predloga za izbor nastavnika i saradnika univerziteta i učestovati u
naučnoistraživačkom radu.”

Član 19.

U članu 70. posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
„Visokoškolska ustanova može za potrebe realizacije studijskih programa
angažovati i saradnike van radnog odnosa.”
Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5.
Posle stava 5. dodaje se stav 6. koji glasi:
„Za druga zvanja saradnika utvrđena opštim aktom visokoškolske ustanove iz
polja umetnosti, opštim aktom visokoškolske ustanove bliže se uređuju način izbora i
vreme na koje se saradnik bira.”

Član 20.

U članu 72. stav 1. posle reči: „asistenta” dodaje se zapeta.

Član 21.

Posle člana 72. dodaju se naziv člana i čl. 72a i 72b, koji glase:
„Saradnici van radnog odnosa
Član 72a
Visokoškolska ustanova može izabrati u zvanje saradnika van radnog odnosa
(demonstratora i sl) za pomoć u nastavi na studijama prvog stepena, studenta
akademskih studija prvog ili drugog stepena, studenta integrisanih akademskih
studija, ili studenta strukovnih studija prvog ili drugog stepena, koji je na studijama
prvog stepena ostvario najmanje 120 ESPB bodova sa ukupnom prosečnom ocenom
najmanje 8 (osam).
Posebni uslovi za izbor u zvanje iz stava 1. ovog člana utvrđuju se opštim
aktom visokoškolske ustanove.
Sa licem iz stava 1. ovog člana zaključuje se ugovor o angažovanju u trajanju
od najduže jedne školske godine.
Član 72b
Za potrebe realizacije dela praktične nastave, koja se realizuje van
visokoškolske ustanove, visokoškolska ustanova može izabrati u zvanje saradnika
van radnog odnosa (saradnik praktičar, klinički asistent i sl) lice zaposleno u ustanovi
gde se deo praktične nastave realizuje.
Posebni uslovi za izbor u zvanje iz stava 1. ovog člana utvrđuju se opštim
aktom visokoškolske ustanove.”

Član 22.

U članu 87. stav 3. posle reči: „60 ESPB bodova” dodaju se zapeta i reči:
„osim ako mu je do kraja studijskog programa ostalo manje od 60 ESPB bodova”.
U stav 4. posle reči: „37 ESPB bodova” dodaju se zapeta i reči: „osim ako mu
je do kraja studijskog programa ostalo manje od 37 ESPB bodova”.

Član 23.

U članu 90. stav 3. posle reči: „daljinu”, dodaju se zapeta i reči: „s tim da za
studenta stranog državljanina visokoškolska ustanova može da omogući i polaganje
ispita preko elektronskih komunikacija, pod uslovom da primenom odgovarajućih
tehničkih rešenja obezbedi kontrolu identifikacije i rada studenta”.
U stavu 11. posle reči: „ispit” dodaju se reči: „na mestu i”.
Posle stava 11. dodaje se stav 12. koji glasi:
„Bliže uslove i način organizacije polaganja ispita preko elektronskih
komunikacija iz stava 3. ovog člana propisuje ministar.”

Član 24.

U članu 95. stav 6. menja se i glasi:
„Lice koje završi master akademske studije stiče akademski naziv master sa
naznakom zvanja drugog stepena master akademskih studija iz odgovarajuće
oblasti.”
Posle stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:
„Lice koje završi master strukovne studije stiče stručni naziv strukovni master
sa naznakom zvanja drugog stepena master strukovnih studija iz odgovarajuće
oblasti.”
Dosadašnji st. 7– 9. postaju st. 8–10.
U dosadašnjem stavu 10. koji postaje stav 11. posle reči: „master,” dodaju se
reči: „naziv koje je steklo lice iz stava 7. ovog člana je master (appl.),”, a broj: „7.”
zamenjuje se brojem: „8.”.

(Navedeni su samo pojedini članovi usvojenih izmena koje se tiču strukovnog mastera)